Kako je firma povezana s porodicom Ratka Mladića dobila poslove od Sveučilišta u Mostaru i ko je odgovoran za sklapanje tih ugovora? Upravo ta pitanja otvorio je HSS nakon informacija da je kompanija “Digitalni ozon” poslovala s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom, dok se u cijelu priču politički uvlači i ime lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Sporni ugovori
Prema objavljenim informacijama, firma “Digitalni ozon” dobila je od Sveučilišta u Mostaru, odnosno njegovog Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta, posao nabavke sistema navigacije za praćenje stoke i komunikacijske infrastrukture.
Vrijednost tog posla iznosila je 14.859 KM.
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedio je još jedan posao. Prema istim navodima, ugovor vrijedan 18.133 KM odnosio se na dizajniranje nove funkcionalnosti GPS ogrlice i web-aplikacije namijenjene GPS ogrlicama.
Upravo vlasnička povezanost kompanije s porodicom Ratka Mladića izazvala je reakciju HSS-a, koji sada od Sveučilišta u Mostaru traži detaljno objašnjenje poslovne saradnje.
Iz ove stranke smatraju da javnost mora znati na koji način su poslovi dodijeljeni, pod kojim uslovima su ugovori zaključeni i ko je donio odluku o izboru kompanije.
Traže odgovore
HSS posebno insistira na tome da se Sveučilište u Mostaru javno oglasi o informacijama koje su dospjele u javnost.
– S obzirom da nitko sa Sveučilišta u Mostaru nije demantirao ovu informaciju, slobodno se možemo pitati kako je moguće da jedna od krovnih institucija Hrvata u BiH surađuje sa tvrtkom obitelji najvećeg krvnika u Europi nakon drugog Svjetskog rata? – rekli su iz HSS-a.
Izostanak demantija za HSS predstavlja razlog da se od rukovodstva Sveučilišta zatraži potpuno razjašnjenje slučaja. Međutim, činjenica da neka informacija nije demantovana sama po sebi ne predstavlja dokaz njene tačnosti, zbog čega iz ove stranke traže objavljivanje konkretne dokumentacije.
U centru njihovog zahtjeva nalaze se upravo ugovori koji su navodno sklopljeni s kompanijom “Digitalni ozon”.
Javnost treba vidjeti, smatraju u HSS-u, njihov sadržaj i uslove pod kojima je kompanija izabrana za obavljanje navedenih poslova.
– HSS traži od vodstva Sveučilišta u Mostaru da se javno očituje o ovom pitanju, javnosti prezentira ove ugovore te hrvatskoj javnosti u BiH kaže hoće li itko snositi odgovornost zbog suradnje s tvrtkom u vlasništvu obitelji Ratka Mladića – navodi se u saopćenju.
Postoje li drugi poslovi?
HSS se ne zaustavlja na dva ugovora koja su već dospjela u javnost. Iz ove stranke žele saznati da li su Sveučilište u Mostaru ili njegove organizacijske jedinice ranije sklapali i druge ugovore s kompanijom “Digitalni ozon”.
Istovremeno traže provjeru eventualne saradnje sa kompanijama koje su povezane s porodicama drugih osoba osuđenih za ratne zločine.
Time cijeli slučaj pokušavaju proširiti s dva konkretna ugovora na pitanje načina na koji javne institucije provjeravaju kompanije s kojima posluju.
Sa druge strane, samo porodično srodstvo s osobom osuđenom za ratne zločine ne predstavlja dokaz bilo kakve odgovornosti druge osobe niti samo po sebi znači da određena kompanija ne smije učestvovati u poslovnim postupcima. Upravo zbog toga ključno pitanje ostaje jesu li ugovori dodijeljeni zakonito, transparentno i prema propisanim procedurama.
HSS, međutim, cijelo pitanje posmatra i kroz njegovu moralnu i političku dimenziju.
Prozvali i Čovića
Priča je dobila dodatnu političku težinu nakon što je HSS odgovornost počeo povezivati sa Draganom Čovićem i kadrovima HDZ-a BiH u državnim institucijama.
Prema ranijim medijskim navodima, sa firmom “Digitalni ozon” poslovali su i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine te Ministarstvo pravde BiH.
HSS upravo zbog toga proziva predsjednika HDZ-a BiH, tvrdeći da se na čelu tih institucija nalaze ljudi koje politički povezuju sa Čovićem.
