Nakon brojnih reakcija koje je izazvalo prisustvo političkog vrha Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića, o cijelom slučaju oglasio se i Dragan Čović. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH govorio je o veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, poručivši da je Krivični zakon Bosne i Hercegovine po tom pitanju veoma jasan.
Čović je o ovoj temi govorio odgovarajući na pitanja novinara u Grabovici kod Mostara, gdje je obilježena 33. godišnjica zločina nad hrvatskim civilima.
Njegova reakcija uslijedila je u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini vodi intenzivna politička rasprava o odnosu prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima i potezima političkih zvaničnika koji prisustvuju događajima na kojima im se odaje počast.
Poruka iz Grabovice
Čović je u svom obraćanju naglasio potrebu suočavanja sa prošlošću. Poseban dio poruke posvetio je majkama i ženama koje su tokom rata izgubile svoje najbliže.
Govoreći o žrtvama, spomenuo je i majke Srebrenice, poručujući da se mora razumjeti bol svake majke koja žali za članovima svoje porodice.
– Majke i žene najveća su žrtva svakog rata. One najviše podnose direktne patnje, uglavnom nisu nosile uniforme i oružje, a patnja je išla preko njihovih leđa. Moramo razumjeti svaku majku koja žali za svojima. Dok ne raščistimo s prošlošću, bojim se da ćemo biti zakopani u blatu prošlosti, što nije dobro – rekao je Čović.
Njegova poruka o potrebi suočavanja sa prošlošću dolazi nakon što su posljednja dešavanja ponovo otvorila pitanje odnosa političkih predstavnika prema presudama za ratne zločine.
Sahrana Ratka Mladića i prisustvo političkih zvaničnika iz Republike Srpske izazvali su brojne reakcije, a od političkih lidera u BiH zatraženo je da jasno iznesu svoje stavove.
Zakon je jasan
Čović je potom odgovorio i na pitanje trebaju li krivično odgovarati oni koji veličaju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine.
Za predsjednika HDZ-a BiH tu, kako je poručio, nema potrebe za dodatnim tumačenjima jer postoje zakonske odredbe koje regulišu ovu oblast.
– Tu ne treba ništa dodavati. Krivični zakon je veoma jasan. BiH je pravna država, a poštujemo li je ili ne, to je drugo pitanje. U zakonu je veoma precizno napisano kakav treba biti odnos svakoga od nas prema zločinu – izjavio je Čović.
Time je odgovornost za eventualno utvrđivanje kršenja zakona praktično smjestio u okvir rada nadležnih institucija.
Njegova poruka je da politička tumačenja ne mogu zamijeniti ono što je propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
Osjetljiva politička tema
Čovićevo oglašavanje posebno privlači pažnju zbog političkih odnosa HDZ-a BiH sa SNSD-om i Miloradom Dodikom.
Dvije stranke godinama sarađuju na različitim nivoima vlasti, zbog čega se stav predsjednika HDZ-a BiH o potezima političkog vrha Republike Srpske dodatno prati u javnosti.
Sahrana Ratka Mladića i odnos prema njegovoj pravosnažnoj presudi postali su tema koja je od političkih lidera zahtijevala jasnije pozicioniranje.
Čović se u svom odgovoru nije upuštao u pojedinačno prozivanje političara koji su prisustvovali sahrani. Umjesto toga, pozvao se na Krivični zakon BiH i naglasio da su pravila dovoljno precizno definisana.
Na taj način izbjegao je donošenje vlastitog suda o eventualnoj krivičnoj odgovornosti pojedinaca, ali je istovremeno poručio da odnos prema veličanju ratnih zločinaca mora biti posmatran kroz postojeće zakonske odredbe.
Suočavanje sa prošlošću
Važan dio Čovićeve izjave odnosio se na potrebu da Bosna i Hercegovina raščisti sa događajima iz prošlosti.
Njegovo upozorenje da bi društvo u suprotnom moglo ostati “zakopano u blatu prošlosti” pokazuje koliko pitanje ratnog naslijeđa i dalje opterećuje političke odnose u zemlji.
Više od tri decenije nakon rata, presude za ratne zločine, odnos prema osuđenim osobama i različita tumačenja ratnih događaja ostaju među najosjetljivijim temama u Bosni i Hercegovini.
Takve teme često izlaze iz pravnog okvira i postaju dio političkih sukoba između stranaka i predstavnika različitih naroda.
Čović je pokušao naglasiti upravo suprotan pristup, postojanje pravnog okvira koji bi trebao biti jednak za sve.
Majke svih žrtava
Posebno mjesto u njegovom obraćanju dobile su majke i žene koje su izgubile članove svojih porodica.
Čović je poručio da njihova patnja ne smije biti zanemarena, bez obzira na to kojoj zajednici pripadaju. U tom kontekstu spomenuo je i majke Srebrenice.
Takvu poruku uputio je upravo iz Grabovice, mjesta u kojem je obilježavana godišnjica zločina nad hrvatskim civilima.
Okolnosti u kojima je govorio dale su njegovim riječima dodatnu simboliku. Dok je odavao počast hrvatskim žrtvama, istovremeno je govorio o potrebi razumijevanja patnje drugih i suočavanja sa svim zločinima iz prošlosti.
Pitanje odgovornosti
Najvažniji politički dio Čovićevog odgovora ipak se odnosi na moguću odgovornost za veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Umjesto da ulazi u raspravu o tome ko je konkretno prešao zakonsku granicu, Čović je poručio da zakon već daje odgovor.
Takav stav sada pitanje eventualne odgovornosti vraća nadležnim pravosudnim institucijama, koje trebaju procijeniti postoji li u konkretnim slučajevima osnov za postupanje.
Istovremeno, Čovićeva rečenica o tome da je BiH pravna država, uz dodatak da je drugo pitanje poštuje li se to ili ne, predstavlja i kritiku načina na koji sistem funkcioniše.
Njegove riječi ukazuju na razliku između postojanja zakonskih normi i njihove primjene u praksi.
Bez dodatnih tumačenja
Čović je tako nakon pitanja novinara zauzeo stav da se prema veličanju ratnih zločinaca ne treba odnositi kroz proizvoljna politička tumačenja.
Krivični zakon BiH, prema njegovim riječima, dovoljno je precizan i treba predstavljati osnovu za postupanje.
Istovremeno je izbjegao direktno ocjenjivati pojedinačne političare iz Republike Srpske koji su prisustvovali sahrani Ratka Mladića.
Umjesto direktnog političkog sukoba, Čović je fokus prebacio na institucije, zakon i potrebu suočavanja sa prošlošću.
Poruka nakon šutnje
Njegovo oglašavanje dolazi u trenutku kada su se reakcije na sahranu Ratka Mladića pretvorile u mnogo širu političku i diplomatsku temu.
Rasprava više nije ograničena samo na pitanje ko je prisustvovao sahrani, već obuhvata odnos prema pravosnažnim presudama, veličanju ratnih zločinaca, odgovornosti domaćih institucija i odnosima među političkim partnerima.
Čović je iz Grabovice poslao poruku da se prošlost mora razjasniti i da prema zločinima treba imati odnos zasnovan na zakonu.
Njegov odgovor možda nije sadržavao direktnu prozivku političkog vrha Republike Srpske, ali je bio jasan u jednom dijelu: kada je riječ o veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, prema njegovim riječima, nema potrebe za dodatnim političkim tumačenjima jer je Krivični zakon Bosne i Hercegovine već veoma precizan.
Pogledajte PRILOG!