Nova izjava Milorada Dodika ponovo je otvorila pitanje njegovog odnosa prema budućnosti Bosne i Hercegovine i nadležnostima državnih institucija. Predsjednik SNSD-a poručio je da politiku Republike Srpske, kako je opisuje, zanima prvenstveno Bosna i Hercegovina uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, dok je istovremeno iznio niz oštrih stavova o Bošnjacima, Sarajevu, pravosuđu BiH i međunarodnim odnosima.
Ponovo o BiH
Dodik je u razgovoru za beogradsku “Politiku” iznio tvrdnju da politika Republike Srpske ostaje nepromijenjena kada je riječ o uređenju Bosne i Hercegovine. Njegova interpretacija Dejtonskog sporazuma već godinama predstavlja jednu od centralnih tačaka politike SNSD-a.
Govoreći o budućnosti zemlje, Dodik je iznio stav prema kojem bi političko-teritorijalno razdvajanje bilo bolje rješenje i za Bošnjake.
– To se Bošnjacima možda neće dopasti, iako ne razumijem kako ne shvataju da je i za njih bolje da upravljaju teritorijom koju objektivno posjeduju, jer je bolje na jednom dijelu imati sve nego ništa na cijeloj BiH – rekao je Dodik.
Njegova izjava predstavlja politički stav i nije opis postojećeg ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Dejtonski ustavni okvir definira BiH kao državu koja nastavlja svoje pravno postojanje i sastoji se od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Optužbe prema Sarajevu
Dodik je potom govorio o Sarajevu i položaju Srba, iznoseći vlastito tumačenje događaja iz ratnog i poslijeratnog perioda. Ustvrdio je da je u Sarajevu kroz historiju postojalo neprijateljstvo prema Srbima.
Posebno se osvrnuo na odlazak velikog broja Srba iz dijelova Sarajeva koji su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripali Federaciji BiH.
– Devedesetih su istjerali Srbe iz Sarajeva, a već 30 godina pričaju kako smo mi loši. Oni ne razumiju da u Republici Srpskoj ne postoji nijedan čovjek koji ne gleda sa gnušanjem te licemjerne podvale o tobožnjoj ljepoti suživota, u kojem oni nastoje da budu većina – rekao je Dodik.
Tvrdnja da su Srbi jednostavno “istjerani iz Sarajeva” predstavlja Dodikovu interpretaciju složenih ratnih i poslijeratnih događaja. Odlazak sarajevskih Srba, uključujući egzodus iz naselja koja su nakon Dejtona pripala Federaciji BiH, predmet je različitih političkih i historijskih tumačenja i ne može se svesti na jednu političku tvrdnju.
Udar na pravosuđe
Dodik je najavio i pokušaj postizanja dogovora s opozicionim strankama iz Republike Srpske kako bi na državnom nivou nastupile zajedno. Kao jedan od ciljeva naveo je ukidanje Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom stavu, nadležnosti tih institucija trebalo bi značajno revidirati i ograničiti. Dodik tvrdi da državno pravosuđe ne smije postati instrument političkog djelovanja protiv Republike Srpske.
Istovremeno je iznio tvrdnju o navodnoj “bošnjačkoj zamisli” da se putem pravosuđa nastavi proces centralizacije Bosne i Hercegovine. Takva tvrdnja predstavlja njegovu političku ocjenu, a ne utvrđenu činjenicu.
– Sve nametnute reforme i rješenja moraju da budu odbačeni kako bismo se na nivou BiH dogovorili o onome što je moguće. Republika Srpska ne smije da dozvoli da ono što je nastalo nasiljem ostane stalno. Prije dvije godine smo bili proganjani, spremali su kazamate za nas, a za to izgubljeno vrijeme mogli smo da napravimo neki dogovor – rekao je Dodik.
Najavio novi pravac
Dodik je značajan dio svojih poruka posvetio i međunarodnim odnosima Republike Srpske. Kao posebno važne izdvojio je veze sa Srbijom, Rusijom i administracijom Sjedinjenih Američkih Država.
Njegova poruka pokazuje da SNSD namjerava nastaviti politiku oslanjanja na međunarodne aktere koje smatra politički bliskim svojim stavovima.
