Poruka o federaliziranom uređenju Bosne i Hercegovine odjeknula je sa skupa pripadnika i predstavnika HVO-a održanog u Vitezu. Predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg-Bosne Lazar Martinović govorio je o ratnoj prošlosti, položaju Hrvata, političkom zajedništvu i budućem uređenju BiH, a među ciljevima je naveo potpunu ravnopravnost tri konstitutivna naroda i federalizaciju zemlje.
Okupljanje u Vitezu
U Vitezu je 4. septembra obilježena godišnjica Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg-Bosne, kao i Dan nositelja ratnih odličja HVO-a.
Centralnu poruku okupljenima uputio je predsjednik Udruge Lazar Martinović, koji se tokom obraćanja dotakao niza pitanja, od ratne uloge HVO-a i neriješenih zločina do političkog položaja Hrvata i budućeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Program je počeo intoniranjem himni Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Nakon toga održana je minuta šutnje za poginule i preminule članove Udruge i hrvatske branitelje.
U okviru programa prikazan je i snimak posjete prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana Hrvatima u Srednjoj Bosni i ratnoj bolnici Nova Bila u junu 1994. godine.
Ratna uloga HVO-a
Martinović je značajan dio obraćanja posvetio ulozi Hrvatskog vijeća obrane tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i zajedničkim vojnim operacijama sa Hrvatskom vojskom.
Podsjetio je i na ratna odličja koja je Tuđman nakon rata dodjeljivao pripadnicima HVO-a. Kako je navedeno tokom skupa, odličja su dodjeljivana na prijedlog nadređenih zapovjednika zbog njihovog doprinosa u zajedničkim vojnim operacijama.
Ratna prošlost zauzela je tako značajan dio programa, dok je Martinović posebno insistirao na potrebi očuvanja sjećanja na događaje iz tog perioda i prenošenju njihove verzije historijskih činjenica budućim generacijama.
Neriješeni zločini
Poseban dio govora Martinović je posvetio neriješenim ratnim zločinima i ubistvima hrvatskih civila i pripadnika HVO-a.
Spomenuo je konkretne porodice čija stradanja, prema njegovim riječima, još uvijek zahtijevaju potpuno rasvjetljavanje i procesuiranje odgovornih.
– Neistražena i neprocesuirana ubojstva obitelji Serafine Lauš, tri sina i supruga, te obitelji Anice Jurić, također tri sina i supruga, kao i mnoga mjesta stradanja, obvezuju nas da se svi skupa ne smijemo umoriti u traženju istine, procesuiranju i kažnjavanju počinitelja i njihovih nalogodavaca – kazao je Martinović.
Njegova poruka bila je da pitanje ratnih zločina ne smije biti zatvoreno sve dok odgovorni za neriješena ubistva ne budu pronađeni i procesuirani.
Martinović je time potragu za istinom i kažnjavanje počinilaca označio kao jednu od obaveza koju predstavnici udruženja žele nastaviti.
Brojni projekti
Govoreći o aktivnostima braniteljskih udruženja, Martinović je nabrojao niz projekata koji su pokrenuti s ciljem očuvanja sjećanja na HVO i događaje iz ratnog perioda.
Među njima su:
Dokumentacijski centar
Zaklada HVO
Muzej HVO-a
Groblje mira na Bilima
Memorijalni centar Rujani-Livno
Historijski muzej u sklopu bolnice Nova Bila
Spomenik poginulim pripadnicima 106. brigade HVO-a u Orašju
Prema Martinovićevim riječima, cilj ovih projekata nije samo čuvanje uspomena na poginule pripadnike HVO-a, nego i prenošenje historijskih podataka mlađim generacijama.
– Želimo očuvati povijesne činjenice o ratu na ovim prostorima te istinito i kvalitetno prenijeti činjenice na mlađe naraštaje, gdje bi izbjegli pokušaj revidiranja povijesti – poručio je Martinović.
Upravo pitanje načina na koji će događaji iz rata biti predstavljeni budućim generacijama zauzelo je značajno mjesto u njegovom obraćanju.
Politička pitanja
Nakon ratnih i memorijalnih tema, Martinović se osvrnuo i na aktuelni politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Kao jedan od ciljeva naveo je očuvanje Bosne i Hercegovine, ali uz, kako je kazao, potpunu ravnopravnost tri konstitutivna naroda.
Uz to je spomenuo evropske i euroatlantske integracije, ali i federalizirano uređenje Bosne i Hercegovine.
