Dvije odluke o izmjenama zakona u Republici Srpskoj donijele su različite ishode pred Vijećem za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS. Dok je u jednom dijelu utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, zahtjev koji se odnosio na izmjene Krivičnog zakonika i pitanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine nije prihvaćen.
Vijeće je razmatralo zahtjeve Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS koji su se odnosili na izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS. Oba zakonska rješenja prethodno su usvojena na sjednici Narodne skupštine RS-a 9. jula.
Sporna formulacija
Kada je riječ o Zakonu o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, Vijeće je zaključilo da je jednom od spornih formulacija povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Problematičnim je ocijenjeno posebno izdvajanje osjećaja samo jednog konstitutivnog naroda, jer ustavno uređenje RS podrazumijeva ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.
– Nakon razmatranja, Vijeće je ocijenilo da je “osporavanim propisivanjem kroz zakonsku formulaciju ‘osjećaje srpskog naroda’, povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz člana 5. alineja 2. Ustava Republike Srpske, prema kojem se ustavno uređenje Republike temelji na obezbjeđivanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda” – navodi se u odluci.
Vijeće je svoju odluku dodatno obrazložilo stavom da nijedan od tri konstitutivna naroda ne može imati povlašten ili dominantan položaj.
– Vijeće smatra da je legitimno pravo svakog konstitutivnog naroda da kroz zakonodavne mehanizme očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na jedan ili drugi konstitutivni narod, odnosno sva tri konstitutivna naroda svoja prava, slobode i obaveze ostvaruju pod jednakim uslovima i na način kako je to utvrđeno Ustavom Republike Srpske. U tom smislu, isticanjem interesa samo jedne etničke grupe, odnosno selektivnom zaštitom vrijednosti samo jednog naroda kroz osporenu zakonsku formulaciju povrijeđeno je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda – navodi Vijeće.
Spomen-obilježja ostaju
Drugačiji zaključak donesen je u vezi s dijelom istog zakona koji se odnosi na ulogu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Izmjenama je predviđeno da ova institucija daje mišljenje o usklađenosti izgleda spomen-obilježja i grobova. Klub Bošnjaka smatrao je spornim i takvo rješenje, ali Vijeće nije utvrdilo povredu vitalnog nacionalnog interesa.
Prema obrazloženju, samo davanje mišljenja ne predstavlja osnov za ograničavanje ustavom garantovanih prava i sloboda građana.
– To ne može predstavljati osnov za ograničavanje niti povredu Ustavom zagarantovanih prava i sloboda građana, zbog čega su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda u ovom smislu neosnovani – navedeno je u obrazloženju.
Odluka o ljiljanima
Posebnu pažnju izazvao je drugi predmet koji se odnosi na izmjene Krivičnog zakonika RS i simbole Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Klub delegata bošnjačkog naroda pokušao je osporiti ove izmjene kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali Vijeće njihove argumente nije prihvatilo.
Jedno od ključnih pitanja bilo je da li se zakonskim rješenjem zapravo sankcionira isticanje zvaničnih obilježja nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine na području RS-a.
Vijeće je zaključilo da taj argument nije relevantan za odredbe koje je razmatralo.
– Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredaba sankcionisanje isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske, irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine – navodi se u saopštenju Ustavnog suda RS-a.
Ovakvim obrazloženjem Vijeće je napravilo razliku između zastave Republike Bosne i Hercegovine i simbola oružane formacije iz ratnog perioda.
Simboli Armije RBiH
Klub Bošnjaka argumentaciju je zasnivao i na tvrdnji da Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda.
Ni taj argument Vijeće nije prihvatilo kao dovoljan za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Prema njihovom tumačenju, simboli Armije RBiH ne mogu se na način koji je predstavljen u zahtjevu povezati s ustavnim kategorijama koje podliježu zaštiti kroz mehanizam vitalnog nacionalnog interesa.
– Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim naslijeđem bošnjačkog naroda – navodi se u saopštenju.
Odbijeni argumenti
Vijeće je razmatralo i preostale argumente koje je Klub Bošnjaka naveo prilikom osporavanja izmjena Krivičnog zakonika.
Međutim, ocijenjeno je da oni nisu dovoljno pravno obrazloženi da bi se na njihovoj osnovi mogla utvrditi povreda ustavnih garancija zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ostali navodi Kluba Bošnjaka zbog toga su ocijenjeni kao paušalni, uz obrazloženje da ne sadrže potrebnu pravnu argumentaciju povezanu s ustavnim odredbama o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa.
Time je Vijeće donijelo dvije suštinski različite odluke. Kod Zakona o grobljima prepoznalo je povredu ravnopravnosti zbog izdvajanja “osjećaja srpskog naroda”, dok kod izmjena Krivičnog zakonika nije prihvatilo tvrdnje da su ugroženi vitalni nacionalni interesi Bošnjaka.
Važna razlika
Odluka istovremeno pravi važnu razliku kada je riječ o zastavi sa ljiljanima. Iz obrazloženja proizlazi da se razmatrane odredbe, prema stavu Vijeća, ne odnose na zastavu Republike Bosne i Hercegovine niti odlučuju o međunarodnopravnom kontinuitetu BiH.
Sa druge strane, pitanje simbola Armije RBiH Vijeće je posmatralo odvojeno i nije prihvatilo argument da njihovo sankcioniranje u konkretnom slučaju predstavlja povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
Odluke Vijeća tako neće završiti političku raspravu o ratnim obilježjima i njihovom korištenju u Republici Srpskoj. Posebno će u fokusu ostati razlika između zvanične zastave Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima i obilježja Armije RBiH, na kojoj je Ustavni sud RS zasnovao važan dio svog obrazloženja.