– Na čelu oba ministarstva su ljudi koji su osobni izbor Dragana Čovića (predsjednika vladajuće Hrvatske demokratske zajednice i koalicionog partnera Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, op.a.) Novac hrvatskih općina, županija, novac hrvatskih obitelji ne može i ne smije ići u džepove krvnika i njihovih obitelji – istakli su iz HSS-a.
Ova tvrdnja predstavlja politički stav HSS-a, dok iz dostavljenih informacija ne proizlazi dokaz da je Čović lično učestvovao u dodjeli konkretnih poslova kompaniji “Digitalni ozon”.
Upravo zato pitanje njegove političke odgovornosti treba razlikovati od eventualne neposredne odgovornosti za postupke javnih nabavki.
Politička odgovornost
HSS, međutim, slučaj posmatra šire i pokušava ga povezati s političkim utjecajem HDZ-a BiH na institucije u kojima se donose odluke.
U njihovom fokusu nije samo pitanje ko je potpisao pojedinačni ugovor već i kakvu odgovornost imaju političke strukture koje postavljaju rukovodioce institucija.
Takav pristup otvara pitanje granice između političke i direktne pravne odgovornosti. Politička stranka može zahtijevati odgovornost lidera druge stranke zbog postupanja kadrova koje smatra njegovim izborom, ali to nije isto što i dokaz da je stranački lider naredio, odobrio ili učestvovao u konkretnom poslu.
Zbog toga bi za potpun odgovor bilo potrebno utvrditi ko je proveo postupke, ko je donio odluke o izboru ponuđača, kakva je bila konkurencija i jesu li ispunjeni svi zakonski uslovi.
Revizija ugovora
HSS smatra da cijeli slučaj predstavlja dodatni argument za detaljnije preispitivanje ugovora koje sklapaju javne institucije.
Posebno problematizuju ugovore i poslovne odnose koji se skrivaju iza oznake poslovne tajne. Prema njihovom stavu, javnost mora imati znatno bolji uvid u način trošenja javnog novca.
– Takva praksa se mora prekinuti i bit će prekinuta dolaskom nove vlasti nakon 4. listopada – navodi HSS.
Ovom porukom slučaj “Digitalnog ozona” dobija i jasnu predizbornu dimenziju. HSS ga koristi kao dio kritike aktuelnih političkih struktura i najavljuje drugačiji odnos prema transparentnosti javnih institucija ukoliko dođe do promjene vlasti.
Istovremeno, objavljivanje ugovora koje traže moglo bi dati odgovor na najvažnija pitanja bez obzira na političke sukobe: kako su kompaniji dodijeljeni poslovi, jesu li provedene odgovarajuće procedure i postoji li bilo kakva nepravilnost.
Mladić pravosnažno osuđen
Cijeli slučaj dodatno je osjetljiv zbog činjenice da je Ratko Mladić pravosnažno osuđen pred međunarodnim sudom.
Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga poslovna saradnja javnih institucija sa kompanijom povezanom s njegovom porodicom izaziva snažne političke i moralne reakcije.
Ipak, odgovornost za ratne zločine je individualna i ne prenosi se na članove porodice. Zbog toga se eventualne nepravilnosti u poslovanju kompanije ili postupcima javnih institucija moraju dokazivati konkretnim činjenicama, a ne porodičnim vezama.
Čeka se objašnjenje
Ključno pitanje zbog toga više nije samo ko stoji iza kompanije, nego kako su konkretni poslovi dodijeljeni i jesu li javne institucije postupale u skladu sa zakonom.
HSS traži da ugovori budu objavljeni i da rukovodstvo Sveučilišta u Mostaru objasni sve okolnosti saradnje. Istovremeno pokušava otvoriti i pitanje političke odgovornosti Dragana Čovića zbog poslovanja institucija kojima, prema njihovim tvrdnjama, rukovode kadrovi povezani s HDZ-om BiH.
Za sada, međutim, iz iznesenih podataka ne proizlazi dokaz da je Čović lično učestvovao u sklapanju spornih ugovora.
Upravo bi objavljivanje kompletne dokumentacije moglo pokazati ko je donosio odluke, na osnovu kojih kriterija je izabrana kompanija “Digitalni ozon” i postoji li osnov za bilo čiju pravnu ili političku odgovornost. Do tada ostaje otvoreno pitanje koje je HSS stavio pred javnost, kako je kompanija povezana s porodicom Ratka Mladića dobila poslove od javnih institucija i ko je odlučio da joj ti poslovi budu povjereni?