Jedna rečenica Andreja Plenkovića izgovorena u Mostaru bila je dovoljna da ponovo pokrene raspravu o odnosu HDZ-a prema Miloradu Dodiku i mogućnosti njegove političke rehabilitacije. Ocjene da bi hrvatske političke strukture mogle biti zainteresovane za Dodikov povratak u puni politički život zasnivaju se na dugogodišnjoj saradnji i podudarnosti stavova o pojedinim ključnim pitanjima u Bosni i Hercegovini.
Plenkovićeva poruka
Posebnu pažnju izazvala je Plenkovićeva izjava o trenutnom položaju Milorada Dodika i njegovom odnosu s međunarodnom zajednicom.
– Uživa i bolji status u međunarodnoj zajednici od kada nije na dužnosti – kazao je Plenković.
Upravo ova poruka protumačena je kao pokazatelj mogućeg strateškog opredjeljenja HDZ-a Hrvatske, ali i njegovih političkih partnera u Bosni i Hercegovini, prema Dodiku.
Takvo tumačenje polazi od pretpostavke da bi HDZ, ukoliko za to bude imao političke i institucionalne mogućnosti, mogao podržati poteze koji bi vodili ka njegovoj političkoj rehabilitaciji.
Ipak, važno je napraviti razliku između Plenkovićeve konkretne izjave i političkih zaključaka koji se iz nje izvode. Hrvatski premijer u citiranoj izjavi nije najavio pomilovanje Milorada Dodika niti je javno potvrdio postojanje takvog plana.
Mogućnost pomilovanja
Jedna od teza koja se pojavila nakon Plenkovićevog nastupa jeste da bi eventualni ulazak predstavnika HDZ-a u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mogao otvoriti prostor za drugačiji odnos prema Dodiku.
Prema toj političkoj procjeni, predstavnici HDZ-a i SNSD-a mogli bi imati zajednički interes da podrže pomilovanje Dodika ukoliko bi za takav potez postojale potrebne institucionalne i pravne pretpostavke.
Time bi se pokušao otvoriti put njegovom povratku na političke funkcije.
Takav scenario za sada predstavlja političku procjenu, a ne potvrđenu odluku ili javno objavljen dogovor HDZ-a i SNSD-a. Upravo zato pitanje budućeg odnosa prema Dodiku ostaje otvoreno i zavisit će od političkog odnosa snaga u institucijama Bosne i Hercegovine.
Dugogodišnje savezništvo
Razlozi zbog kojih se govori o mogućnosti takvog razvoja događaja pronalaze se prije svega u odnosima koje su Dodik i HDZ gradili tokom proteklih godina.
Milorad Dodik i SNSD sarađivali su s HDZ-om BiH na brojnim političkim pitanjima, a njihovi stavovi posebno su se približavali kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Dodik je u više navrata podržavao zahtjeve hrvatskih političkih predstavnika za promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH i druga rješenja koja HDZ predstavlja kao pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Upravo je pitanje Izbornog zakona jedno od najvažnijih političkih pitanja za HDZ BiH, ali i temu kojoj zvanični Zagreb već godinama posvećuje veliku pažnju.
Interesi Zagreba
Hrvatska kontinuirano insistira na izmjenama izbornog sistema kojima bi se, prema stavovima Zagreba i HDZ-a BiH, spriječilo da bošnjački birači imaju presudan utjecaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Dodik je po tom pitanju uglavnom podržavao zahtjeve HDZ-a.
Zbog toga se njegovo prisustvo u političkom životu Bosne i Hercegovine iz perspektive kritičara politike Zagreba posmatra kao korisno za ostvarivanje dijela ciljeva hrvatske politike prema BiH.
Takva saradnja nije nastala preko noći. SNSD i HDZ BiH godinama su imali veoma bliske odnose, posebno njihovi lideri Milorad Dodik i Dragan Čović.
Njihovi politički interesi nisu identični u svim pitanjima, ali su se dovoljno često podudarali da se njihov odnos smatra jednim od najstabilnijih političkih partnerstava u Bosni i Hercegovini.
Dvostruki politički pritisak
Kritičari takvog odnosa upozoravaju da bi istovremeno snažno prisustvo HDZ-a i SNSD-a u ključnim institucijama moglo omogućiti dodatni pritisak na političke procese u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu posmatra se i mogućnost političke rehabilitacije Dodika.
Za Zagreb bi, prema takvom tumačenju, politički snažan Dodik ponovo mogao predstavljati partnera koji podržava zahtjeve za izmjenama Izbornog zakona i ustavnog uređenja koje zagovaraju hrvatske političke strukture.
Međutim, tvrdnja da postoji konkretan dogovor o budućem pomilovanju Dodika za sada nije potkrijepljena javno predstavljenim dokazima.
Plenkovićeva izjava pokazuje njegovu procjenu Dodikovog trenutnog međunarodnog položaja, ali sama po sebi ne potvrđuje postojanje plana za pomilovanje.
Uloga Predsjedništva
Upravo zbog toga dodatnu težinu dobija pitanje budućeg sastava Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Izbor članova Predsjedništva mogao bi biti veoma značajan za odnos političkih snaga prema Dodiku, ali i prema brojnim drugim pitanjima koja će se otvoriti nakon izbora.
Kritičari HDZ-ove politike smatraju da bi eventualno osvajanje pozicije hrvatskog člana Predsjedništva od kandidata bliskog toj stranci moglo dodatno ojačati saradnju s politikom SNSD-a.
Nasuprot tome, politički protivnici HDZ-a pokušavaju spriječiti stvaranje odnosa snaga koji bi omogućio takav razvoj događaja.
Kovačević kao izbor
U tom kontekstu posebno se ističe kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kovačević ulazi u izbornu utrku kao kandidat Demokratske fronte, a njegova kandidatura direktno se suprotstavlja političkom konceptu koji zagovara HDZ BiH.
Zbog toga njegovi politički podržavaoci njegov izbor predstavljaju kao jedan od načina da se spriječi potpuna dominacija HDZ-ovog koncepta kada je riječ o poziciji hrvatskog člana Predsjedništva.
Pitanje budućeg odnosa Predsjedništva prema Dodiku tako postaje samo dio mnogo šire političke borbe koja obuhvata Izborni zakon, ustavno uređenje, odnose među konstitutivnim narodima i budući pravac Bosne i Hercegovine.
Građani donose odluku
Na kraju će odnos političkih snaga zavisiti od rezultata izbora i odluke birača.
Upravo će sastav budućih institucija odrediti koliko će HDZ, SNSD i njihovi politički protivnici imati prostora za provođenje vlastitih politika.
Plenkovićeva poruka o tome da Dodik sada ima bolji status u međunarodnoj zajednici zbog toga je dobila mnogo šire značenje od same procjene njegovog trenutnog položaja.
Za kritičare HDZ-a ona predstavlja upozorenje da saradnja koja je godinama postojala između hrvatskih političkih struktura i Dodika nije završena.
Da li će ta saradnja jednog dana uključivati i pokušaj njegove potpune političke rehabilitacije, uključujući eventualno pomilovanje, za sada ostaje politička pretpostavka, a ne potvrđena činjenica.
Ono što jeste poznato jeste da su Dodik i HDZ tokom proteklih godina pronalazili zajednički jezik o važnim političkim pitanjima, posebno kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.
Zbog toga će budući sastav Predsjedništva BiH i drugih državnih institucija biti od posebnog značaja za nastavak ove političke priče.