Upravo je poruka o federalizaciji posebno politički značajna jer pitanje unutrašnjeg uređenja BiH već godinama predstavlja jednu od najosjetljivijih tema u zemlji.
Martinović nije u dostavljenom obraćanju detaljno predstavio model takve federalizacije niti precizirao kako bi izgledale eventualne nove federalne jedinice. Ipak, federalizirano uređenje jasno je navedeno među političkim ciljevima.
Zbog toga se njegova poruka ne može posmatrati samo kroz obilježavanje godišnjice Udruge, već i kroz širu političku raspravu o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Zajedništvo stranaka
Martinović je govorio i o potrebi političkog zajedništva hrvatskih stranaka koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Takvo okupljanje političkih stranaka vidi kao važno za ostvarivanje ciljeva vezanih za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Zahtjevi za ravnopravnošću konstitutivnih naroda i promjenama političkog sistema već dugo predstavljaju važan dio politike stranaka okupljenih oko HNS-a.
Martinović je u svom obraćanju ove zahtjeve povezao sa očuvanjem Bosne i Hercegovine, njenim evropskim i euroatlantskim putem te federaliziranim uređenjem.
Podrška Hrvatske
Predsjednik Udruge zahvalio je i institucijama i zvaničnicima Republike Hrvatske na podršci projektima koji se odnose na pripadnike HVO-a.
Posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu.
Zahvalnost je uputio i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i Zvonku Milasu.
Podrška iz Hrvatske, prema porukama sa skupa, značajna je za realizaciju projekata kojima braniteljska udruženja žele očuvati sjećanje na HVO i njegove pripadnike.
Martinović je završni dio svog obraćanja iskoristio za poruku u kojoj je ponovo povezao Hrvatsku vojsku i Hrvatsko vijeće obrane.
– Bili smo Hrvatske snage u ratu, budimo Hrvatske snage i u miru. Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane su pobjedničke vojske – zaključio je Martinović.
Poznata imena
Martinović nije bio jedini koji se obratio okupljenima u Vitezu.
Na skupu je govorio i general Ivica Obrovac, koji je prisustvovao kao izaslanik hrvatskog ministra Tome Medveda.
Okupljenima se obratila i Darijana Filipović, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Obilježavanju je prisustvovao i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović.
Među prisutnima su bili:
Dragan Čović
Ilija Nakić
Boris Marjanović
predstavnici stranaka HNS-a
generali i nekadašnji zapovjednici HVO-a
članovi braniteljskih udruženja
porodice poginulih i preminulih nositelja ratnih odličja
Prisustvo političkih predstavnika, generala i nekadašnjih zapovjednika dodatno je naglasilo i političku dimenziju okupljanja.
Federalizacija BiH
Od svih poruka iz Viteza, za aktuelne političke odnose posebno je značajna ona o federaliziranom uređenju Bosne i Hercegovine.
Martinović je taj cilj naveo zajedno sa očuvanjem države, ravnopravnošću tri konstitutivna naroda i evropskim i euroatlantskim integracijama.
U njegovom obraćanju, međutim, nije precizirano kakav bi konkretno model federalizacije trebao biti uspostavljen, koliko bi federalnih jedinica postojalo niti kako bi bile određene njihove granice.
To je važna razlika jer pojam federalizacije može obuhvatati veoma različite modele unutrašnjeg uređenja.
Jasno je, ipak, da se sa skupa u Vitezu ponovo otvorilo pitanje mogućih promjena postojećeg političkog sistema Bosne i Hercegovine.
Završetak skupa
Program obilježavanja završen je zajedničkim izvođenjem pjesme „HVO nas vodi“.
Skup je tako objedinio obilježavanje godišnjice Udruge, sjećanje na poginule i preminule pripadnike, podsjećanje na ratnu ulogu HVO-a, zahtjeve za procesuiranjem neriješenih zločina i poruke o budućem političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Upravo posljednji dio dobio je posebnu političku težinu.
Martinović je jasno naveo federalizirano uređenje među ciljevima, uz zahtjev za potpunom ravnopravnošću tri konstitutivna naroda i očuvanjem Bosne i Hercegovine.
Time je okupljanje u Vitezu, osim ratne i memorijalne dimenzije, dobilo i aktuelnu političku poruku o tome kakvo bi, prema stavovima iznesenim na skupu, trebalo biti buduće uređenje Bosne i Hercegovine.