Prijedlog Željka Komšića da nakon izbora bude formirana koncentracijska vlada probosanskih stranaka naišao je na odlučno odbijanje Nermina Nikšića. Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH jasno je poručio da njegova stranka ima drugačiji plan za formiranje vlasti nakon izbora i da računa prvenstveno na postojeće partnere iz Trojke.
Nikšić odbacio prijedlog
Komšić je u više navrata zagovarao okupljanje stranaka koje smatra probosanskim, obrazlažući takvu ideju potrebom zajedničkog djelovanja protiv politika za koje tvrdi da vode ka slabljenju i podjeli Bosne i Hercegovine.
Nikšić, međutim, ne vidi potrebu za takvim modelom. Na jednom od predizbornih skupova u Srednjobosanskom kantonu odgovorio je Komšiću i podsjetio na političke odnose nakon izbora 2018. godine.
– Kakva, bolan, koncentracijska? Pa što niste govorili o koncentracijskoj vladi 2018. godine kada niste mogli napraviti vlast, nego ste produžili tehnički mandat ovoj prethodnoj? Nema koncentracijske vlade. SDP sa svojim partnerima iz Trojke, sa partnerima kojima građani daju podršku, pravit će vlast u SBK, u Federaciji BiH, na državnom nivou. Da nastavimo koračati evropskim putem i vratiti u centar pažnje radnika – poručio je Nermin Nikšić.
Time je predsjednik SDP-a praktično odbacio mogućnost da Komšićeva ideja bude početna osnova za razgovore o formiranju buduće vlasti. Njegova poruka ukazuje na to da SDP namjerava zadržati Trojku kao osnovu političke saradnje, a nakon izbora razgovarati i sa drugim partnerima u zavisnosti od podrške koju dobiju od građana.
Dvije različite vizije
Razlika između Nikšića i Komšića nije samo u nazivu buduće vlade. Njihove izjave pokazuju dva različita pristupa načinu na koji bi nakon izbora trebalo graditi parlamentarne većine.
Komšić zagovara šire okupljanje probosanskih političkih stranaka, dok Nikšić insistira na postojećem partnerstvu unutar Trojke i formiranju vlasti na osnovu izbornih rezultata.
Predsjednik SDP-a posebno je naveo Srednjobosanski kanton, Federaciju BiH i državni nivo, čime je pokazao da njegova stranka ima ambiciju učestvovati u formiranju vlasti na više nivoa.
Kao jedan od glavnih ciljeva naveo je nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine, ali i vraćanje pitanja radnika u središte političke pažnje.
Komšić traži okupljanje
Željko Komšić posljednjih dana zagovara drugačiji koncept. Predsjednik Demokratske fronte smatra da bi stranke koje sebe vide kao probosanske trebale pokušati prevazići međusobne razlike i nakon izbora formirati široku vlast.
Komšić takvu ideju povezuje sa svojim tvrdnjama da politike Milorada Dodika i Dragana Čovića predstavljaju dugoročan politički izazov za Bosnu i Hercegovinu.
Njegov prijedlog nije ograničen samo na Demokratsku frontu i nekoliko tradicionalnih partnera. Ideja koncentracijske vlade podrazumijevala bi znatno šire političko okupljanje, ali je Nikšićeva poruka pokazala da barem SDP trenutno nije spreman prihvatiti takav model.
Spor oko Dodika
Komšić je svoju ideju obrazlagao i događajima nakon prethodnih općih izbora, kada je formirana nova vlast na državnom nivou. Posebno je kritikovao odluku Trojke da uđe u aranžman u kojem je SNSD postao dio državne parlamentarne većine.
Prema njegovim riječima, Demokratska fronta bila je spremna razgovarati o ulasku u vlast ukoliko u toj kombinaciji ne bude Milorada Dodika, odnosno SNSD-a.
– Imali su dileme oko Dodika, ali rekli su OK, neka ide. Ja sam rekao Trojki: ‘Ući ću u vlast ako nema Dodika’. Izabrali su Dodika, nisu mene. Ne bi imali Vijeće ministara, u kojem bi HDZ i SNSD prigrabili silne institucije. Pritisnuli su nas i slijeva i zdesna, sabili su nas u ćošak. Ta priča rušenja BiH od strane Dodika i Čovića neće stati – rekao je Komšić.
Riječ je o Komšićevom viđenju tadašnjih pregovora i posljedica formiranja vlasti. Upravo na iskustvu iz tog perioda predsjednik DF-a gradi argument da bi nakon novih izbora trebalo pokušati napraviti drugačiji politički raspored.
Trojka ostaje izbor
Nikšićeva poruka, s druge strane, pokazuje da predsjednik SDP-a ne prihvata takvu interpretaciju kao razlog za napuštanje sadašnjeg koncepta političkog djelovanja.
Za njega je Trojka i dalje osnovni okvir kroz koji SDP namjerava nastupati prilikom formiranja budućih većina. Konačan sastav vlasti, naravno, zavisit će od rezultata izbora i rasporeda mandata.
Upravo će izborna matematika imati presudnu ulogu jer nijedna politička stranka unaprijed ne može garantovati da će imati dovoljan broj zastupnika za formiranje vlasti na svim nivoima.
Zbog složenog političkog sistema Bosne i Hercegovine, rezultati na jednom nivou ne moraju značiti identičan raspored snaga na drugom. Posebno će biti važni odnosi u parlamentima, kao i mogućnost formiranja potrebnih većina u domovima naroda.
Otvorena postizborna pitanja
Nikšićeva izjava zato predstavlja prije svega jasnu političku poruku uoči izbora: SDP ne planira unaprijed prihvatiti Komšićev prijedlog koncentracijske vlade.
Komšić, s druge strane, nastavlja insistirati na ideji šireg okupljanja, smatrajući da postoje okolnosti u kojima bi stranke trebale ostaviti međusobne sukobe po strani.
Njihove različite pozicije već sada otvaraju pitanje kakvi bi odnosi između SDP-a i DF-a mogli biti nakon izbora. Mnogo toga zavisit će od broja osvojenih mandata, ali i od toga koje će kombinacije uopće biti moguće na državnom i federalnom nivou.
Posebno će biti zanimljivo pitanje odnosa prema SNSD-u i HDZ-u BiH, jer upravo na toj tački Komšić temelji veliki dio argumentacije za koncentracijsku vladu.
Nikšić, međutim, u svojoj poruci nije ulazio u konačan sastav svih mogućih postizbornih koalicija. Naglasio je Trojku, podršku građana i ambiciju SDP-a da učestvuje u vlasti u Srednjobosanskom kantonu, Federaciji BiH i na nivou države.
Odluka nakon izbora
Iako je politička kampanja već otvorila raspravu o budućim koalicijama, konačan odgovor neće biti poznat prije prebrojavanja glasova i utvrđivanja rasporeda mandata.
Komšićeva koncentracijska vlada i Nikšićev model nastavka saradnje Trojke trenutno predstavljaju dvije različite političke ponude o načinu formiranja vlasti.
Komšić smatra da je potrebno napraviti širi blok stranaka koje bi zajednički odgovorile na politike koje on povezuje s Dodikom i Čovićem. Nikšić odgovara da koncentracijske vlade neće biti i da SDP namjerava sa svojim partnerima formirati vlast tamo gdje za to dobije dovoljnu podršku građana.
Time je predizborna polemika između dvojice političkih lidera dobila veoma jasno postizborno pitanje: ko će, sa kim i pod kojim uslovima formirati vlast nakon što građani svojim glasovima odrede novi odnos političkih snaga u Bosni i Hercegovini.