Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Duška Jurišić tvrdi da bi se uskoro mogla suočiti s krivičnom prijavom, za koju smatra da bi mogla biti iskorištena kao predizborni „adut“. Istovremeno je otkrila da je SIPA od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH zatražila podatke koji se odnose na njen rad, prisustvo na poslu, korištenje službenog vozila i saobraćajne prekršaje.
Jurišić je cijelu priču povezala sa ranijim sukobom sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlidom Hurtićem, predsjednikom BH Zelenih. Kako tvrdi, Hurtić je u više navrata najavljivao krivičnu prijavu protiv nje, nakon što je ona protiv njega podnijela tužbu zbog mobinga.
Moguća krivična prijava
– Prema informacijama kojima raspolažem, ovih dana u javnost bi kao predizborni ‘adut’ trebala stići informacija o krivičnoj prijavi protiv mene – navela je Jurišić.
Prema njenim riječima, Agencija za istrage i zaštitu BiH obratila se Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH tražeći konkretnu dokumentaciju. Akt je, kako je navela, potpisao direktor SIPA-e Darko Ćulum.
Jurišić tvrdi da su zatražene evidencije o njenom prisustvu na radnom mjestu, informacije o tome gdje se nalazila i šta je radila u određenim periodima, dokumentacija o korištenju službenog automobila, kao i podaci o plaćanju naloga za saobraćajne prekršaje.
Ona nije izrazila protivljenje tome da nadležne institucije provjere njen rad. Naprotiv, poručila je da očekuje da tražena dokumentacija bude dostavljena, ali je istovremeno otvorila pitanje prioriteta SIPA-e i Tužilaštva BiH.
Prozvala SIPA-u
– Iskreno se radujem sopstvenoj provjeri, jer to znači da je SIPA do sada završila provjere informacija i istrage po 50 hiljada krivičnih prijava za post mortem veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića – navela je Jurišić.
Nakon toga fokus svoje objave usmjerila je prema direktoru SIPA-e Darku Ćulumu. Jurišić je postavila pitanje njegovog višemjesečnog odsustva s radnog mjesta tokom 2025. godine i toga kako je taj period evidentiran.
– Da li je Tužilaštvo BiH provjerilo šihtarice Darka Ćuluma za period od skoro četiri mjeseca, preciznije od 18. 3. 2025. do 14. 7. 2025, kada nije bio na poslu? Da li je za taj period primio platu? – upitala je Jurišić.
Ona je problematizirala i okolnosti Ćulumovog tadašnjeg odlaska i kasnijeg povratka na čelo SIPA-e. Prema njenim tvrdnjama, Ćulum je ranije podnio zahtjev za razrješenje u vrijeme političke i institucionalne krize povezane s pitanjem izvršenja naredbe o privođenju Milorada Dodika, a nakon smirivanja situacije povukao zahtjev i vratio se na posao.
Jurišić smatra da bi provjera koja je pokrenuta u vezi sa njenim radom mogla otvoriti i neka druga pitanja o postupanju unutar institucija.
– Ova provjera je inspirativna i poticajna. Mogla bi otkriti samovolju, protivzakonitosti, nesavjestan rad i zloupotrebu položaja nalogodavaca, pa ću pomoći Tužilaštvu u provjeri informacija – napisala je Jurišić.
Dodik i Hurtić
U nastavku se osvrnula na Milorada Dodika i Sevlida Hurtića, povezujući najave moguće krivične prijave s njihovim ranijim javnim istupima.
Podsjetila je na Dodikovo gostovanje u emisiji „Telering“, navodeći da ju je tom prilikom nazvao „bivšom“ i „greškom“. Istovremeno je podsjetila na Hurtićeve ranije izjave o odnosu s Dodikom i njegove tvrdnje da se s njim može dogovarati.
– A što se mene tiče, nisam ja kao neki da bježim od zakona. To je onaj (M.D.) za kojeg je ministar i predsjednik stranke BH Zeleni više puta javno rekao da se s njim lako dogovoriti. Na sopstvenom primjeru vidim kako se lako dogovara. Jasna je ta sinergija od početka mandata – navela je Jurišić.
Odnosi Jurišić i Hurtića već duže vrijeme obilježeni su međusobnim optužbama. Jurišić je protiv ministra podnijela tužbu zbog mobinga, dok je Hurtić ranije javno problematizirao određene aktivnosti svoje zamjenice i korištenje službenih vozila.
Upravo u tom kontekstu Jurišić posmatra i mogućnost podnošenja krivične prijave. Ona tvrdi da eventualne postupke nadležnih institucija ne namjerava izbjegavati, ali upozorava da krivične prijave ne bi smjele postati sredstvo političkog obračuna.
Borba kroz institucije
Jurišić je naglasila da se eventualne sumnje u nezakonitosti trebaju provjeravati na osnovu dokaza. Poručila je da politički sukobi i međusobne optužbe ne bi smjeli zamijeniti institucionalni postupak.
– I da se razumijemo: nikakvog tu prostora nikada nije bilo i neće biti za međusobne obračune niti rata krivičnim prijavama. Stvarna borba protiv korupcije vodi se argumentima, a ne medijskim napisima, vodi se predanim radom, a ne dogovorima kako nekome smjestiti – poručila je Jurišić.
Njena objava tako je od informacije o zahtjevu SIPA-e prerasla u otvoreno političko pitanje o odnosima unutar Ministarstva, radu istražnih institucija i mogućoj političkoj pozadini cijelog slučaja.
Za sada nije javno potvrđeno da je protiv Jurišić podnesena krivična prijava. Ona govori o informacijama kojima raspolaže i mogućnosti da takva prijava bude objavljena, dok zahtjev SIPA-e za dostavljanje podataka predstavlja provjeru određenih informacija, a ne sam po sebi potvrdu krivične odgovornosti.
Svjedoci njenog rada
Jurišić je na kraju objave svoj dosadašnji mandat branila rezultatima i kontaktima s građanima i institucijama kojima je, prema njenim riječima, pomagala u ostvarivanju njihovih prava.
Navela je da postoje 103 osobe i institucije koje mogu svjedočiti o njenom radu tokom protekle tri i po godine. Time je odgovorila i na eventualne optužbe da je vrijeme provedeno na funkciji koristila za političke obračune.
– Da sam htjela, nisam imala vremena baviti se spletkama, koje su nažalost sastavni dio novokomponovane političke (ne)kulture – zaključila je Jurišić.
Cijeli slučaj sada se seli na teren nadležnih institucija. Ukoliko krivična prijava zaista bude podnesena, tek njen sadržaj i eventualni potezi Tužilaštva BiH pokazat će šta se konkretno Jurišić stavlja na teret, dok ona unaprijed poručuje da nema namjeru izbjegavati provjeru svog rada.