Kako bi izgledala Bosna i Hercegovina bez sadašnjih entiteta, podijeljena na deset novih saveznih država sa snažnom federalnom vlašću u Sarajevu? Upravo takav model predstavio je Günther Fehlinger, predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, iznoseći prijedlog ustavne reforme koji bi iz temelja promijenio sadašnje unutrašnje uređenje zemlje.
Novi model BiH
Fehlingerov prijedlog predviđa ukidanje postojećih etničkih entiteta i stvaranje moderne evropske federacije sastavljene od deset saveznih država. Riječ je o konceptu prema kojem bi Bosna i Hercegovina ostala jedinstvena država, ali bi njena unutrašnja organizacija bila postavljena na potpuno drugačijim osnovama.
Prema dostupnim informacijama, Fehlinger je svoj prijedlog uputio relevantnim međunarodnim institucijama, uključujući ključna tijela Evropske unije i NATO saveza. Cilj takvog poteza jeste pokretanje šire diplomatske rasprave o mogućoj budućnosti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Navodi se i da je prijedlog već stigao u Bruxelles, čime je cijela inicijativa dobila dodatnu pažnju. Ipak, riječ je o Fehlingerovom prijedlogu, a ne o dokumentu koji su prihvatile institucije Evropske unije, NATO-a ili vlasti Bosne i Hercegovine.
Fehlinger smatra da je zemlji potrebna nova ustavna arhitektura koja bi bila federalna, demokratska, multietnička i evropska. Prema njegovoj zamisli, takvim uređenjem trebalo bi prekinuti ono što naziva dugogodišnjom “Dejtonskom paralizom”.
Ko je Fehlinger
Günther Fehlinger u javnosti je poznat kao austrijski ekonomista, politički analitičar i dugogodišnji zagovornik proširenja Evropske unije i NATO-a. Bio je generalni sekretar Unije malih i srednjih preduzeća pri Evropskoj narodnoj partiji.
Poznat je po izrazito proatlantskim stavovima, zalaganju za ukidanje austrijske neutralnosti i podršci uključivanju zemalja Zapadnog Balkana u evropske i transatlantske integracije.
Njegovi raniji prijedlozi o političkim problemima na Balkanu često su izazivali snažne reakcije regionalnih zvaničnika. Slično bi moglo biti i sa njegovom najnovijom inicijativom, jer zadire u jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini – njeno ustavno i teritorijalno uređenje.
Deset saveznih država
Najveću promjenu predstavlja prijedlog da sadašnje unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine bude zamijenjeno sistemom od deset federalnih jedinica. Svaka od njih imala bi vlastiti administrativni centar, dok bi Sarajevo istovremeno ostalo glavni grad cijele federacije.
Prema prijedlogu, novu Bosnu i Hercegovinu činile bi sljedeće federalne jedinice:
Una–Sana (centar Bihać)
Krajina (centar Banja Luka)
Posavina (centar Brčko, u čiji sastav ulazi distrikt)
Drina (centar Višegrad)
Soli (centar Tuzla)
Centralna Bosna (centar Zenica)
Vrhbosna (centar Sarajevo, koje ostaje i glavni grad federacije)
Tropolje (centar Livno)
Zapadna Hercegovina (centar Mostar)
Istočna Hercegovina (centar Trebinje)
Takva podjela značila bi potpuno napuštanje sadašnjeg sistema koji čine Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko distrikt. Umjesto postojećih entiteta i distrikta, zemlja bi bila organizovana kroz deset regionalnih federalnih jedinica.
Bez podjele zemlje
Jedan od ključnih elemenata Fehlingerovog prijedloga jeste izričito odbacivanje mogućnosti secesije ili podjele Bosne i Hercegovine.
Deset saveznih država prema njegovoj zamisli ne bi predstavljale zasebne političke cjeline koje bi imale mogućnost otcjepljenja, nego sastavne dijelove jedinstvene Bosne i Hercegovine.
Njegov koncept naglašava princip jednakog građanstva i regionalne demokratije. Time bi se politički sistem pokušao udaljiti od dominantnog etničkog principa na kojem je u velikoj mjeri zasnovana sadašnja ustavna struktura zemlje.
Istovremeno, federalne jedinice dobile bi dovoljno široke nadležnosti da samostalno uređuju pitanja koja neposredno utiču na svakodnevni život stanovništva.
Snažna vlast
Plan predviđa snažnu federalnu vladu sa sjedištem u Sarajevu. Ona bi zadržala isključive nadležnosti u najvažnijim oblastima koje se odnose na funkcionisanje države i njen međunarodni položaj.
Vanjska politika bila bi u nadležnosti federalnog nivoa, kao i odbrana Bosne i Hercegovine. Isto bi važilo za NATO i EU integracije, čime bi se ova pitanja jasno stavila pod kontrolu institucija na nivou države.
Federalna vlast bila bi nadležna i za državljanstvo, granice i carinu.
