Jesu li stranke Trojke imale priliku da odlučnije odgovore na političku krizu i separatističke poteze u Bosni i Hercegovini? Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić smatra da jesu, ali tvrdi da aktuelna vlast nije pokazala dovoljno hrabrosti niti je, prema njegovoj ocjeni, bila dorasla izazovima s kojima se država suočila.
Kritike aktuelne vlasti
Zahiragić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, govorio je o aktuelnom mandatu vlasti, predstojećim izborima, odnosima među najvećim političkim strankama, ali i mogućim kombinacijama nakon izbora.
Posebno se osvrnuo na rad stranaka Trojke, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke, kojima zamjera način na koji su se odnosile prema političkoj krizi izazvanoj potezima rukovodstva Republike Srpske.
U središtu njegovih kritika našao se odnos vlasti prema predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Zahiragić smatra da je država u jednom periodu bila suočena s izuzetno ozbiljnim izazovom, dok predstavnici Trojke, prema njegovom mišljenju, nisu pokazali političku odlučnost potrebnu da na njega odgovore.
– On je proveo državni udar koji je trajao kvalitetno vrijeme, a nije bilo nikakve reakcije. Nisu dorasli trenutku i vremenu i funkciji koju su preuzeli – rekao je Zahiragić.
Potpredsjednik SDA tvrdi da bi njegova stranka u takvoj situaciji postupila drugačije. Njegove kritike posebno su usmjerene na činjenicu da su stranke Trojke preuzele odgovornost na državnom nivou uz obećanja da će drugačijim pristupom uspjeti riješiti probleme koji su godinama opterećivali funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine.
Dodik prešao granicu
Iako je iznio veoma teške ocjene na račun aktuelne politike Milorada Dodika, Zahiragić je napravio razliku između njegovog sadašnjeg djelovanja i ranijih perioda u kojima je SNSD učestvovao u donošenju određenih odluka važnih za funkcionisanje države.
Podsjetio je na neke od reformskih procesa i institucija koje su uspostavljene uz političku podršku iz Republike Srpske, navodeći da se ni taj dio političke prošlosti ne može zanemariti.
– Prihvatio je reformu policije i Aprilski paket, što su naši oborili. Glasao je za sve državne institucije. Imamo jedne tablice za sve automobile u BiH, a tome je doprinio Dodik zajedno s nama. Imamo jednu ličnu kartu i IDDEEA-u, a Dodik je bio kooperativan u tome – rekao je Zahiragić.
Međutim, njegov stav o eventualnoj budućoj saradnji sa SNSD-om znatno je rezervisaniji. Zahiragić smatra da je Dodik svojim kasnijim političkim potezima prešao “crvenu liniju” i da zbog toga saradnja sa SNSD-om ne bi trebala biti prvi izbor nakon izbora.
Istovremeno, nije potpuno zatvorio vrata razgovorima ukoliko izborni rezultat dovede do situacije u kojoj SNSD bude nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
Moguća saradnja
Govoreći o političkim opcijama iz Republike Srpske, Zahiragić je spomenuo i druge stranke i političare, među kojima Pokret “Sigurna Srpska” koji predvodi Draško Stanivuković.
Prema njegovom mišljenju, ključno pitanje nije samo ko će zamijeniti SNSD ili Milorada Dodika, nego kakvu će politiku prema državi Bosni i Hercegovini voditi eventualna alternativa.
Zahiragić je u tom kontekstu izdvojio Nebojšu Vukanovića, navodeći da kod drugih političkih opcija nije prepoznao dovoljno drugačijih stavova kada su u pitanju teme koje je nametao Dodik.
– Nisam vidio, osim kod Nebojše Vukanovića, neke disonantne tonove na temama koje Dodik nameće. Čak su ga i napadali da nije dosljedan u napadu na državu. Dodik ipak nije najoptimalnije rješenje jer je prešao crvenu liniju. Ja bi ga volio zaobići nakon izbora. On i njegovi kadrovi nisu dostojni da obnašaju funkcije na državnom nivou zbog državnog udara koji je proveo, ali ako dobije podršku u RS-u i bude nezaobilazan faktor, morat ćemo da razgovaramo sa SNSD-om. Moramo sa svima razgovarati ako hoćemo da gradimo ovu državu – rekao je Zahiragić.
Njegova poruka tako ostavlja mogućnost političkih pregovora nakon izbora, ali uz tvrdnju da SDA saradnju sa SNSD-om ne vidi kao poželjan scenario. Zahiragić je u završnim kratkim odgovorima dodatno precizirao da je protiv saradnje sa SNSD-om osim ukoliko ta stranka ne bude jedina realna opcija za formiranje vlasti.
