Teške optužbe na račun vlasti Aleksandra Vučića odjeknule su u Evropskom parlamentu, gdje je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula otvoreno doveo u pitanje i evropsku budućnost Srbije pod aktuelnom vlašću. Govoreći o ispraćaju Ratka Mladića, Picula je poručio da odnos zvaničnog Beograda prema ratnim zločinima i prošlosti više nije samo pitanje historije, već pokazatelj političkog pravca kojim se Srbija kreće.
Žestok govor
Picula, koji je izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju, svoje obraćanje započeo je podsjećanjem na neke od najtežih zločina počinjenih tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Posebno je spomenuo Škabrnju, opsadu Sarajeva i Srebrenicu, povezujući ih s potrebom da se evropske institucije jasno odrede prema veličanju osoba pravosnažno osuđenih za najteže ratne zločine.
U središtu njegovog obraćanja bio je Ratko Mladić, koji je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
– Kolegice i kolege, od Škabrnje preko opsade Sarajeva do Srebrenice, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini komemoriraju se neki od najgorih zločina počinjenih na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. A iza tih zločina stoji onaj koji je pred međunarodnim sudom u Haagu osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti. Zato ne smijemo šutjeti o njegovom sramnom ispraćaju – rekao je Picula.
Za hrvatskog europarlamentarca način na koji je Mladić ispraćen predstavlja mnogo više od odnosa prema jednom pravosnažno osuđenom ratnom zločincu.
Direktno prozvao Vučića
Picula je zatim iznio jednu od najoštrijih optužbi na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema njegovom tumačenju, Mladićev ispraćaj pokazao je odnos aktuelne srbijanske vlasti prema ratnoj prošlosti, ali i prema političkim idejama koje su obilježile devedesete godine.
– Pogreb Mladića je medij preko kojeg se još jednom identificirala ukupna politika službenog Beograda. Ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj tragičnoj prošlosti, nego o tome u kojem pravcu ta vlast usmjerava Srbiju danas – rekao je Picula.
Potom je uslijedila poruka koja je izazvala posebnu pažnju.
Picula je u istoj rečenici povezao Ratka Mladića i Vojislava Šešelja, nekadašnjeg političkog mentora Aleksandra Vučića i lidera Srpske radikalne stranke.
– Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio sa državnim počastima, a s drugim je, Šešeljem, dogovorio predizborni savez – dodao je Picula.
Ovom tvrdnjom hrvatski europarlamentarac pokušao je pokazati da, prema njegovom mišljenju, nije riječ samo o odnosu vlasti Srbije prema prošlosti, već i o političkim potezima koji imaju direktan utjecaj na sadašnjost.
Problem za Evropu
Picula smatra da Evropska unija više ne može posmatrati ovakve događaje odvojeno od pristupnog procesa Srbije.
Srbija je država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a njeno približavanje Uniji podrazumijeva ispunjavanje niza političkih, pravnih i institucionalnih kriterija.
Za Piculu pitanje odnosa prema ratnim zločinima i pravosnažnim presudama međunarodnih sudova također mora imati važnu ulogu u procjeni političkog pravca zemlje koja želi postati članica EU.
Posebno je upozorio na historijski revizionizam i relativizaciju ratnih zločina.
Prema njegovom stavu, Evropska unija ne može svoju borbu ograničiti samo na dezinformacije i lažne vijesti, dok istovremeno zanemaruje pokušaje prekrajanja historijskih činjenica i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
“Vrijeme je da EU odluči”
U nastavku obraćanja Picula je otišao korak dalje i direktno postavio pitanje ima li Srbija pod sadašnjom vlašću mjesto u Evropskoj uniji.
Njegova poruka bila je posebno oštra prema dosadašnjem odnosu evropskih institucija prema vlastima u Beogradu.
– Ako već srbijanska vlast programirano luta, Europska unija treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti. Ne smije se izolirati od činjenica koje jasno govore da Vučićevoj Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji – rekao je Picula.
Ovakva izjava predstavlja Piculin politički stav, a ne službenu odluku Evropske unije o pristupnom procesu Srbije.
Ipak, činjenica da dolazi od izvjestitelja Evropskog parlamenta za Srbiju daje njegovim riječima dodatnu političku težinu.
