Burne reakcije bošnjačkih političara na izjave Gordana Grlića Radmana nisu ostale bez odgovora Dragana Čovića. Predsjednik HDZ-a BiH stao je u odbranu hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, poručivši da kritike neće zaustaviti hrvatske zvaničnike da još snažnije podržavaju Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Čović se obratio nakon sastanka povodom obilježavanja 36. godišnjice HDZ-a BiH. Najprije je govorio o političkom djelovanju stranke i njenim članovima, kao i o ljudima koji su tokom prethodnih decenija bili dio HDZ-a.
Godišnjica HDZ-a
– Uz obilježavanje 36. godišnjice, odali smo počast svim našim braniteljima, svima onima koji su dali živote za nas, svim preminulim članovima naše stranke… Prisjetili smo se sve te 34 godine izazova i iskušenja, koji su stajali pred Hrvatskom demokratskom zajednicom i naravno, posebno vrijeme i kroz moje izlaganje posvetili smo onome što smo ostavili kao svoj otisak i trag u političkom djelovanju, ali jednako tako djelovanju izvršne i zakonodavne vlasti kroz predstavnike HDZ-a u BiH – rekao je Čović.
Pored obilježavanja godišnjice, u fokusu su se našla i aktuelna politička pitanja. Jedno od njih je lobiranje HDZ-a BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.
HDZ BiH angažovao je američku kompaniju Mercury Public Affairs, a vrijednost ugovora iznosi 30.000 američkih dolara mjesečno.
Lobiranje u Americi
Čović je objasnio da ovo nije prvi komunikacijski kanal kojim njegova stranka pokušava predstaviti svoje političke stavove međunarodnim partnerima.
Prema njegovim riječima, cilj je američkoj strani približiti zahtjeve koje HDZ BiH zagovara kada je riječ o položaju hrvatskog naroda, evropskim i NATO integracijama, ali i investicijama u Bosni i Hercegovini.
– Bilo je više takvih komunikacijskih kanala, ovaj put smo se opredijelili da upravo prezentiramo ono što zagovaramo kao predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao stožerna stranka Hrvata, a to je: Kako očuvati potpunu jednakopravnost hrvatskog naroda sukladno ustavnom načelu jednakopravnosti tamo gdje se štite kolektivna prava; Kako osigurati da Bosna i Hercegovina dobije snažniju mogućnost djelovanja u integracijskim ambicijama, ne samo ka EU nego i NATO savezu; I kako osigurati snažni poduhvat u investicijskom procesu koji je bio dugo vremena po strani? Imali smo djelovanja američke administracije preko nas, kroz nevladin sektor i naše institucije, ali evo, čini mi se da u posljednjih godinu-dvije dana snažno se prepoznaje mogućnost investiranja u BiH. Nije to samo Južna plinska interkonekcija, nego mnoštvo drugih projekata. Sve ćemo to iskoristiti da bismo prezentirali ono što mi zagovaramo, a što nismo u stanju na ovakve načine iskomunicirati s tom administracijom. Tu će nam pomoći prijatelji, s kojima smo napravili ugovor – pojasnio je Čović.
Na taj način Čović je potvrdio da HDZ BiH preko profesionalnih lobista želi otvoriti dodatni kanal prema američkoj administraciji.
Pored političkog položaja Hrvata i izmjena koje HDZ godinama zagovara, u njegovom odgovoru značajno mjesto zauzeli su investicijski projekti. Posebno je spomenuo Južnu plinsku interkonekciju, ali je naglasio da postoje i drugi projekti za koje smatra da mogu privući američke investicije.
Odbrana Grlića Radmana
Čović se potom osvrnuo na političku buru koju je izazvala izjava hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana o potrebi za novom izbornom jedinicom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Takva poruka izazvala je oštre reakcije dijela bošnjačkih političara, koji su se usprotivili idejama o novim izbornim jedinicama i kritikovali miješanje zvaničnika Hrvatske u unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine.
Čović, međutim, njihove reakcije posmatra kroz predizbornu kampanju i pokušaj mobilizacije birača.
Predsjednik HDZ-a BiH smatra da se pojedine političke teme namjerno aktueliziraju kako bi određeni političari povećali svoju vidljivost i ojačali podršku među biračima.
Istovremeno je snažno branio politiku Vlade Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i posebno ulogu premijera Andreja Plenkovića i njegovih ministara.
Oštra poruka kritičarima
– Za očekivati je da u vrijeme kampanje ili predizborno vrijeme svi oni koji su nezadovoljni ambijentom u BiH pokušaju naći negdje problem, odnosno aktualizirati neku temu da bi malo mobilizirali svoj glasački potencijalno tijelo ili sebe učiniti vidljivim. Čini mi se da Vlada Hrvatske, na čelu s gospodinom Plenkovićem, pa tako i svi njihovi ministri koji su redoviti gosti BiH, na pravi način oslikavaju politiku zagovora BiH sa svim njenim vrijednostima koje proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, poštuju Ustav do kraja i otvaraju nam snažno vrata EU. Bojim se bez tih ljudi da bismo mi danas bili u mnogo goroj poziciji nego što jesmo. Tako da poruka onima koji danas i na taj način prozivki vide sebe na nekom prostoru u medijima: Ništa posebno neće napraviti do motivirati jače i gospodina Grlića Radmana i sve druge predstavnike, prijatelje, ne samo Vlade Hrvatske, nego institucije Hrvatske da još snažnije pomažu hrvatskom narodu u BiH, ali i samoj BiH – komentar je Čovića.
Time je Čović jasno poručio da politički pritisak i kritike na račun Grlića Radmana, prema njegovom mišljenju, neće proizvesti rezultat kakav očekuju njegovi protivnici.
Naprotiv, predsjednik HDZ-a BiH tvrdi da bi takve reakcije mogle samo dodatno motivisati hrvatske zvaničnike da se snažnije angažuju kada je riječ o položaju Hrvata u BiH.
Izborno pitanje ostaje
Rasprava se ponovo vraća na jedno od pitanja koje već godinama opterećuje političke odnose u Bosni i Hercegovini – način izbora članova Predsjedništva BiH i zahtjeve HDZ-a za izmjenama Izbornog zakona.
Grlić Radman svojim je izjavama ponovo otvorio pitanje izborne jedinice, dok su njegovi politički protivnici takvu mogućnost odlučno odbacili.
Čović sada otvoreno staje iza hrvatskog ministra i tvrdi da Zagreb svojim djelovanjem ne šteti Bosni i Hercegovini, već joj pomaže na evropskom putu.
Istovremeno, HDZ BiH pokušava svoje stavove približiti i Washingtonu preko američkih lobista koje će plaćati 30.000 dolara mjesečno.
Tako se borba oko izbornog zakonodavstva i položaja Hrvata više ne vodi samo između domaćih političkih stranaka. Čović jasno pokazuje da će podršku svojim zahtjevima tražiti i kod međunarodnih partnera, prije svega u Hrvatskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.