Može li se belgijski politički model primijeniti na Bosnu i Hercegovinu i predstavljati rješenje dugogodišnjih sporova oko Izbornog zakona? Upravo je to otvorilo novu polemiku nakon istupa hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko, na čije je tvrdnje iz Sjedinjenih Američkih Država reagovao bosanskohercegovački politolog Jasmin Mujanović.
Rezolucija i reakcije
Željana Zovko govorila je o Rezoluciji koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske, navodeći da ona predstavlja rezultat politike koju HDZ posljednjih deset godina vodi prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Posebno je naglasila da dokument ima podršku i izvan samog HDZ-a, a reakcije koje su nakon njegovog usvajanja stigle iz dijela bosanskohercegovačke javnosti ocijenila je neprimjerenim.
– Ova rezolucija koja objedinjuje što je HDZ u zadnjih 10 godina učinio za Hrvate u Bosni i Hercegovini, što aktivno čini i na vanjskopolitičkom planu i ovdje u Bosni i Hercegovini. Pokazuje da iza svega stoji i Sabor i sve političke stranke i dobila je veliku podršku. Mislim da je bespredmetno komentarisati reakcije koje su na moje veliko čuđenje bile izuzetno neprimjerene – kazala je Zovko.
U nastavku je govorila o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i problemima na njenom evropskom putu. Zovko smatra da jedan od ključnih problema predstavlja postojeće izborno zakonodavstvo i način na koji se ono odražava na politički položaj Hrvata.
Prema njenom tumačenju, upravo neriješena pitanja u vezi s Izbornim zakonom doprinose političkim blokadama.
Hrvatska izborna jedinica
Posebnu pažnju privukla je ideja takozvane hrvatske izborne jedinice. Zovko tvrdi da takav koncept ne bi trebalo posmatrati kao nešto što je strano političkoj praksi Evropske unije.
Kao primjer navela je Belgiju, državu sa složenim federalnim uređenjem i specifičnim političkim sistemom. Prema njenom mišljenju, određena rješenja iz evropskih zemalja mogla bi biti iskorištena i prilikom traženja novog modela za Bosnu i Hercegovinu.
– Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajno za Evropsku uniju, mi to imamo i u Belgiji gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te skupine. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje – poručila je Zovko.
Zovko smatra da bi na taj način bilo omogućeno jednoj grupi da u potpunosti izrazi svoju izbornu volju. Ideju predstavlja kao mogući kompromis između građanskog i etničkog principa političkog predstavljanja.
Upravo taj dio njenog istupa izazvao je reakciju Jasmina Mujanovića, koji je doveo u pitanje način na koji Zovko i HDZ koriste Belgiju kao argument za svoje prijedloge.
“Virtuelna” jedinica
Zovko je dodatno pojasnila svoju argumentaciju navodeći da ne razumije snažne reakcije protiv modela o kojem govori. Prema njenom stavu, problem političkog predstavljanja Hrvata u Bosni i Hercegovini mora biti riješen, a kao jedno od mogućih rješenja vidi “virtuelnu izbornu jedinicu”.
– Ne vidim razlog za ovakve reakcije koje ne žele argumentaciju na sistematsko kršenje i političko nasilje nad tim narodom. Virtuelna izborna jedinica je jedini način da bi se moglo spojiti građansko i etničko – navodi Zovko.
Takvim modelom, prema njenoj argumentaciji, pokušao bi se pronaći balans između prava građana kao pojedinaca i principa političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Pitanje izmjena Izbornog zakona već godinama predstavlja jednu od najosjetljivijih političkih tema u Bosni i Hercegovini, a različite stranke nude potpuno različite odgovore na pitanje kako istovremeno zaštititi individualna i kolektivna politička prava.
Zovko svoj prijedlog pokušava smjestiti upravo u evropski politički okvir, insistirajući na primjerima složenih i federalno uređenih država.
Pozivanje na federalizam
Osim Belgije, hrvatska europarlamentarka govorila je i o Njemačkoj i Italiji, posebno navodeći primjer Južnog Tirola. Zovko smatra da različiti oblici federalizma i teritorijalne ili jezičke autonomije nisu strani Evropskoj uniji.
