Šta bi se dogodilo ukoliko SDA ostane izvan vlasti, a Bakir Izetbegović ne uspije u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine? Predsjednik SDA tvrdi da bi zemlja u tom slučaju krenula u “sumrak”, dok istovremeno poručuje da njegova stranka želi povratiti ključne poluge vlasti i da će nakon izbora razgovarati s onima koji budu kontrolisali domove naroda.
Iskustvo kao adut
Izetbegović je, govoreći o svojoj kandidaturi, kao jednu od glavnih prednosti istakao političko iskustvo i činjenicu da se nalazi na čelu velike političke organizacije.
Tvrdi da su Bosni i Hercegovini potrebni ljudi koji poznaju političke procese i znaju pregovarati s iskusnim političkim protivnicima.
Govoreći o rezultatima koje pripisuje sebi i SDA, podsjetio je na pitanja državljanstva, položaja povratnika, evropskog i NATO puta, ali i ekonomske poteze iz perioda u kojem je njegova stranka bila dio vlasti.
– Kad je u pitanju dijaspora, ne bismo je imali da nisam apelacijom zaustavio oduzimanje pola miliona državljanstava. Apelacijom sam zaustavio oduzimanje zemlje povratnicima, zadnji bitni pomaci su učinjeni na NATO i EU putu, koordinacijski mehanizam za evropski put sam dogovorio jer sam znao šta treba Dodiku i pristao je na to – naveo je Izetbegović.
Spomenuo je i saradnju s Turskom, tvrdeći da je dogovoren kredit koji je pomagao povratnicima, kao i kvota za izvoz mesa.
– Ja sam mogao da obećam 100.000 radnih mjesta pa su se ismijavali i napravili smo 120.000 mjesta. Dakle, ispunili smo 120 posto obećanje – naveo je Izetbegović.
Napad na vlast
Veliki dio razgovora Izetbegović je posvetio kritici aktuelne vlasti, za koju tvrdi da je politički i kadrovski nedorasla izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
Posebno je kritikovao stanje u Federaciji BiH, izgradnju autocesta i zaduživanje, iznoseći niz teških optužbi na račun predstavnika stranaka aktuelne vlasti.
– U Federaciji BiH se fokus izgradnje autoputa prebacio na Hercegovinu, a zbog korupcije je paralizovana izgradnja – ističe Izetbegović.
Nakon toga je iznio optužbe koje se odnose na više političkih funkcionera i stranaka. Riječ je o tvrdnjama Bakira Izetbegovića, a ne o činjenicama koje su samim njegovim iznošenjem pravosnažno utvrđene.
– Potkapacitiranost, loši kadrovi, spremnost na prodaje i izdaje, korupcija na vrhu. Predsjednici stranaka. U SDP-u spengavanje i Nikšić, Ramo Isak, Mijatović, namještanje tendera, namještanje tendera koje je zatvorilo izgradnju autoputa. Kasumović i Pirić čekaju presude. Zadokumentovane veze Dine Konakovića i njegovog kuma s narkobosovima u Dubaiju, daju specijalnu jedinicu da ih čuva. Pogledajte kakvi slučajevi su na vrhu – tvrdi Izetbegović.
Također tvrdi da se aktuelna vlast zadužuje četiri miliona dnevno i da je ukupno zaduženje dostiglo 4,5 milijardi.
Položaj Bošnjaka
Jedna od centralnih tema njegovog nastupa bila je zastupljenost Bošnjaka u institucijama i javnim preduzećima.
Izetbegović smatra da postoji ozbiljan nesrazmjer između učešća područja s većinskim bošnjačkim stanovništvom u punjenju budžeta i broja funkcija koje, prema njegovoj računici, pripadaju Bošnjacima.
– Trojka je napravila pakt s đavolom i prodala se za tri pozicije. Izgubili smo direktora Autocesta, Fonda za okoliš, a zatim smo i kapilarno svedeni na 30 posto – tvrdi Izetbegović.
Kao jedno od mogućih rješenja spomenuo je zakon o proporcionalnoj zastupljenosti, za koji smatra da bi pomogao svim narodima i građanima koji predstavljaju manjinu u određenom dijelu Bosne i Hercegovine.
Izetbegović otvoreno govori i o pozicijama koje bi SDA željela imati nakon eventualnog povratka u vlast.