– Republici Srpskoj najvažniji je stalni dijalog sa Srbijom i da razgovara sa Rusijom i novom administracijom SAD, ukoliko dođe neka nova adminstracija poput Bidenove, istog će trenutka biti prekinuta, iako mislim da je vrijeme kvazi liberala prošlost – rekao je Dodik.
Govorio je i o svojim političkim partnerima i kontaktima u Evropi. Naveo je da Republika Srpska sarađuje s političkim akterima koji su joj, prema njegovoj procjeni, naklonjeni, bez obzira na to da li se trenutno nalaze na vlasti.
Posebno je spomenuo Viktora Orbana, navodeći da mu je žao zbog njegovog izbornog poraza.
Kontakti širom svijeta
Dodik je podsjetio i na svoje međunarodne aktivnosti, uključujući sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Najavio je i putovanje u Rusiju, dok bi Željka Cvijanović trebala boraviti u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Nedavno sam bio u Izraelu i sastao se sa premijerom Netanjahuom. Krajem mjeseca idem u Rusiju, a Željka Cvijanović će tada boraviti u Americi. U politici je kontinuitet jako bitan – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, rukovodstvo Republike Srpske pokušava održavati veze s različitim političkim strukturama izvan Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu govorio je i o kontaktima s njemačkom strankom AfD. Dodik je objasnio da mu je posebno važno kako predstavnici te političke opcije gledaju na Srbe i događaje iz prošlosti.
– Već dugo imam kontakt sa predstavnicima AfD, koje predstavljaju na različite načine, ali je za rukovodstvo Republike Srpske najvažnije da oni nisu protiv Srba i da smatraju da su Srbi žrtve nepravde – kazao je Dodik.
Poruka o Britaniji
Dodik je iznio i stav o budućnosti Velike Britanije, otvoreno govoreći da priželjkuje njen raspad. Svoje viđenje povezao je s pitanjem Irske i konceptom nacionalnih država.
– Јa želim da se Britanija raspadne, baš onako kako to i Donald Trump vidi. Ako je Njemačka ostvarila politiku “jedan narod – jedna država”, zašto to ne može, recimo, Irska – rekao je Dodik.
Tvrdnja o tome kako Donald Trump navodno vidi budućnost Velike Britanije u ovom kontekstu predstavlja Dodikovu interpretaciju i ne treba je poistovjećivati s potvrđenim stavom američke administracije bez odgovarajuće zvanične izjave.
Ponovo protiv Schmidta
Još jedna tema bio je Christian Schmidt, kojeg Dodik ne priznaje kao visokog predstavnika zbog činjenice da njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Institucije OHR-a i dio međunarodne zajednice, s druge strane, Schmidta tretiraju kao visokog predstavnika u BiH.
Dodik tvrdi da je Schmidtov dolazak u Bosnu i Hercegovinu bio povezan sa pitanjem državne imovine i namjerom da se Republici Srpskoj oduzmu određena prava.
Također je kritikovao korištenje ovlasti visokog predstavnika i ponovio svoje protivljenje međunarodnoj intervenciji u politički i pravni sistem Bosne i Hercegovine.
– Nijemci sada nastoje da se ta priča skrajne, ali ja to ne želim i bićemo veoma agilni. Moraju da znaju da mi znamo šta rade i kakvi su bili 25 godina – kazao je Dodik.
Nastavak stare politike
Dodikove nove izjave tako donose nastavak njegovih dugogodišnjih političkih stavova o Bosni i Hercegovini, nadležnostima Republike Srpske i državnih institucija.
Posebno su odjeknule njegove poruke o Bošnjacima i tvrdnja da bi im bilo bolje da upravljaju teritorijom koju, prema njegovim riječima, “objektivno posjeduju”. Takav pristup ponovo otvara osjetljiva pitanja teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, najava pokušaja zajedničkog djelovanja vlasti i opozicije iz Republike Srpske na državnom nivou pokazuje da Dodik želi određena pitanja predstaviti kao širi politički interes entiteta, a ne samo politiku SNSD-a.
Da li će opozicione stranke prihvatiti takvu inicijativu zavisit će od njihovih političkih odluka. Dodik je, međutim, jasno stavio do znanja da neće odustati od zahtjeva za preispitivanje dijela državnih institucija i reformi koje smatra nametnutim, dok njegovi protivnici takvu politiku vide kao udar na postojeći ustavni i institucionalni poredak Bosne i Hercegovine.