Picula već duže vrijeme kritikuje stanje demokratije, vladavinu prava i odnos vlasti Aleksandra Vučića prema evropskim integracijama, a posljednja dešavanja iskoristio je da ponovo otvori pitanje svrhe nastavka pregovora.
“Srpski svijet”
Posebno upozorenje Picula je uputio zbog političkih ideja za koje smatra da nisu nestale završetkom ratova devedesetih.
U njegovom obraćanju pojavila se i sintagma “srpski svijet”, koju je povezao s ranijim konceptom Velike Srbije.
Za Piculu je upravo odnos prema Mladiću dokaz da se ne može govoriti samo o historijskom pitanju.
On smatra da ideološki obrasci iz prošlosti i dalje imaju politički utjecaj i zbog toga od Evropske unije traži ozbiljniji odnos prema vlastima u Beogradu.
– Ratni zločinac Ratko Mladić je pokopan, ali sa njim nisu pokopane ideje o Velikoj Srbiji, odnosno takozvanom ‘srpskom svijetu’. Sa Mladićem moraju biti pokopane iluzije o nekoj europskoj Srbiji pod današnjom vlasti. Zato je potpuno opravdano postaviti pitanje treba li Europska unija uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast – zaključio je Picula.
Time je pitanje Mladićevog ispraćaja direktno povezao sa budućnošću evropskih integracija Srbije.
Poruka Bruxellesu
Piculin govor nije bio usmjeren samo prema Aleksandru Vučiću i vlastima Srbije.
Veliki dio njegove poruke zapravo je upućen institucijama Evropske unije.
Od Bruxellesa očekuje mnogo odlučniji pristup i smatra da evropske institucije moraju jasno definisati granicu preko koje zemlja kandidat ne može prelaziti bez posljedica po pristupni proces.
Njegov argument jeste da evropske integracije ne mogu biti samo tehničko pitanje otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
One podrazumijevaju i prihvatanje vrijednosti na kojima Evropska unija insistira, uključujući vladavinu prava, demokratske standarde i odnos prema presudama međunarodnih sudova.
Zbog toga Picula smatra da bi ponašanje vlasti u Beogradu trebalo imati konkretnije političke posljedice.
Najoštrije pitanje
Najvažnije pitanje koje je Picula otvorio nije, međutim, samo kako će Evropska unija reagovati na posljednja dešavanja.
On je otišao mnogo dalje i postavio dilemu treba li pregovore sa Srbijom uopće nastaviti dok zemljom upravlja sadašnja vlast.
Takva poruka predstavlja jedan od najdirektnijih udara na evropsku politiku Aleksandra Vučića.
Srbija već godinama istovremeno pokušava zadržati status kandidata za članstvo u EU i voditi vlastitu politiku prema drugim međunarodnim partnerima, dok kritičari Vučićeve vlasti tvrde da Beograd koristi evropski proces bez stvarne namjere da prihvati sve političke standarde Unije.
Picula sada zahtijeva da se taj odnos preispita.
Veliki politički pritisak
Njegov nastup u Evropskom parlamentu zbog toga ne završava samo osudom načina na koji je ispraćen Ratko Mladić.
Picula je cijelu situaciju pretvorio u argument za mnogo širu raspravu o tome kakvu Srbiju Evropska unija trenutno ima pred sobom i može li aktuelna vlast u Beogradu uvjerljivo tvrditi da zemlju vodi prema punopravnom članstvu.
Istovremeno je predsjednika Srbije direktno povezao sa dvije osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, Ratkom Mladićem i Vojislavom Šešeljem, kroz tvrdnje o državnim počastima jednom i političkom savezu sa drugim.
Time je u Evropskom parlamentu izrečena politički izuzetno teška poruka.
Za Piculu pitanje više nije samo hoće li Srbija ispuniti pojedinačne evropske kriterije. On traži odgovor na mnogo krupniju dilemu, ima li smisla nastaviti pristupne pregovore dok je na vlasti politička struktura za koju tvrdi da svojim odnosom prema ratnoj prošlosti, historijskom revizionizmu i savremenoj politici pokazuje da se udaljava od vrijednosti Evropske unije.
Pogledajte PRILOG!