Odnos prema HDZ-u
Drugačiji ton imao je kada je govorio o HDZ-u BiH. Zahiragić tvrdi da je odnos HDZ-a prema SDA počeo da se mijenja nakon Lokalnih izbora 2024. godine, kada je, prema njegovom mišljenju, postalo jasno da SDA nije politički oslabljena u mjeri u kojoj su to očekivali njeni protivnici.
– Tada su i Dragan Čović i međunarodna zajednica vidjeli da je SDA, iako je isječena iz vlasti, opstala. Tada su oni promijenili odnos prema nama, kada su vidjeli da nas ne mogu izbrisati gumicom i da smo politička činjenica – rekao je Zahiragić.
Govoreći o odnosima Bošnjaka i Hrvata, naglasio je da SDA razumije potrebu njihovog popravljanja. Ipak, tvrdi da to ne može biti urađeno kroz rješenja koja bi, prema njegovom stavu, dovela do političke neravnopravnosti ili manje vrijednosti glasa Bošnjaka.
Dotakao se i ranije izjave o “megakantonu”, koja je izazvala brojne političke reakcije. Zahiragić ponavlja da nije zagovarao takvo rješenje, već da je njegova izjava predstavljala karikiranje zahtjeva za teritorijalnom reorganizacijom Bosne i Hercegovine.
– Ja sam to rekao pežorativno, kao da bi mi pristali da to budu Grude i Široki Brijeg. Zatim su tu izjavu uzeli iz NiP-a, skratili na tri sekunde i vrtili toliko da sam pozvan na HRT. To je neozbiljno, nepodoban pokušaj moje diskreditacije od Trojke, posebno SDP-a i NiP-a – rekao je Zahiragić.
OHR i blokade
Jedna od tema bilo je i pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika. Zahiragić smatra da se razgovor o zatvaranju OHR-a ne može odvojiti od postojećih mehanizama blokade u ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom stavu, OHR je imao značajnu ulogu u izgradnji državnih institucija, a prije njegovog odlaska trebalo bi pronaći mehanizam kojim bi bilo spriječeno da političke blokade potpuno zaustave funkcionisanje države.
– OHR je pomogao u izgradnji ove države, ali i u uklanjanju mogućnosti blokada na mnogim nivoima. Zbog onih mehanizama blokada koje su ostale, kroz entitetsko glasanje i kvorume, OHR mora da ostane. To nije priznavanje slabosti, to je priznavanje da smo prihvatili da je agresija završila statusom quo. Naš opstanak je naša pobjeda, ali ne možemo zanemariti i da je opstao projekat koji je nastao provođenjem genocida. U tim uslovima kada ta jedinica ima instrumente blokada, onda mora biti instrument deblokade. Ja sam za to da odmah ide OHR, ali da još jednom pomogne da ustavnom reformom spriječimo da bilo ko može blokirati državu kada mu to kažu iz Beograda ili Zagreba – rekao je potpredsjednik SDA.
Poruka pred izbore
Zahiragić je govorio i o svojoj kandidaturi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, navodeći da je odluka donesena unutar sarajevske SDA i da je spreman preuzeti odgovornost na državnom nivou.
– Nije to bila odluka, to je bila odluka sarajevske SDA koja je procijenila da sam ja u ovom trenutku najadekvatniji kandidat za taj nivo vlasti, ali i zbog toga što su teme kojima sam se bavio u posljednje vrijeme bile s državnog nivoa. Nije to bilo usiljeno, bilo je prirodno. Ja sam bio spreman da budem kandidat na svakom nivou – rekao je Zahiragić.
Podržao je i kandidaturu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, navodeći da su u stranci razmatrane i druge mogućnosti, ali da je njegova kandidatura na kraju dobila jednoglasnu podršku.
– Mislim da je pokazao hrabrost i liderstvo koji nisu pokazali drugi predsjednici stranaka, a koji se nisu kandidovali – rekao je potpredsjednik SDA.
Zahiragić je na kraju iznio očekivanje da će SDA biti najsnažnija stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Upravo će izborni rezultat, prema svemu što je poručio, odrediti i odgovor na jedno od najvažnijih pitanja koje se već sada otvara – ko će nakon izbora moći formirati državnu vlast i hoće li među tim partnerima ponovo biti stranke koje su tokom aktuelnog mandata bile na potpuno suprotnim političkim stranama.
Pogledajte PRILOG!