Novi izvještaj demokrata u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a otvorio je niz teških pitanja o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, a u središtu pažnje ponovo se našao Milorad Dodik. Politolog Jasmin Mujanović smatra da dokument “Pay for Play in the Balkans” predstavlja jedan od najznačajnijih poteza kongresnog nadzora politike Washingtona prema BiH još od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ozbiljne optužbe
Izvještaj objavljen 15. septembra detaljno se bavi ukidanjem američkih sankcija Miloradu Dodiku, Južnom plinskom interkonekcijom, kompanijom AAFS Infrastructure and Energy LLC, lobističkim vezama u Washingtonu, ali i odnosom Trumpove administracije prema OHR-u i pitanju državne imovine.
Mujanović smatra da značaj dokumenta treba posmatrati mnogo šire od pojedinačnih optužbi koje se u njemu iznose.
Prema njegovoj ocjeni, dio američkog Kongresa sada otvoreno preispituje odluke koje su posljednjih mjeseci značajno promijenile pristup Washingtona Bosni i Hercegovini.
– Ne od završetka rata u Bosni 1992–1995. i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pod američkim pokroviteljstvom Kongres nije objavio izvještaj ove dubine i političkog značaja – napisao je Mujanović na društvenoj mreži X.
Posebno mjesto u izvještaju zauzima Milorad Dodik i odluka iz oktobra 2025. godine kojom su ukinute američke sankcije njemu, članovima njegove porodice i saradnicima.
Povratak sankcija
Autori izvještaja iznose izuzetno ozbiljne političke optužbe na račun Trumpove administracije, tvrdeći da je njen pristup Bosni i Hercegovini oslabio politiku koju su Sjedinjene Američke Države gradile decenijama.
Prema njihovom stavu, ukidanje sankcija Dodiku nije dovelo do trajne promjene njegovog političkog djelovanja.
U dokumentu se navodi da je Dodik nakon skidanja sankcija nastavio s retorikom i potezima koje autori smatraju prijetnjom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se među preporukama nalazi i politički izuzetno važan zahtjev – ponovno uvođenje sankcija Dodiku, njegovoj porodici i povezanim osobama.
Mujanović upravo ovaj dio dokumenta izdvaja kao jedan od najvažnijih.
– Američki Kongres je ovim izvještajem poslao jasnu poruku da skidanje Dodika sa sankcija ni izbliza nije završena politika – naveo je Mujanović.
Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o Mujanovićevoj interpretaciji političkog značaja izvještaja. Dokument nije odluka cijelog Kongresa niti automatski znači da će sankcije Dodiku biti ponovo uvedene.
Lobistička mreža
Objavljena shema dodatno je privukla pažnju jer na jednom mjestu prikazuje veze koje autori izvještaja razmatraju između Trumpove administracije, Milorada Dodika i Republike Srpske, lobista, političkog komiteta Save America PAC, kompanije AAFS te projekta Južne plinske interkonekcije.
Prema podacima prikazanim u dokumentu, posebno se analiziraju sredstva izdvojena za lobiranje i veze pojedinaca uključenih u cijelu priču.
Autori izvještaja navode da je od januara 2025. godine iz javnih sredstava Republike Srpske izdvojeno 8,9 miliona dolara za 11 lobističkih firmi, uključujući najmanje 800.000 dolara za lobiste povezane s Trumpovim političkim krugom.
Ove navode izvještaj povezuje s odlukom o ukidanju sankcija Dodiku, ali sama grafika ne predstavlja sudski utvrđenu korupciju niti dokaz krivične odgovornosti. Ona prikazuje veze i tokove koje autori dokumenta smatraju relevantnim za kongresni nadzor i eventualne dodatne istrage.
AAFS u fokusu
Drugi veliki dio priče odnosi se na Južnu plinsku interkonekciju i kompaniju AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Autori tvrde da je Trumpova administracija zagovarala mogućnost da upravo ova kompanija bude uključena u realizaciju projekta, iako, prema izvještaju, nije imala prethodno iskustvo u energetskom sektoru niti na Zapadnom Balkanu.
AAFS su, prema navodima iz dokumenta, osnovali Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, i Jesse Binnall, advokat povezan s Trumpovim političkim krugom.
Posebnu pažnju autora privukao je trenutak osnivanja kompanije.
U izvještaju se tvrdi da je AAFS osnovan svega nekoliko dana nakon što su američki zvaničnici počeli javno govoriti o mogućnosti da privatna američka kompanija razvija i upravlja Južnom interkonekcijom.
Autori širu vrijednost projekta procjenjuju na više od milijardu dolara.
Traže dodatne istrage
Upravo zbog tih okolnosti u izvještaju se traži dodatni kongresni nadzor.
Među preporukama se nalazi zahtjev da State Department razmotri obustavljanje zagovaranja AAFS-a te da se s vlastima Bosne i Hercegovine radi na pronalaženju američke kompanije koja ima odgovarajuće kapacitete za izgradnju, upravljanje i održavanje plinovoda.
Mujanović posebno ukazuje na dio dokumenta u kojem se traži korištenje istražnih i nadzornih ovlasti Kongresa.
