Bosna i Hercegovina ponovo se našla u središtu rasprave o evropskoj budućnosti, a posebnu pažnju privukle su poruke Ive Lučića, rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” i brata Zdenka Lučića, kandidata za člana Predsjedništva BiH. Govoreći o stanju u zemlji, Evropskoj uniji i predstojećim izborima, Lučić je naglasio da bez ozbiljnih promjena BiH teško može napraviti značajniji iskorak.
Evropa pred izazovima
Rasprava je otvorena nakon govora predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, u kojem je naglasila da Evropa mora biti spremna za nesigurniji svijet i preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Joško Klisović, međunarodni sekretar SDP-a Hrvatske, ocijenio je da je njen nastup više bio menadžerski nego liderski, jer je očekivao jasniju viziju budućnosti Evropske unije.
– Koliko su trenutačni lideri Europske unije bezidejni pokazuje i to da su smislili da će osnovati europski forum, skupinu intelektualaca koja bi trebala osmisliti budućnost Europe. To je ono što očekujemo od naših lidera koji su izabrani. Ali to, nažalost, nismo dobili. To je, prema mom mišljenju, jedna velika praznina ovoga govora – izjavio je Klisović.
On je podsjetio i na ranije najavljivanu stratešku autonomiju Evropske unije, upozoravajući na ograničene kapacitete za njeno provođenje.
– To se nastavilo iz prethodnog govora prošle godine, kada se neka strateška autonomija bila pojavila kao neka sintagma kojoj treba težiti. Sada se pokazalo da nemamo ni tehničkih, ni financijskih, niti političkih kapaciteta da provedemo takvu autonomiju, iako pokušavamo u najboljoj namjeri – kazao je Klisović.
Klisović smatra da Evropska unija teško postiže saglasnost o velikim političkim pitanjima, dok u pojedinim članicama jačaju stranke koje veću važnost daju nacionalnom suverenitetu.
– Očigledno prvo trebamo proći dubinsku reformu u Europskoj uniji, a za tako nešto prvo je potrebna vizija – kazao je Klisović.
Prema njegovom mišljenju, sigurnost i međunarodna konkurentnost postaju pitanja od presudnog značaja za budućnost evropskog projekta.
– Ako hoćemo stvarno biti faktor i u svijetu, ali ako hoćemo da i nama bude bolje, onda moramo vidjeti kako produbiti suradnju u Europskoj uniji na raznim područjima. Evo sad se pojavljuje područje sigurnosti, kao i međunarodne konkurentnosti, kao jednog od ključnih za opstanak Europske unije – izjavio je Joško Klisović.
Odnos prema Srbiji
Veliki dio razgovora odnosio se i na Srbiju, posebno nakon sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Ursula von der Leyen kazala je da je bila zgrožena prizorima sa sahrane, dok Ivo Lučić ne očekuje da će zbog toga uslijediti neke veće posljedice za Srbiju.
Lučić je istovremeno doveo u pitanje pretpostavku da je članstvo u Evropskoj uniji stvarni prioritet politike Srbije.
– Mi mislimo da Srbija želi ući u Europsku uniju i da Srbija ide tim putem. Ja u to nisam siguran. Kao što nimalo nisam iznenađen sa svim tim što se događalo u Beogradu, sa sprovodom, načinom organiziranja, odnosa prema ratnom zločinu, prema Mladiću. Ono što je na neki način ipak bilo iznenađenje, to je bila reakcija Europske unije na samome početku, u vrijeme sprovoda. Svi drugi su to prešutjeli, čak su pokušavali opravdati Srbiju da to nije bio državni sprovod. Sada je Ursula von der Leyen rekla da je ona zgrožena time – kazao je Lučić.
Posebno se osvrnuo na način na koji je predsjednica Evropske komisije govorila o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
– Rekla je da je mir u Europi ugrožen, što je točno. Spomenula je rusku agresiju, odnosno ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji i dalje bjesni i prijeti europskim zemljama. Sve je to točno. Ali kad je spomenula Mladića i Srbiju, onda je rekla da sve žrtve ratova na području bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje – rekao je Lučić.
Različiti standardi
Lučić smatra da se upravo kroz terminologiju može vidjeti razlika u evropskom odnosu prema Srbiji i drugim krizama.
– Nije nazvala sadašnju agresiju Rusije na Ukrajinu ratom u bivšem Sovjetskom Savezu. Dakle, to su potpuno drugi standardi, potpuno druge definicije. Tu se vidi odnos, po mom mišljenju, i prema Srbiji. Iz nekog razloga, vjerojatno računajući da će na taj način privući te neke proeuropske snage u Srbiji, oni zatvaraju oči pred onim što se događa u Srbiji, popuštaju, čine ustupke koji su apsolutno neprihvatljivi. Međutim, ne vidim ja čak da i to od toga ima koristi, jer Srbija jednostavno ima svoj put, svoj pravac, svoju politiku i sigurno Europska unija nije na prvom mjestu – kazao je Lučić.
