Zašto je HDZ BiH odlučio izdvajati 30.000 američkih dolara mjesečno za lobiranje u Washingtonu i šta Dragan Čović želi postići tim angažmanom? Ugovor s američkom lobističkom agencijom Mercury Public Affairs otvorio je niz pitanja, a analitičari smatraju da se među ključnim temama nalaze Južna interkonekcija, izborna reforma i politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Ugovor je 24. jula potpisao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, a prema podacima objavljenim u američkom FARA registru, vrijednost angažmana iznosi 30.000 dolara mjesečno, bez poreza. Mercury bi, prema ugovoru, trebao raditi na jačanju odnosa HDZ-a BiH s institucijama Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a, Evropske unije i drugim relevantnim međunarodnim akterima.
Važan politički trenutak
Vanjskopolitički novinar i osnivač Inicijative za strateške analize Harun Karčić smatra da vrijeme u kojem je ugovor potpisan nije slučajno. Prema njegovoj procjeni, angažman američkih lobista treba posmatrati kroz nekoliko paralelnih političkih procesa.
– Sa jedne strane, imate izbore na kojima HDZ želi osigurati potpunu političku dominaciju i legitimitet unutar hrvatskog biračkog tijela. S druge strane, imate izuzetno snažan pritisak američke administracije oko Južne interkonekcije, projekta koji Washington posmatra kao ključno pitanje energetske sigurnosti i presijecanja ruske ovisnosti o plinu u ovom dijelu Evrope – kazao je Karčić.
Period od kraja jula do kraja oktobra obuhvata završnicu izborne kampanje, izbore i početak postizbornih pregovora. Upravo tada stranke pokušavaju učvrstiti svoje pozicije i pripremiti teren za formiranje budućih koalicija.
Karčić zato smatra da bi bilo pogrešno cijeli angažman posmatrati samo kao dio izborne kampanje.
Južna interkonekcija
Jedno od pitanja koje bi moglo biti u centru lobiranja jeste projekat Južne interkonekcije. Washington taj projekat vidi kao važan element energetske sigurnosti i smanjenja zavisnosti od ruskog plina.
Istovremeno, HDZ BiH ima svoje zahtjeve u vezi s načinom upravljanja projektom.
Prema Karčićevoj procjeni, američki lobisti mogli bi pokušati predstaviti stav HDZ-a tako da se zahtjev za formiranjem novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru ne tumači kao protivljenje američkom projektu, već kao pitanje institucionalne ravnopravnosti.
– Dakle, cilj je prepakovati političko-ekonomski uslov u principijelno ustavno pitanje i dobiti na vremenu dok se ne završi izborna kriza – smatra Karčić.
Upravo je sposobnost predstavljanja određenog političkog zahtjeva ljudima koji imaju pristup američkim institucijama jedna od ključnih vrijednosti profesionalnih lobističkih kompanija.
Ulazak u lobističku igru
Kurt Bassuener, osnivač i saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije, angažman Mercuryja posmatra kao formalni ulazak HDZ-a BiH u ozbiljniju lobističku utakmicu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Cilj je, prema njegovoj procjeni, ostvariti veći uticaj na američku politiku prema Bosni i Hercegovini u skladu s političkim interesima HDZ-a.
Bassuener podsjeća da Republika Srpska godinama koristi usluge lobista u SAD-u. Prema podacima koje iznosi, RS ima 15 upisa u FARA registru, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine znatno kasnije počelo koristiti takav oblik djelovanja.
U tom kontekstu on smatra da HDZ sada pokušava izgraditi vlastiti kanal prema Washingtonu.
– Sasvim je jasno da HDZ BiH želi ostvariti veći uticaj u već povoljnom okruženju reakcionarne Trumpove administracije. Max Primorac, ranije angažovan u Heritage Foundationu, koji je bio glavni zagovornik njihovih stavova u političkom okruženju Washingtona, više nije tamo niti svoje stavove iznosi s te platforme – rekao je Bassuener.