Autori žele svjedočenja zvaničnika Trumpove administracije o politici prema Bosni i Hercegovini, okolnostima ukidanja sankcija Dodiku, Južnoj interkonekciji i odnosu Washingtona prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Također se traži detaljnije ispitivanje poslovanja i veza AAFS-a s ljudima iz Trumpovog političkog okruženja.
Među osobama čije se svjedočenje spominje nalaze se Michael Flynn, bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich i drugi lobisti angažovani za interese Dodika.
Dodik i Washington
Za Mujanovića je posebno značajno to što izvještaj ne tretira sve ove slučajeve kao međusobno potpuno odvojene događaje.
Skidanje sankcija Dodiku, lobiranje u Washingtonu, projekat Južne interkonekcije i kompanija AAFS analiziraju se unutar iste političke priče.
To ne znači da je izvještajem dokazana nezakonita razmjena usluga ili krivična odgovornost bilo kojeg pojedinca.
Upravo suprotno, autori traže dodatne istrage i svjedočenja kako bi se utvrdile okolnosti donošenja pojedinih odluka.
Zbog toga političke posljedice dokumenta tek treba vidjeti.
Njegovo objavljivanje, međutim, pokazuje da pitanje Dodikovih veza i lobiranja u Washingtonu nije nestalo nakon ukidanja sankcija.
OHR i Schmidt
Izvještaj se ne zaustavlja na sankcijama i energetskim projektima.
Posebna pažnja posvećena je budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i pitanju državne imovine.
Autori upozoravaju da bi slabljenje OHR-a, zajedno s jačanjem Dodikove političke pozicije i mogućim pritiscima oko energetskih projekata, moglo imati ozbiljne posljedice po političke odnose u zemlji.
U dokumentu se zbog toga razmatra i period nakon odlaska Christiana Schmidta.
Preporuka autora jeste da se što prije pronađe novi visoki predstavnik koji bi nastavio štititi Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, uz podršku njenom evropskom i NATO putu.
Državna imovina
Još jedno osjetljivo pitanje koje izvještaj otvara jeste državna imovina.
Autori upozoravaju na mogućnost da bi način rješavanja ovog dugogodišnjeg političkog i pravnog spora mogao utjecati na položaj državnih institucija.
Posebno upozoravaju na rješenja koja bi, prema njihovoj procjeni, mogla oslabiti državni nivo vlasti i dodatno povećati političke i međunacionalne tenzije.
U dokumentu se spominju i projekti koji zagovaraju stvaranje “trećeg entiteta”, kao i političke ideje povezane sa secesijom i konceptom “velike Srbije”.
Autori podsjećaju da su Sjedinjene Američke Države historijski nastojale spriječiti poteze koji bi mogli ugroziti teritorijalni integritet i postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine.
Poruka Evropskoj uniji
Pritisak se ne usmjerava samo prema američkoj administraciji.
Autori izvještaja pozivaju i Evropsku uniju da razmotri zajednički režim sankcija protiv Dodika, njegovih pomagača i drugih aktera za koje smatraju da destabilizuju Bosnu i Hercegovinu i širi region.
Time bi se, prema njihovoj zamisli, postojeće mjere pojedinih evropskih država pretvorile u koordiniraniji odgovor Evropske unije.
Mujanović smatra da upravo zbog širine preporuka dokument može imati značaj koji prelazi granice američke unutrašnje politike.
– Vladavina prava još uvijek je važna. Možda je narušena, možda je slabija nego prije deset godina, ali je i dalje važna – poručio je Mujanović.
Šta slijedi Dodiku?
Za Milorada Dodika izvještaj sam po sebi ne proizvodi neposredne pravne posljedice.
Ne vraća mu automatski američke sankcije, ne predstavlja sudsku presudu niti znači da je cijeli Kongres prihvatio zaključke demokrata koji stoje iza dokumenta.
Ali politička važnost izvještaja nalazi se upravo u činjenici da se pitanje ukidanja sankcija ponovo otvara unutar američkog Kongresa.
Istovremeno se traže dodatna svjedočenja, dokumentacija i istrage o lobističkim, političkim i poslovnim vezama koje su pratile promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Zbog toga se skidanje Dodika sa američke crne liste više ne može posmatrati isključivo kao završena politička epizoda.
Izvještaj “Pay for Play in the Balkans” pokazuje da dio američkih zakonodavaca želi nastaviti istraživati kako su donesene pojedine odluke i jesu li privatni, poslovni ili politički interesi imali utjecaja na američku politiku prema BiH.
Ukoliko takav kongresni nadzor bude nastavljen i proširen, posebno ako se promijeni odnos snaga u Predstavničkom domu, politički pritisak mogao bi postati znatno ozbiljniji.
Za sada je jedno jasno: Milorad Dodik, Južna plinska interkonekcija i američka politika prema Bosni i Hercegovini ponovo su pod snažnim reflektorima Washingtona, a zahtjev za vraćanje sankcija znači da priča za Dodika, barem za dio američkog Kongresa, nije završena.