Diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije mogli bi biti svedeni na najmanju moguću mjeru nakon poteza koji je najavio Elmedin Konaković. Ministar vanjskih poslova BiH poručio je da namjerava povući osoblje Ambasade BiH u Beogradu zbog ponašanja srbijanskih zvaničnika nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Radikalan diplomatski potez
Konaković je na konferenciji za medije najavio povlačenje svih uposlenika Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu nad kojima Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima odgovarajuće ovlasti.
Njegova odluka, međutim, ne može obuhvatiti ambasadora i konzule. Njih imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, zbog čega ih ministar vanjskih poslova ne može samostalno povući.
Ukoliko najavljeni potez bude proveden, konzularni i drugi poslovi trebali bi biti reorganizovani, a dio obaveza preuzeli bi uposlenici diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Time bi diplomatsko prisustvo BiH u Srbiji bilo značajno smanjeno, iako formalni diplomatski odnosi između dvije države ne bi bili potpuno prekinuti.
Razlog je Mladićeva sahrana
Konaković je ovakav potez najavio nakon sahrane Ratka Mladića u Beogradu, kojoj su, prema navodima iznesenim na konferenciji, prisustvovali brojni zvaničnici iz Srbije i jednog dijela Bosne i Hercegovine.
Prethodno je u Srbiji održana i komemoracija.
Posebno nezadovoljstvo u Bosni i Hercegovini izazvale su poruke i postupci koje Konaković smatra veličanjem Mladića i zločina za koje je pravosnažno osuđen.
Za šefa bh. diplomatije jedan događaj predstavljao je trenutak nakon kojeg je odlučio da je potrebna mnogo oštrija reakcija.
– Kulminacija je bila sinoć na utakmici Crvene zvezde s porukom ‘Pravac Potočari’. To je zadnji alarm za uzbunu – poručio je Konaković.
Upravo je ovu poruku Konaković izdvojio kao jedan od ključnih razloga zbog kojih smatra da se odnosi sa Srbijom više ne mogu nastaviti na dosadašnji način.
Odnosi na minimum
Ministar vanjskih poslova BiH otvoreno je rekao da bi, kada bi imao potrebne ovlasti, njegova reakcija bila još radikalnija.
Potpuni prekid diplomatskih odnosa sa Srbijom nije odluka koju ministar može samostalno donijeti. Zbog toga je najavio korištenje onih mehanizama koji mu stoje na raspolaganju.
Njegov plan jeste smanjivanje diplomatske komunikacije sa Srbijom na najmanju moguću mjeru i povlačenje osoblja koje Ministarstvo može povući.
– Da mogu odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće. Uskratit ću, smanjit ću svaku komunikaciju s njima. Povući ćemo sve ljude koje možemo povući, konzularne poslove prebacit ćemo u Zagreb i Podgoricu – poručio je Konaković.
Takva odluka značila bi ozbiljno zahlađenje odnosa Sarajeva i Beograda.
Iako ambasada formalno ne bi bila zatvorena, njen rad bio bi značajno reduciran, dok bi se dio poslova obavljao preko diplomatskih predstavništava BiH u susjednim državama.
Ambasador ostaje
Posebno pitanje jeste položaj ambasadora Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandra Vranješa.
Konaković nema ovlasti da ga opozove, jer imenovanje i razrješenje ambasadora pripada Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Zbog toga bi Vranješ, ukoliko najavljeni plan bude proveden bez drugačije odluke Predsjedništva BiH, ostao u Beogradu.
Ista ograničenja postoje i kada je riječ o konzulima.
To pokazuje i složenost sistema odlučivanja u vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, gdje Ministarstvo vanjskih poslova provodi značajan dio diplomatskih aktivnosti, ali su određene ključne nadležnosti u rukama Predsjedništva BiH.
Konaković je zato najavio da će djelovati u granicama vlastitih ovlasti i pokušati diplomatske odnose sa Srbijom svesti na minimum.
Slijede diplomatske note
Povlačenje osoblja nije jedini odgovor koji priprema Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Konaković je najavio niz diplomatskih aktivnosti prema međunarodnim partnerima.
Pripremljeno je nekoliko nacrta pisama i poruka koje će biti upućene na različite međunarodne adrese, a jedno od glavnih pitanja bit će odnos Evropske unije prema ponašanju Srbije.
Konaković želi da evropskim institucijama direktno postavi pitanje hoće li principi koje EU zahtijeva od država kandidata biti primjenjivani i u ovom slučaju.