Pitanje trećeg entiteta
U američkim konzervativnim krugovima već su se pojavljivale poruke o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, izbornoj reformi, ali i mogućnosti drugačijeg unutrašnjeg uređenja zemlje.
Heritage Foundation je u februaru 2026. objavila tekst Maxa Primorca pod naslovom “Islamistička država na granici NATO-a”, u kojem je iznesena tvrdnja da muslimani u BiH odbijaju političku jednakost sa Srbima i Hrvatima.
Godinu ranije objavljen je i njegov izvještaj u kojem je kritikovana uloga OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Pitanje trećeg entiteta također se pojavljivalo na skupovima u organizaciji Heritage fondacije. Na TradFestu održanom u Zagrebu jedna od tema bila je “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, uz prikaz mape BiH podijeljene na tri “republike”.
Takve poruke dodatno su povećale pažnju prema aktivnostima političkih i lobističkih krugova povezanih s pitanjem budućeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Dodikovim putem
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je Čović krenuo putem koji Milorad Dodik koristi već godinama.
Prema njenom mišljenju, iskustvo vlasti Republike Srpske s američkim lobistima pokazalo je drugim političkim akterima u BiH da direktan angažman profesionalnih lobističkih kuća može biti korišten za predstavljanje vlastitih političkih interesa u Washingtonu.
– Naravno, ne treba poistovjećivati rad lobističkih kuća sa stavovima State Departmenta i slijepo vjerovati domaćim spin majstorima koji ove aktivnosti poistovjećuju s ‘prijateljstvom sa Trumpom’. Namjera ovih aktivnosti je lobiranje za ‘hrvatsko pitanje u BiH’, što implicitno ukazuje na povezanost s izborima, dok se drugi dio odnosi na najveći američki interes u BiH trenutno, Južnu interkonekciju – upozorava Topić.
Drugim riječima, angažovanje američke agencije ne znači automatski da američka administracija prihvata političke stavove klijenta.
Lobisti su plaćeni da predstavljaju interese svojih klijenata, grade kontakte i pokušavaju njihove argumente približiti ljudima koji učestvuju u donošenju odluka.
“Američka moć na prodaju”
Profesor Adnan Huskić potez HDZ-a posmatra kao logičan nastavak onoga što se već može vidjeti u američkom političkom sistemu.
– Jasno je da su svi vidjeli da je američka moć na prodaju, kao što i jeste, pa ovo rade kako bi povećali svoj standing i svoje šanse za bilo koje buduće planove – kazao je Huskić.
HDZ tako pokušava izgraditi dodatni politički kanal koji ne zavisi isključivo od zvanične diplomatije Bosne i Hercegovine.
Upravo to otvara i mnogo šire pitanje – šta se događa kada političke stranke iz iste države u Washingtonu angažuju različite lobiste koji zagovaraju međusobno suprotstavljene političke ciljeve.
Euroatlantski partner
Prema ugovoru, Mercury treba raditi i na jačanju odnosa HDZ-a BiH sa SAD-om, NATO-om i Evropskom unijom.
Karčić smatra da se iza takve formulacije može prepoznati pokušaj stvaranja slike HDZ-a kao pouzdanog zapadnog partnera.
Takva strategija mogla bi biti posebno značajna zbog dugogodišnje saradnje HDZ-a i SNSD-a, koja je kod dijela međunarodne javnosti izazivala kritike.
– To je pokušaj da se HDZ u Washingtonu brendira kao bedem zapadnih vrijednosti u BiH, čime se poručuje da je unutrašnja stabilnost, kako je oni vide, kroz Dejton i konstitutivnost, zapravo preduvjet ukupne sigurnosne arhitekture ovog regiona – kaže Karčić.
Time se politička pitanja iz Bosne i Hercegovine pokušavaju povezati sa širim interesima Zapada, od NATO-a do energetske sigurnosti.
Šta piše u ugovoru
Bassuener ocjenjuje da sam tekst ugovora nije naročito radikalan.