Savezno pravosuđe i nacionalna infrastruktura također bi pripadali centralnom nivou vlasti. Takav sistem značio bi da novih deset saveznih država ne bi moglo voditi vlastitu vanjsku ili odbrambenu politiku niti samostalno odlučivati o strateškom međunarodnom pravcu Bosne i Hercegovine.
Regionalne ovlasti
Sa druge strane, novih deset saveznih država ne bi bile samo administrativne oblasti bez stvarnih ovlasti. Fehlingerov model predviđa da imaju značajne nadležnosti nad oblastima koje su direktno povezane sa svakodnevnim potrebama građana.
Obrazovanje bi tako bilo jedno od pitanja o kojima bi odlučivale federalne jedinice. Isto se odnosi na zdravstvenu administraciju, regionalni razvoj, kulturu i lokalnu samoupravu.
Na taj način pokušala bi se napraviti jasna granica između poslova koji pripadaju državi i pitanja o kojima se odlučuje na regionalnom nivou.
Fehlinger smatra da upravo takva raspodjela predstavlja pravi federalizam, a ne fragmentaciju zemlje. Njegova ideja zasniva se na kombinaciji snažne centralne vlasti u strateškim oblastima i značajne regionalne autonomije u pitanjima od lokalnog interesa.
Ukidanje entiteta
Najveću političku promjenu nesumnjivo bi predstavljalo ukidanje Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine kao sadašnjih ustavnih entiteta.
Time bi nestala postojeća entitetska struktura nastala Dejtonskim mirovnim sporazumom, a teritorija Bosne i Hercegovine bila bi reorganizovana kroz deset novih federalnih jedinica.
Promjena takvih razmjera zahtijevala bi temeljitu ustavnu reformu i širok politički dogovor. Sam Fehlingerov prijedlog ne znači da će sadašnji ustavni sistem biti promijenjen niti da je njegov model prihvaćen kao plan Evropske unije ili NATO saveza.
Njegova inicijativa predstavlja politički prijedlog kojim pokušava otvoriti raspravu o drugačijem modelu funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
Evropski pravac
Posebno mjesto u cijelom prijedlogu imaju evropske i euroatlantske integracije. Fehlinger smatra da bi upravo snažnije institucije na nivou Bosne i Hercegovine trebale imati isključivu nadležnost nad procesom približavanja Evropskoj uniji i NATO savezu.
Takav sistem značio bi da evropski i NATO put zemlje ne zavise od pojedinačnih regionalnih jedinica. O tim pitanjima odlučivala bi federalna vlast u Sarajevu.
Prema njegovom stavu, takva reorganizacija predstavljala bi put prema punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i NATO savezu.
Ideja je, dakle, da regionalne jedinice imaju značajan stepen samostalnosti u unutrašnjim poslovima, ali da ključna pitanja suvereniteta, sigurnosti i međunarodnog položaja ostanu isključivo u rukama državnih institucija.
Velika politička tema
Prijedlog stvaranja deset saveznih država otvara niz pitanja koja bi morala biti riješena prije nego što bi se uopće moglo razgovarati o njegovoj eventualnoj primjeni.
Među njima su precizne granice novih federalnih jedinica, način njihovog finansiranja, organizacija zakonodavne i izvršne vlasti, raspodjela javnih prihoda, zastupljenost građana i naroda te odnos regionalnih i državnih institucija.
Posebno osjetljivo pitanje bilo bi ukidanje sadašnjih entiteta, jer oni predstavljaju jedan od temelja postojećeg ustavnog sistema Bosne i Hercegovine.
Fehlingerov model, međutim, upravo u njihovom ukidanju vidi mogućnost za stvaranje drugačije organizovane države. Umjesto entitetske podjele, njegov prijedlog uvodi deset regionalnih federalnih jedinica koje bi bile dio jedinstvene države.
Prijedlog u Bruxellesu
Dodatnu pažnju izazvala je informacija da je prijedlog upućen međunarodnim institucijama i da je stigao u Bruxelles. To, međutim, samo po sebi ne znači da iza ove inicijative stoje Evropska unija ili NATO.
Za sada je riječ o Fehlingerovoj političkoj inicijativi i njegovoj viziji budućeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Njegov plan predviđa zemlju bez sadašnjih entiteta, sa deset saveznih država, snažnom federalnom vladom u Sarajevu i jasno podijeljenim nadležnostima između centralnog i regionalnog nivoa.
Una–Sana, Krajina, Posavina, Drina, Soli, Centralna Bosna, Vrhbosna, Tropolje, Zapadna Hercegovina i Istočna Hercegovina prema toj zamisli činile bi novu federalnu strukturu Bosne i Hercegovine.
Hoće li prijedlog ostati samo jedna od političkih ideja ili će pokrenuti ozbiljniju raspravu o budućem ustavnom uređenju zemlje, zavisit će od reakcija domaćih političkih aktera i međunarodnih institucija kojima je inicijativa upućena.