Šta bi se zapravo dogodilo ukoliko bi iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu bilo povučeno gotovo kompletno osoblje? Bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović upozorava da bi takav potez praktično paralizirao rad diplomatskog predstavništva i mogao predstavljati uvod u još ozbiljnije zahlađenje odnosa Sarajeva i Beograda.
Halilović je komentarisao najavu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da će, zbog odnosa vlasti Srbije prema smrti i sahrani Ratka Mladića, diplomatsko prisustvo BiH u Srbiji biti svedeno na minimum.
Prema Konakovićevoj najavi, iz Ambasade BiH u Beogradu trebali bi biti povučeni svi zaposlenici nad kojima Ministarstvo vanjskih poslova BiH ima nadležnost, dok bi u diplomatskom predstavništvu ostali ambasador i konzul.
Halilović podržava takvu odluku, ali istovremeno upozorava da bi njene praktične posljedice bile veoma ozbiljne.
Podrška Konakoviću
Bivši ambasador smatra da najavljene poteze treba posmatrati u širem kontekstu odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i aktivnosti koje je Konaković najavio prema Evropskoj uniji i Vijeću za implementaciju mira.
Prema njegovoj ocjeni, postojeći diplomatski odnosi dvije zemlje ne doprinose dovoljno približavanju i saradnji, već proizvode nove političke sukobe.
– Podržavam ove poteze Konakovića i u širem kontekstu koje je najavio prema EU, PIC-u, ali i ove koje je najavio da će preduzeti i sa Srbijom, kada je riječ o Ambasadi Bosne i Hercegovine. Ta diplomatija (sa Srbijom) donosi nam više uvreda i poniženja, nego približavanja i međusobne saradnje. Da imate imalo diplomatije u ponašanju Srbije, ovo ne bi uradila onako kako je uradila danas – rekao je Halilović.
Ipak, Ministarstvo vanjskih poslova ne može samostalno odlučiti o svakom narednom koraku. Za povlačenje ambasadora i konzula iz Srbije potreban je konsenzus Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vođenje vanjske politike države.
Ambasada bez osoblja
Povlačenje gotovo svih zaposlenih predstavljalo bi jedan od najozbiljnijih poteza u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine.
Dvije države u međuvremenu su prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, ali nije zabilježena situacija u kojoj bi Bosna i Hercegovina povukla gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu.
Konaković je 7. septembra najavio povlačenje zaposlenika nad kojima Ministarstvo vanjskih poslova ima nadležnost, uz plan da u Beogradu ostanu ambasador i konzul.
Konzularni poslovi bi, prema toj najavi, trebali biti prebačeni na diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine u Zagrebu i Podgorici. Konaković je istovremeno najavio da će odnosi sa Srbijom biti svedeni na najmanju moguću mjeru.
Povod za takvu odluku bio je odnos vlasti Srbije prema smrti i sahrani Ratka Mladića. Bivši komandant Vojske Republike Srpske, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu 7. septembra uz vojne i državne počasti.
Sahrani su prisustvovali funkcioneri Srbije, najviši zvaničnici Republike Srpske, kao i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.
Posljedice za građane
Halilović upozorava da povlačenje osoblja ne bi ostalo samo na nivou političke poruke. Posljedice bi se veoma brzo mogle osjetiti u svakodnevnom funkcionisanju Ambasade BiH u Beogradu i uslugama koje ona pruža građanima.
Prema njegovoj procjeni, bez potrebnog administrativnog i tehničkog osoblja praktično bi prestala mogućnost obavljanja većine poslova.
Posebno je ukazao na predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini zakazane za 4. oktobar, smatrajući da u takvim okolnostima u Ambasadi BiH u Beogradu ne bi moglo biti organizovano ni glasanje.
– Ne može raditi nikakve poslove. Ne može ništa raditi, jer više nema osoblje koje može da obavlja bilo šta. Faktički, ta ambasada više ne postoji, nema prijema zahtjeva, izdavanja dokumenata i slično – kaže Halilović.
Ambasador bi, prema njegovom objašnjenju, mogao ostati formalni predstavnik Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali bi bez zaposlenih koji omogućavaju svakodnevno funkcionisanje diplomatskog predstavništva njegove mogućnosti bile znatno ograničene.