– Moramo dobiti poluge premijera u FBiH, ministra privrede, direktora Elektroprivrede i Autocesta. Na nivou države smo uvijek insistirali na ministarstvima vanjskih poslova, sigurnosti i mislim da bismo ovaj put bili zainteresovani i za Ministarstvo vanjske trgovine – naveo je Izetbegović.
Čović i Dodik
Iako ih godinama žestoko kritikuje, Izetbegović ne isključuje mogućnost političkih pregovora s blokovima koje predvode HDZ BiH i SNSD ukoliko rezultati izbora nametnu takvu situaciju.
Prema njegovom mišljenju, konačna struktura vlasti zavisit će prvenstveno od odnosa snaga u domovima naroda.
– Stvar je pregovora, Dodik i Čović su tvrdi igrači. Mislim da ćemo s hrvatskom stranom imati nešto bolje odnose. Normalizovani su odnosi jer Čović je nezadovoljan i s Trojkom očigledno. Bez obzira na naša guranja i laktanja i na incident u Beogradu, mi smo ipak riješili Mostar i izbore u Mostaru. Sa Dodikom smo ipak riješili koordinacioni mehanizam – naveo je Izetbegović.
Upravo zato smatra da u političkim pregovorima nije dovoljno imati nova lica, već ljude koji poznaju način na koji pregovaraju dugogodišnji lideri.
– Bit ćemo u vlasti s onim ko će kontrolisati Domove naroda – poručio je Izetbegović.
Spor oko Komšića
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na Izborni zakon i dugogodišnji spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Izetbegović odgovornost za nastalu situaciju ne vidi u SDA. Tvrdi da njegova stranka nikada nije kandidovala Hrvata za člana Predsjedništva, već da su to činile stranke ljevice.
Prema njegovom tumačenju, upravo je takav potez pomogao Draganu Čoviću da politički homogenizuje hrvatsko biračko tijelo.
– SDA nikad nije kandidovala Hrvata, to su uradile ljevičarske stranke. Oni su to uradili, što je iskoristio Čović kako bi sve Hrvate pod jednu zastavu doveo. Nemate ljevičara među Hrvatima. Prisiljeni su da budu svi na hrpi jer su biva ugroženi. Sad je to jedno klatno. Jedni drugim faktički pomažu, to su spojene posude. Oni su to uradili, ljevičari, i poslije toga Čović, koji je s Dodikom počeo da pravi pritisak na nas. Neka izvole, neka se dogovore. Što bi mi vadili vruće kestenje koje su drugi gurnuli u vatru? Neka se dogovore ti koji su napravili ovu situaciju, isprovocirali jednu stranu, a ona odgovorila na ovaj način i imamo klatno. To nije uradila SDA – tvrdi Izetbegović.
Time je odgovornost za višegodišnji politički sukob oko hrvatskog člana Predsjedništva prebacio na stranke ljevice i HDZ BiH.
Traži promjene
Izetbegović istovremeno insistira da se u budućim pregovorima mora otvoriti i pitanje položaja Bošnjaka u dijelovima zemlje u kojima nisu većina.
– Morat će se popraviti pozicija Bošnjaka. Mi gdje punimo 60 posto budžeta, a imamo 30 posto funkcija, ovo stanje apartheida se neće nastaviti. U Stocu nas je 40 posto, a pomnoženi smo s nulom, 13 posto nas je u RS-u, a pomnoženi smo s nulom – kazao je Izetbegović.
Ovakve tvrdnje najavljuju da bi pitanje proporcionalne zastupljenosti moglo biti jedan od zahtjeva SDA prilikom eventualnog formiranja nove vlasti.
Vojska i naoružavanje
Sigurnosna situacija također je bila važna tema razgovora.
Izetbegović smatra da Bosna i Hercegovina mora povećavati izdvajanja za Oružane snage, posebno u trenutku kada Hrvatska i Srbija značajno ulažu u vlastite vojne kapacitete.
– Kad sam prije četiri godine pričao o robotima i to je bilo ismijavanje. Mi volimo ismijavati, onda svijet ode. Mi moramo napraviti sporazum s Turskom – poručio je Izetbegović nakon što je podsjetio na sporazum Srbije s Izraelom i Hrvatske sa SAD-om.
Tvrdi i da je namjenska industrija Federacije BiH u lošem stanju te ponovo pravi poređenje s periodom od 2014. do 2022. godine.
– Neka pogledaju vrijeme od 2014. do 2022., nakon toga je nastao sunovrat i upropaštavanje svega onog što smo napravili – ističe Izetbegović.
