Poruka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića iz Mostara ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, način izbora članova Predsjedništva BiH. Plenković je jasno poručio da očekuje da na predstojećim općim izborima bošnjački birači neće imati presudan utjecaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Poruka iz Mostara
Govoreći o izborima koji će u Bosni i Hercegovini biti održani 4. oktobra, hrvatski premijer osvrnuo se na činjenicu da prije njihovog održavanja nije došlo do izmjena Izbornog zakona.
Plenković je ponovio poznati stav zvaničnog Zagreba prema kojem bi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH trebalo urediti tako da hrvatski birači imaju odlučujuću ulogu u njegovom izboru.
– Smatramo da takva praksa nije dobra ni za izgradnju povjerenja niti za funkcioniranje institucija i vjerujemo da to nakon ovih izbora neće biti slučaj – rekao je Plenković.
Njegova izjava odnosi se na dugogodišnji politički spor u Federaciji BiH oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva, koji je posebno intenziviran nakon izbornih pobjeda Željka Komšića.
Spor oko Komšića
Željko Komšić je u četiri izborna ciklusa izabran za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njegov izbor godinama osporavaju HDZ BiH i politički predstavnici okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora, tvrdeći da su za njega dominantno glasali Bošnjaci.
Upravo to pitanje postalo je jedan od glavnih argumenata hrvatskih stranaka koje zahtijevaju promjenu izbornog sistema.
Komšićeva Demokratska fronta za predstojeće izbore kandidovala je njegovog savjetnika u Predsjedništvu BiH Slavena Kovačevića.
Kovačević je prethodno vodio postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u vezi s izbornim sistemom Bosne i Hercegovine, ali je prošle godine izgubio taj postupak.
Plenković je u Mostaru ponovio da Hrvatska nastavlja zagovarati izmjene Izbornog zakona BiH koje bi, prema stavu Zagreba, omogućile legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine.
Traži izmjene zakona
Hrvatski premijer smatra da je propuštena prilika da se ovo pitanje riješi prije prethodnih općih izbora.
Podsjetio je na ranije pregovore o ograničenim izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona, kojima se pokušavalo pronaći novi model izbora članova Predsjedništva.
Plenković je veoma jasno opisao kakvo rješenje smatra poželjnim kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva.
– Smatramo da je šteta da uoči prošlih općih izbora nakon razgovora koji su vođeni nije došlo do tih ograničenih izmjena Ustava i izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da se jedan od dvoje članova Predsjedništva koji se biraju na teritoriju Federacije, a pri tome mislim na hrvatskoga člana Predsjedništva, bira od strane birača koji su Hrvati – rekao je Plenković.
Prema njegovom tumačenju, takvo rješenje bilo bi u skladu s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Hrvatski premijer očekuje da će domaće političke stranke nakon izbora ponovo otvoriti razgovore i pokušati postići dogovor o ovom pitanju.
Pitanje legitimiteta
Plenković je posebno insistirao na političkom legitimitetu predstavnika konstitutivnih naroda. Prema njegovom stavu, izborni sistem mora biti uređen tako da ne proizvodi situacije koje Zagreb smatra političkim anomalijama.
– Legitimitet je ono što je u političkom životu najvažnije, a on se dobiva pravednim sustavima, a ne sustavima koji imaju svojevrsne nesavršenosti, pa onda i ozbiljne političke anomalije – istaknuo je Plenković.
Pitanje izbora članova Predsjedništva već godinama predstavlja jednu od najvećih tačaka sporenja među političkim strankama u Federaciji BiH.
Dok HDZ BiH i Zagreb insistiraju na konceptu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, politički protivnici takvog modela upozoravaju na potrebu provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i uklanjanja diskriminacije građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Poruke iz Washingtona
O izbornoj reformi govorila je i kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva Darijana Filipović, koja se osvrnula na svoju posjetu Washingtonu.
Filipović je navela da je tokom razgovora s predstavnicima američke administracije ukazivala na potrebu izmjena izbornog sistema kako bi se, prema stavu HDZ-a BiH, osigurala puna ustavna ravnopravnost hrvatskog naroda.
– U svim razgovorima ukazivali smo na nužnost pravedne izborne reforme, na stavove hrvatske politike kako bi se mogao izmijeniti izborni zakon u kontekstu eliminacije anomalija u izbornom zakonu i kako bi se na taj način bar korak približili tome da hrvatski narod ostvari svoju punu ustavnu ravnopravnost sa ostala dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini – rekla je Filipović.
Najavila je i nastavak kontakata s američkom administracijom u vezi s izbornom reformom i položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Milioni za projekte
Plenkovićev dolazak u Mostar nije bio posvećen samo političkim pitanjima i Izbornom zakonu.
Potpisano je 600 ugovora za različite projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini koje Hrvatska finansira s ukupno 25,75 miliona eura.
Ugovori obuhvataju projekte iz različitih oblasti, a sredstva dolaze preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i nekoliko hrvatskih ministarstava.
Plenković je posebno izdvojio Univerzitet u Mostaru, Univerzitetsku kliničku bolnicu Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u izgradnji kao institucije koje Zagreb smatra strateški važnim za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Uz hrvatskog premijera u Mostaru je boravila i delegacija Vlade Hrvatske, među kojima su bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Nataša Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te ministar rada, mirovinskog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić.
Pitanje Milorada Dodika
Plenković je odgovarao i na pitanja koja nisu direktno povezana s izbornom reformom.
Upitan o mogućem uvođenju sankcija Miloradu Dodiku zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, hrvatski premijer nije najavio podršku takvom potezu.
– Dodik ima bolji status u međunarodnoj zajednici – rekao je Plenković.
Njegova izjava odnosila se na period nakon što Dodik više nije na funkciji predsjednika Republike Srpske.
Hrvatski premijer nije detaljnije ulazio ni u slučaj Milijana Brkića i navode o mogućim propustima tokom njegovog liječenja u Mostaru. Poručio je da su na pitanja medicinske prirode već odgovorili nadležni iz Ministarstva zdravstva.
Stari politički spor
Ipak, najviše pažnje izazvale su Plenkovićeve poruke o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Njegov nastup pokazuje da Zagreb nema namjeru odustati od zahtjeva za promjenu postojećeg izbornog modela, čak ni nakon što izmjene nisu dogovorene prije izbora.
Plenković očekuje da će razgovori biti nastavljeni nakon završetka izbornog procesa, kada bi domaće političke stranke ponovo trebale pokušati pronaći kompromis.
Pitanje je, međutim, kakav bi model mogao dobiti dovoljno široku političku podršku unutar Bosne i Hercegovine.
Zahtjev da hrvatskog člana Predsjedništva biraju hrvatski birači ostaje jedan od centralnih zahtjeva HDZ-a BiH i zvaničnog Zagreba, dok se istovremeno vode rasprave o tome kako uskladiti takav koncept sa ustavnim poretkom, pravima svih građana i obavezom provođenja presuda međunarodnih sudova.
Plenkovićeve poruke iz Mostara zato predstavljaju nastavak dugogodišnjeg političkog pritiska Zagreba da se ovo pitanje ponovo stavi u vrh političke agende Bosne i Hercegovine.