– Mi smo uradili danas nekoliko draftova, šaljemo pisma redom, s različitim porukama. Prvo EU javno pitam ‘Da li vi zaista poštujete svoje principe? Štitite li ono na šta ste nas obavezali da pratimo?’ Ovo je primarno pitanje sigurnosne politike. Imat ću veliki broj razgovora telefonskih, možda i neke posjete jer je ovo primarno pitanje za BiH. EU mora pokazati da li će tolerisati ono što nikada ne bi u Uniji. Pismo članicama Organizacije islamske konferencije imat će svoju specifičnost. Oni su mi rekli dvije stvari – Vučićeva diplomatija je uspjela zato što je godinama bila aktivna u promovisanju laži, a naša pasivna u promovisanju istine. Sada ćemo im objasniti da je ta laž bila podvala – kazao je Konaković.
Pritisak prema EU
Iz njegovih riječi proizlazi da će Evropska unija biti jedna od najvažnijih adresa nove diplomatske ofanzive Bosne i Hercegovine.
Konaković cijelo pitanje ne posmatra samo kao bilateralni problem između Sarajeva i Beograda, nego ga povezuje i sa sigurnosnom politikom.
Srbija je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zbog čega će bh. diplomatija pokušati otvoriti pitanje usklađenosti takvog ponašanja sa vrijednostima i principima na kojima Unija insistira.
Konaković očekuje i veliki broj telefonskih razgovora, a nije isključio ni mogućnost određenih međunarodnih posjeta.
Namjera je da pitanje odnosa prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima bude otvoreno pred međunarodnim partnerima Bosne i Hercegovine.
Poruke islamskim zemljama
Diplomatska aktivnost neće biti usmjerena samo prema Evropskoj uniji.
Konaković je najavio i posebno pismo državama članicama Organizacije islamske konferencije.
Prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina mora mnogo aktivnije predstavljati vlastite argumente na međunarodnoj sceni.
On smatra da je srbijanska diplomatija prethodnih godina bila aktivnija u promovisanju svojih stavova, dok je bosanskohercegovačka strana bila nedovoljno prisutna.
Najavljena pisma i diplomatski razgovori trebali bi, prema njegovom planu, promijeniti takav odnos i predstaviti međunarodnim partnerima pogled Bosne i Hercegovine na posljednje događaje.
Smrt Ratka Mladića
Ratko Mladić preminuo je 27. augusta tokom izdržavanja kazne doživotnog zatvora u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Mladić je bio pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Nakon njegove smrti tijelo je prebačeno u Beograd.
Održana je komemoracija, nakon čega je uslijedila i sahrana kojoj su, prema dostupnim informacijama, prisustvovali brojni zvaničnici iz Srbije i jednog dijela Bosne i Hercegovine.
Upravo način na koji su komemoracija i sahrana protekle izazvao je snažne reakcije političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine.
Zahtjevi za reakciju
Posebno su problematizovani postupci i poruke koje su protumačene kao veličanje Mladića.
Dio političara iz Bosne i Hercegovine zbog toga zahtijeva mnogo odlučniju reakciju međunarodne zajednice prema Srbiji, uključujući i političke posljedice zbog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Konakovićev potez predstavlja jednu od najoštrijih najavljenih institucionalnih reakcija.
On je praktično poručio da bi potpuno prekinuo diplomatske odnose kada bi takvu odluku mogao samostalno donijeti.
Budući da nema tu nadležnost, odlučio se za smanjivanje kontakata i povlačenje osoblja koje je moguće povući u okviru njegovih ovlasti.
Velika diplomatska kriza
Ukoliko najavljene mjere budu provedene, odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije mogli bi ući u jednu od ozbiljnijih diplomatskih kriza posljednjih godina.
Ambasador i konzuli ne mogu biti povučeni jednostranom odlukom ministra, pa će formalni diplomatski kanali ostati otvoreni sve dok nadležne institucije ne donesu drugačije odluke.
Međutim, povlačenje ostalog osoblja i prebacivanje konzularnih poslova u Zagreb i Podgoricu predstavljalo bi snažnu političku poruku Beogradu.
Konaković je istovremeno pokazao da odgovor ne namjerava ograničiti na bilateralne odnose.
Pisma prema Evropskoj uniji i članicama Organizacije islamske konferencije, telefonski razgovori i moguće diplomatske posjete trebali bi internacionalizirati pitanje ponašanja Srbije nakon smrti Ratka Mladića.
Sada će posebno biti važno vidjeti kako će na najavljene poteze odgovoriti Beograd, ali i kakav će stav zauzeti ostale institucije Bosne i Hercegovine.
Konaković je svoj stav već jasno iznio – da ima ovlasti, diplomatski odnosi sa Srbijom bili bi prekinuti, a u postojećim okolnostima namjerava ih svesti na najmanju moguću mjeru.