Sukob sa Murphyjem
Izetbegović je govorio i o svom odnosu sa nekadašnjim američkim ambasadorom Michaelom Murphyjem, iznoseći tvrdnju da su SAD tokom pregovora u Neumu od njega tražile da pristane na izmjene Izbornog zakona koje su kasnije nametnute.
Tvrdi da je svojim odbijanjem naljutio američku stranu, a za Murphyja je rekao da je bio osvetoljubiv.
– Što kaže Alija, ‘ja izdati ne znam’, ne znam ni ja izdati. Otići ću u Beograd i reći šta imam, otići ću u Zagreb, neću iz zgrade u Sarajevu, što kaže Bećirović, slati jasne poruke – kazao je Izetbegović.
Izetbegović je dodatno optužio Murphyja da je iznosio neistine, tvrdeći da su na njegov odnos prema SDA utjecali ljudi iz NiP-a kojima je vjerovao.
Plan za četvorku
Govoreći o potencijalnim partnerima, Izetbegović je otkrio da bi želio vlast političke “četvorke”, ali je podsjetio i na ranije neuspjele pokušaje dogovora sa Semirom Efendićem i Željkom Komšićem.
Prema njegovim riječima, Efendiću je ponuđena veoma značajna funkcija u zamjenu za dogovor o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.
– Efendiću sam ponudio da kandidat za Predsjedništvo bude iz SDA, a da on bude predsjedavajući Vijeća ministara. On je to odbio, hoće da bude predsjednik. Rekao je da će ukinuti platu Dodiku, bio je protiv južne interkonekcije. Je li to realno, je li treba udariti šamar SAD-u? Kazao je da ne treba graditi 5C prema Hercegovini jer će spojiti treći entitet – kazao je Izetbegović.
Iako priželjkuje širu koaliciju, naglašava da bez kontrole u domovima naroda takav politički projekat teško može funkcionisati.
Šta ako izgubi?
Jedna od najupečatljivijih poruka uslijedila je kada je Izetbegović govorio o mogućnosti izbornog poraza.
On smatra da njegova kandidatura nosi veliki politički teret, ali ga je spreman prihvatiti. Istovremeno je iznio izrazito pesimističnu procjenu onoga što bi se, prema njegovom mišljenju, dogodilo ako SDA i on ne ostvare pobjedu.
Poručio je da, ukoliko SDA ne pobijedi i on ne bude izabran, Bosna i Hercegovina ide u “sumrak”.
Time je predstojećim izborima dao mnogo veći značaj od obične borbe stranaka za vlast, predstavljajući povratak SDA kao pitanje budućeg političkog pravca zemlje.
Na pitanje da li je SDA postala previše vezana za prezime Izetbegović, odgovorio je podsjećanjem da je pokušavao otvoriti prostor i za druge potencijalne kandidate.
Spomenuo je mogućnost kandidature žene, Amora Mašovića ili Fadila Novalića, ali tvrdi da je stranka na kraju ponovo insistirala na njemu.
– Dok im treba Izetbegović bujrum, kad ne bude trebao, nek biraju koga hoće – navodi Izetbegović.
Izborna računica
Iz cijelog nastupa jasno je da Izetbegović povratak SDA u vlast zasniva na nekoliko ključnih poruka: iskustvu, kritici rezultata aktuelne vlasti, snažnijem položaju Bošnjaka u institucijama i sposobnosti pregovaranja s političkim liderima poput Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Istovremeno ne krije koje bi pozicije SDA željela kontrolisati, niti mogućnost pregovora sa strankama s kojima je prethodnih godina bila u žestokom sukobu.
Posebno zanimljiva ostaje njegova tvrdnja da su upravo stranke ljevice, kandidovanjem Hrvata za Predsjedništvo BiH, Draganu Čoviću dale politički prostor da homogenizuje hrvatsko biračko tijelo i ojača zahtjeve HDZ-a BiH.
Predstojeći izbori zato će, prema Izetbegovićevom viđenju, odlučivati mnogo više od toga ko će osvojiti pojedinačne funkcije.
Za njega je cilj jaka probosanska koalicija koja će kontrolisati ključne poluge vlasti i imati dovoljno političke snage za pregovore sa hrvatskim i srpskim blokom. A mogućnost da SDA i njen predsjednik ne ostvare željeni rezultat opisao je jednom riječju koja najbolje pokazuje koliko visoko postavlja ulog u ovoj izbornoj utrci, “sumrak”.
Pogledajte PRILOG!