O sahrani Ratka Mladića govorio je i historičar Tvrtko Jakovina, koji se osvrnuo na ulogu patrijarha Porfirija i Srpske pravoslavne crkve.
– Nacionalne crkve su par excellence političke organizacije. On je igrao jednu ulogu, i sad igra jednu ulogu, i to je bilo, ja bih rekao, za očekivati. Jedino je postojala nada, možda, da će se čitava zemlja, pa onda i institucije te zemlje, pokušati mijenjati. To se nije dogodilo. Čitava politika zapravo izgleda na jedan način i mislim da u tom smislu sukladno djeluje i Srpska pravoslavna crkva i vodstvo srpske države, kao što je to najčešće bilo kroz povijest – rekao je Jakovina.
Jakovina je govorio i o broju ljudi koji su se pojavili na sahrani, napominjući da se ne može posmatrati samo broj prisutnih u jednom trenutku jer je dolazak ljudi trajao tokom cijelog dana.
– Oni koji su željeli benevolentno tumačiti taj pogreb rekli su da se okupilo 15-ak tisuća ljudi – rekao je Jakovina.
BiH pred izborima
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na Bosnu i Hercegovinu, gdje će 4. oktobra biti održani opći izbori. Ivo Lučić smatra da će upravo rezultat izbora biti važan za budući odnos BiH prema Evropskoj uniji.
Prema njegovom viđenju, država se suočava s političkim blokadama, problemima koji proizlaze iz unutrašnjeg uređenja, ali i duboko ukorijenjenom korupcijom.
Lučić smatra da vladajuće političke strukture nisu pokazale dovoljno interesa za provođenje promjena koje bi približavanje Evropskoj uniji zahtijevalo.
– Vladajuće elite ne žele Europsku uniju, isto kao što je slučaj u Srbiji, jer ulaskom u EU prihvaćaju neka pravila koja njima apsolutno ne odgovaraju. Tamo je jedan od glavnih problema svakako neriješeno nacionalno pitanje, problem s Daytonskim sporazumom, ali još veći problem je korupcija koja je duboko ušla u sve strukture države, od najviših do najnižih razina. Bez radikalnih promjena, bez ozbiljnih promjena, ne može se zapravo ništa promijeniti, ne može se ništa dogoditi. BiH će stajati u mjestu i u nekoj poziciji poluprotektorata, čekati da netko drugi riješi eventualno njezinu sudbinu. Kakvo će biti to rješenje, nažalost, ne možemo znati – rekao je Lučić.
Građani odlučuju
Njegove riječi posebno privlače pažnju zbog činjenice da je brat Zdenka Lučića, kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ivo Lučić je, međutim, govorio o širem političkom stanju i potrebi promjena koje bi omogućile zemlji da izađe iz dugogodišnjeg zastoja.
Iz njegove ocjene proizlazi da se promjene ne mogu očekivati isključivo od Bruxellesa ili drugih međunarodnih centara. Izbori su trenutak u kojem građani odlučuju kome će dati mandat za upravljanje institucijama i kakav politički pravac žele.
Upravo zato predstojeći izbori imaju dodatnu težinu u trenutku kada se ponovo intenzivno govori o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Rezultati izbora odredit će sastav institucija koje će se baviti reformama, evropskim integracijama i brojnim unutrašnjim pitanjima.
Evropska budućnost
Rasprava je istovremeno pokazala koliko je pitanje proširenja Evropske unije povezano s mnogo širim sigurnosnim i geopolitičkim procesima. Rat u Ukrajini, odnos Bruxellesa prema Srbiji, budućnost Bosne i Hercegovine, sigurnost i unutrašnje slabosti Evropske unije sve više postaju dio iste političke slike.
Davor Ivo Stier, zastupnik u Evropskom parlamentu, također se osvrnuo na govor Ursule von der Leyen, navodeći da su pojedine inicijative ostale nedovoljno razrađene. Govoreći o sahrani Ratka Mladića, smatra da osude veličanja ratnih zločinaca trebaju pratiti jasnije političke posljedice.
U raspravi su otvorena i pitanja novih savezništava Evropske unije, odnosa s Kanadom, zavisnosti evropske ekonomije od Kine, migracija i demografskih problema koji sve snažnije opterećuju pojedine evropske države.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Lučićeva poruka bila je prvenstveno usmjerena na unutrašnje stanje zemlje. Njegova procjena je da bez ozbiljnih i radikalnih promjena BiH može nastaviti stajati u mjestu, dok će građani svojim glasovima na izborima odlučiti ko će dobiti priliku da te promjene pokuša provesti.
Pogledajte PRILOG!