– Ambasador postoji i može da hoda po ulicama ako hoće. On može formalno predstavljati Bosnu i Hercegovinu, ali nema ambijent, nema ljude, nema kapacitet da ambasada obavlja svoju funkciju – naveo je Halilović.
Brojni poslovi ugroženi
Ambasade imaju mnogo širu ulogu od samog političkog predstavljanja države. Njihovi poslovi obuhvataju pružanje konzularne pomoći državljanima, rad na putnim ispravama, komunikaciju sa institucijama zemlje domaćina i zaštitu interesa vlastitih državljana.
Diplomatsko-konzularna predstavništva učestvuju i u organizovanju glasanja građana u inostranstvu, prikupljanju političkih i ekonomskih informacija te razvoju bilateralnih odnosa.
Zbog toga bi povlačenje većeg dijela osoblja moglo imati direktne praktične posljedice. Upravo na taj aspekt Halilović posebno upozorava, smatrajući da bi ambasada bez administrativnog, konzularnog i tehničkog aparata teško mogla obavljati svoje uobičajene funkcije.
Moguć i prekid
Halilović ide i korak dalje. Prema njegovoj ocjeni, politički i diplomatski odnosi Sarajeva i Beograda već dugo su na veoma niskom nivou, zbog čega čak ni mogućnost potpunog prekida diplomatskih odnosa ne smatra neočekivanim nastavkom sadašnjih dešavanja.
Na pitanje da li povlačenje osoblja predstavlja posljednji korak prije eventualnog povlačenja ambasadora ili čak prekida diplomatskih odnosa, odgovorio je bez mnogo dileme.
– Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava – smatra Halilović.
Prisustvo zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića, prema njegovom mišljenju, ne mijenja suštinski situaciju jer smatra da su odnosi već duže vrijeme ozbiljno narušeni.
– Stvari su već dugo na najgorem mogućem nivou. Ovo je samo kulminacija i manifestacija odnosa koji realno postoje godinama – rekao je Halilović.
Ne očekuje reciprocitet
Iako upozorava da bi odnosi mogli otići i korak dalje, Halilović ne očekuje da će Beograd odgovoriti identičnim mjerama prema diplomatskom predstavništvu Srbije u Bosni i Hercegovini.
Smatra da bi Srbija mogla insistirati na tome da želi očuvanje diplomatskih odnosa, što bi, prema njegovom tumačenju, moglo imati i dodatnu političku poruku.
– Srbija će se vaditi da joj je stalo do održanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tako će djelimično, možda i nesvjesno, priznati vlastitu grešku – ocijenio je Halilović.
Godine diplomatskih kriza
Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije prolazili su kroz brojne krize od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine, ali su ambasade nastavile funkcionisati i u periodima ozbiljnih političkih sukoba.
Jedan od većih sporova uslijedio je 2007. godine nakon presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Uprkos oštrim političkim reakcijama, diplomatski odnosi nisu prekinuti.
Nove tenzije pojavile su se 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. Uslijedila je razmjena oštrih političkih poruka, ali su diplomatska predstavništva nastavila obavljati svoje poslove.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2024. godine usvojila Rezoluciju o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se, između ostalog, osuđuju poricanje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, dok se kolektivna odgovornost ne pripisuje nijednom narodu ili državi.
Dva moguća koraka
Najavljena odluka o povlačenju velikog dijela osoblja Ambasade BiH u Beogradu zbog svega toga predstavlja potez sa znatno širim posljedicama od običnog smanjenja broja diplomata.
Prema Halilovićevom viđenju, prvi rezultat mogao bi biti praktična paraliza velikog dijela rada ambasade. Drugi, mnogo ozbiljniji korak, mogao bi biti povlačenje ambasadora ili čak prekid diplomatskih odnosa, ali takva odluka ne zavisi samo od ministra vanjskih poslova.
Za građane bi, s druge strane, najvažnije bilo pitanje nastavka konzularnih usluga i načina na koji bi se one obavljale nakon povlačenja osoblja. Upravo zato najavljeni potez nije samo politička poruka Beogradu, već odluka čije bi se posljedice mogle osjetiti i u praktičnom funkcionisanju odnosa između dvije države.