Oštra poruka iz Sarajeva stigla je nakon posljednjih izjava hrvatske europarlamentarke Željane Zovko o političkim prilikama u Bosni i Hercegovini. Ministar odbrane BiH Zukan Helez odgovorio je porukom da je BiH nezavisna i suverena država te da odluke o njenom ustavnom uređenju trebaju donositi njeni građani kroz institucije zemlje.
Helez se u reakciji direktno obratio Zovko, ali je svoju poruku proširio i na političare iz susjednih država koji iznose stavove o unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine.
– Nakon najnovijih beljezganja nemušte hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, želim poručiti njoj i svim drugim političarima iz nama susjednih zemalja, koji bi da uređuju našu zemlju, da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država – naveo je Helez.
Poruka susjedima
Prema njegovom stavu, politički sistem Bosne i Hercegovine ne bi trebali određivati zvaničnici Hrvatske, Srbije ili bilo koje druge države. Helez smatra da o eventualnim promjenama trebaju odlučivati građani BiH kroz demokratske institucije i procedure.
Posebno se osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum i današnje ustavno uređenje zemlje. Prema njegovom mišljenju, sadašnji politički sistem ne treba posmatrati kao nešto što se nikada ne može mijenjati.
Helez tvrdi da je Dejtonski sporazum nastao u specifičnim historijskim okolnostima, prije svega s ciljem zaustavljanja rata i uspostavljanja mira u Bosni i Hercegovini.
– Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir – poručio je Helez.
Smatra da su pojedini problemi s kojima se institucije BiH suočavaju posljedica sistema uspostavljenog nakon rata, zbog čega zagovara razgovore o promjenama koje bi, prema njegovom viđenju, omogućile efikasnije funkcioniranje države.
Promjene u Parlamentu
Jedna od konkretnih promjena koju Helez zagovara jeste ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Njegov stav je da izabrani zastupnici trebaju prvenstveno odgovarati građanima koji su ih birali, dok bi se odluke donosile na osnovu demokratske većine.
Istovremeno, smatra da bi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao zadržati jasno definiranu ulogu zaštite vitalnih nacionalnih interesa.
Prema Helezovom viđenju, mehanizmi kojima se štite prava konstitutivnih naroda ne bi trebali biti korišteni za dugotrajne političke blokade i zaustavljanje donošenja zakona.
Jednakost građana
Ministar odbrane BiH založio se i za političku jednakost svih građana, uključujući one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.
Upravo pitanje odnosa kolektivnih prava konstitutivnih naroda i individualnih prava svih građana godinama predstavlja jedno od najvažnijih političkih i ustavnih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Helez smatra da buduće uređenje zemlje mora omogućiti zaštitu kolektivnih prava, ali istovremeno osigurati jednaka politička prava svakom građaninu bez obzira na nacionalnu pripadnost.
U svojoj reakciji kritikovao je i odnos Zagreba i Beograda prema unutrašnjim političkim pitanjima u BiH. Tvrdi da se preko političkih predstavnika Hrvata i Srba nastoji zadržati postojeći sistem i politički status quo.
– Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi smjeli biti ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država, već ravnopravni građani Bosne i Hercegovine koji svoju budućnost trebaju slobodno određivati u interesu svoje zemlje – naveo je Helez.
Odbacuje centralizaciju
Helez je odgovorio i na tvrdnje da bi takve promjene vodile ka centralizaciji Bosne i Hercegovine ili majorizaciji pojedinih konstitutivnih naroda.
Smatra da se teško može govoriti o pretjeranoj centralizaciji države koja ima veliki broj nivoa vlasti i institucija u odnosu na broj stanovnika.
– O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije? – upitao je ministar odbrane BiH.
Prema njegovom stavu, zahtjev za funkcionalnijom državom ne znači automatski oduzimanje prava bilo kojem narodu. Helez tvrdi da je moguće istovremeno osigurati efikasnije institucije, individualnu ravnopravnost građana i mehanizme zaštite kolektivnih prava.
Put prema EU
U završnom dijelu svoje poruke Helez je političku raspravu povezao s evropskim i euroatlantskim putem Bosne i Hercegovine.
Izrazio je uvjerenje da zemlja može napredovati prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u, ali smatra da će za to biti potrebne funkcionalnije institucije i sistem koji neće biti opterećen stalnim političkim blokadama.
Njegova reakcija na izjave Željane Zovko tako je prerasla u mnogo širu poruku o tome kako vidi buduće uređenje Bosne i Hercegovine.
Helez insistira na tome da odluke o budućnosti zemlje trebaju biti donesene unutar Bosne i Hercegovine, kroz njene institucije i demokratske procedure, dok političarima iz susjednih država poručuje da unutrašnje uređenje BiH ne bi trebalo biti predmet njihovog odlučivanja.