Njena argumentacija zasniva se na stavu da složene države mogu funkcionisati kroz mehanizme kojima se različitim zajednicama omogućava visok nivo političkog predstavljanja.
– Federalizam je jedini način funkcionisanja Evropske unije i na taj način se evropska unija održava ova kakva jeste danas – kazala je Zovko.
Takve tvrdnje u političkom kontekstu Bosne i Hercegovine izazivaju posebnu pažnju jer se pitanja federalizacije, izbornih jedinica i teritorijalnog preuređenja već dugo različito tumače među političkim strankama.
Dok HDZ BiH insistira na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, njegovi politički protivnici dio takvih prijedloga posmatraju kao mogućnost daljnjih etničkih podjela države.
OHR i Sjedinjene Države
Zovko se tokom gostovanja dotakla i budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ocijenila je da je oko izbora novog visokog predstavnika moguće postići konsenzus između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njenom stavu, uloga Washingtona ostaje izuzetno važna i OHR bez podrške Sjedinjenih Američkih Država ne može efikasno funkcionisati.
Govorila je i o nastojanjima da američkoj administraciji približi političke stavove Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu spomenula je Maxa Primorca, navodeći njegov interes za pronalaženje mirnog političkog rješenja u Bosni i Hercegovini i tvrdeći da je u svom djelovanju pomagao zemlji.
Odgovor iz Amerike
Nakon Zovkinog istupa stigla je reakcija Jasmina Mujanovića, bosanskohercegovačkog politologa s američkom adresom. Njegov odgovor bio je direktno usmjeren na pozivanje Zovko na belgijski model.
Mujanović smatra da način na koji Zovko i HDZ predstavljaju političko uređenje Belgije nije u skladu s onim što belgijski ustavni sistem zaista podrazumijeva.
Posebno je reagovao na njeno ponovno promoviranje belgijskog modela kao mogućeg obrasca za ustavno i izborno uređenje Bosne i Hercegovine.
– Hrvatska desničarska zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, nekadašnja diplomatkinja BiH, ponovo promoviše ‘belgijski model’ za ustavno i izborno uređenje Bosne. Međutim, sada sam uvjeren da ona, kao i njena HDZ kohorta, zapravo nikada nisu pročitali belgijski ustav – poručio je Mujanović.
Time je otvoren novi nivo rasprave o prijedlozima koji se predstavljaju kao evropska rješenja za političke probleme Bosne i Hercegovine.
Spor oko modela
Sukobljeni stavovi Zovko i Mujanovića pokazuju koliko je pitanje budućeg izbornog i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i dalje politički osjetljivo.
Zovko belgijski model koristi kao argument da posebni mehanizmi političkog predstavljanja nisu suprotni evropskim standardima. Mujanović, s druge strane, dovodi u pitanje samu interpretaciju belgijskog sistema koju nude Zovko i njeni politički istomišljenici.
U središtu rasprave tako više nije samo pitanje treba li Bosna i Hercegovina mijenjati izborni sistem, već i šta konkretno znače evropski modeli na koje se domaći i regionalni političari pozivaju.
Belgija, Njemačka i Južni Tirol imaju vlastite historijske, ustavne i političke okolnosti, zbog čega svako poređenje s Bosnom i Hercegovinom otvara dodatna pitanja o tome koji bi elementi takvih sistema uopće mogli biti primjenjivi.
Istup Željane Zovko i oštar odgovor Jasmina Mujanovića zato su nastavak mnogo šire političke debate. Dok Zovko insistira da bi poseban izborni model omogućio Hrvatima da izraze svoju političku volju, Mujanović osporava način na koji se evropski primjeri koriste kao opravdanje za takve zahtjeve.
Rasprava o Izbornom zakonu time ostaje jedno od pitanja oko kojih će se teško postići saglasnost bez kompromisa domaćih političkih aktera, ali i pažljivog usklađivanja eventualnih rješenja s evropskim demokratskim i pravnim standardima.