U njemu se pojavljuju teme poput ravnopravnosti konstitutivnih naroda, očuvanja mira, stabilnosti, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
– Međutim, znatno je manje eksplicitan od izjava koje su već javno dostupne o trećem entitetu, ‘diskriminaciji’ Hrvata, izbornoj reformi i slično – dodaje Bassuener.
To znači da ugovor sam po sebi ne sadrži sve političke zahtjeve koji se mogu čuti u javnim raspravama o položaju Hrvata u BiH.
Ipak, analitičari smatraju da će upravo način na koji Mercury bude predstavljao interese HDZ-a u Washingtonu pokazati stvarni politički domet angažmana.
Zovko o Daytonu
U raspravama o mogućim promjenama Dejtonskog sporazuma pojavljuje se i europarlamentarka Željana Zovko.
Ona smatra da velika revizija Daytona u sadašnjim političkim okolnostima nije realna.
– Ja se zalažem za punu implementaciju, poštovanje Dejtonskog sporazuma i duha Dejtonskog sporazuma. On se ne poštuje, da se poštuje, Hrvati bi imali svog člana Predsjedništva i imali bi pravedan izborni zakon. Za reviziju trebate imati druga dva naroda na svojoj strani. Srbi na to ne bi pristali, a ni Bošnjaci u ovakvoj konstelaciji ne bi pristali na dublju reviziju – kazala je Zovko.
Izborni zakon tako ostaje jedno od centralnih pitanja hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
O tome je govorio i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, poručujući da Zagreb neće odustati od razgovora sa SAD-om i Evropskom unijom o ograničenim ustavnim promjenama i izmjenama Izbornog zakona.
Paralelna diplomatija
Angažman Mercuryja zato prevazilazi pitanje samog iznosa od 30.000 dolara mjesečno.
Mnogo važnije pitanje jeste kakav politički uticaj HDZ očekuje zauzvrat i može li lobistička kompanija uspjeti približiti Čovićeve stavove ljudima koji učestvuju u oblikovanju američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Karčić smatra da ovaj potez pokazuje i određeno nepovjerenje prema sposobnosti zvaničnih institucija Bosne i Hercegovine da zastupaju specifične ciljeve HDZ-a.
Zbog toga se, prema njegovom tumačenju, bira model koji Republika Srpska koristi godinama – direktno angažovanje lobista za predstavljanje vlastitih interesa.
– To je prelazak na agresivniji, zapadni model lobbyinga gdje se uticaj jednostavno kupuje na tržištu. Dugoročno, kada političke stranke vode odvojene, privatne lobističke kampanje u Washingtonu sa suprotstavljenim narativima, to dodatno razbija koheziju države i pred strancima stvara sliku duboko fragmentiranog društva u kojem ne postoji minimum konsenzusa ni o jednoj strateškoj temi – zaključuje Karčić.
Čovićevih 30.000 dolara
Upravo zato podatak o 30.000 dolara mjesečno privlači posebnu pažnju.
To je cijena koju će HDZ BiH, prema podacima iz FARA registra, plaćati Mercury Public Affairsu bez uračunatog poreza.
Za taj novac stranka očekuje jačanje svojih veza prema američkim i drugim zapadnim institucijama i efikasnije predstavljanje političkih ciljeva.
Među pitanjima koja analitičari povezuju s lobiranjem izdvajaju se Južna interkonekcija, izborna reforma, položaj Hrvata, odnosi sa SAD-om i NATO-om te pokušaj predstavljanja HDZ-a kao pouzdanog euroatlantskog partnera.
Koliki će stvarni politički rezultat donijeti takav angažman, tek će se pokazati.
Jedno je, međutim jasno, Dragan Čović i HDZ BiH odlučili su da svoje političke interese više ne zastupaju samo kroz institucije Bosne i Hercegovine i kontakte sa Zagrebom i Briselom. Sa ugovorom vrijednim 30.000 dolara mjesečno otvorili su i direktan lobistički kanal prema Washingtonu, ulazeći u prostor u kojem je Milorad Dodik sa strukturama iz Republike Srpske prisutan već godinama.