Ozbiljna zakonodavna inicijativa koja se direktno odnosi na Srbiju stigla je pred američki Kongres, a među pitanjima koja otvara nalaze se sankcije, demokratija, sloboda medija, protesti i odnosi Beograda s Rusijom, Kinom i Iranom. Prijedlog pod nazivom H.R. 10183, poznat kao SRBIJA Act, još nije usvojen zakon, ali njegov sadržaj pokazuje kakve mjere njegovi predlagači žele staviti na raspolaganje američkoj administraciji.
Dvostranačka inicijativa
Prijedlog je 27. augusta predstavio republikanski kongresmen Joe Wilson zajedno s demokratskim kongresmenom Williamom Keatingom, nakon čega je upućen Odboru za vanjske poslove i Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma.
Inicijativa je u međuvremenu dobila dodatne kosponzore iz obje velike američke političke stranke, čime je dobila dvostranački karakter.
Puni naziv prijedloga je Supporting the Rule of law, Building Institutional Justice, and Accountability Act, odnosno SRBIJA Act, a njegov zvanični cilj jeste omogućavanje određenih mjera prema Srbiji.
Važno je, međutim, napraviti razliku između prijedloga i zakona koji je već stupio na snagu. H.R. 10183 nalazi se u zakonodavnoj proceduri i mora proći Predstavnički dom i Senat te dobiti potpis predsjednika SAD-a da bi postao zakon.
Pritisak zbog demokratije
U tekstu prijedloga iznose se ozbiljne ocjene o stanju demokratije u Srbiji. Predlagači se pozivaju na međunarodne izvještaje o vladavini prava, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija i korupciji.
Posebno se govori o vlastima pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i vladajućom koalicijom, kao i o načinu na koji su institucije reagovale na studentske i građanske proteste.
Autori prijedloga pozivaju se na međunarodne posmatrače, Evropski parlament i stručnjake Ujedinjenih nacija kada govore o navodima o prekomjernoj upotrebi sile, hapšenjima demonstranata i pritiscima na nezavisne medije.
Riječ je o nalazima i ocjenama navedenim u obrazloženju američke zakonodavne inicijative, dok vlasti u Beogradu odbacuju brojne optužbe svojih političkih protivnika o autoritarnom upravljanju i izbornim zloupotrebama.
Moguće sankcije
Jedan od politički najosjetljivijih dijelova prijedloga odnosi se na sankcije pojedincima. SRBIJA Act podržava korištenje postojećih američkih mehanizama za finansijske i vizne sankcije protiv osoba koje ispunjavaju kriterije utvrđene tim instrumentima.
To uključuje pojedince povezane sa korupcijom, kršenjem ljudskih prava, podrivanjem demokratskih procesa ili ugrožavanjem mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
U fokusu su i osobe koje bi bile odgovorne za opstruiranje regionalnih mirovnih sporazuma, uključujući Dejtonski mirovni sporazum.
Prijedlog, međutim, ne znači da je Aleksandru Vučiću automatski uvedena sankcija niti da bi svaki predstavnik vlasti Srbije završio na američkoj crnoj listi. Za konkretne sankcije bilo bi potrebno utvrditi da određena osoba ispunjava odgovarajuće kriterije.
Strateški dijalog
Posebna mjera odnosi se na Strateški dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije.
Prema predloženom tekstu, američko učešće u tom dijalogu bilo bi uslovljeno rješavanjem niza pitanja koja Washington smatra važnim.
Među njima su izborni proces, borba protiv korupcije, sloboda medija, sloboda okupljanja i odnosi Srbije s Rusijom, Kinom i Iranom.
Prije održavanja sastanka u okviru Strateškog dijaloga američki državni sekretar morao bi najmanje deset dana ranije dostaviti Kongresu odgovarajuću potvrdu da će navedena pitanja biti obuhvaćena razgovorima.
Takav mehanizam omogućio bi Kongresu znatno veći nadzor nad načinom na koji američka administracija razvija odnose sa Beogradom.
Rusija, Kina i Iran
Jedno od centralnih pitanja prijedloga jeste vanjskopolitičko pozicioniranje Srbije.
Američki zakonodavci žele detaljnije informacije o političkim, ekonomskim i sigurnosnim vezama Beograda s Moskvom, Pekingom i Teheranom.
Predviđeno je da američki državni sekretar, u koordinaciji s direktorom Nacionalne obavještajne službe i ministrom odbrane, pripremi izvještaj o uticaju Rusije i Kine u Srbiji i mogućim posljedicama po američke interese.
Iran se također pojavljuje u širem dijelu prijedloga koji se odnosi na međunarodne veze Beograda i pitanja koja bi trebala biti razmatrana u američko-srbijanskom dijalogu.
Time predlagači jasno pokazuju da stanje demokratije nije jedina tema. Geopolitički pravac Srbije i njena saradnja sa zemljama koje Washington smatra strateškim konkurentima također zauzimaju važno mjesto.
Novi Sad u fokusu
Posebna pažnja posvećena je tragediji na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je urušavanje nadstrešnice pokrenulo velike proteste i zahtjeve za utvrđivanje političke i institucionalne odgovornosti.
Prijedlog predviđa izradu američke strategije koja bi, između ostalog, sadržavala procjenu istrage o toj tragediji.
Istovremeno bi trebalo analizirati postupanje vlasti prema studentima i drugim demonstrantima, uključujući navode o prekomjernoj upotrebi sile i represivnim metodama tokom protesta.
Na taj način slučaj Novog Sada više se ne posmatra samo kao unutrašnje pitanje Srbije, već se pojavljuje i u američkom zakonodavnom dokumentu koji bi mogao uticati na buduće odnose dvije zemlje.
Uslovljavanje pomoći
Finansijska pomoć predstavlja još jedan instrument predviđen prijedlogom.
SRBIJA Act omogućava dodatnu američku pomoć Srbiji pod određenim uslovima, pri čemu bi predsjednik SAD-a morao potvrditi da je ostvaren značajan i održiv napredak u oblastima koje zakon posebno navodi.
Među njima su pravosudna odgovornost, sloboda medija i približavanje sigurnosnim prioritetima NATO-a i Evropske unije.
To znači da prijedlog pokušava povezati budući nivo američke podrške s konkretnim političkim i institucionalnim promjenama u Srbiji.
Ipak, tvrdnja da je sva postojeća američka finansijska pomoć Srbiji ovim prijedlogom već potpuno blokirana bila bi preuranjena. Prijedlog još nije zakon, a njegove odredbe prvenstveno postavljaju uslove za određene oblike dodatne pomoći i saradnje.
Poruka Beogradu
Sadržaj H.R. 10183 predstavlja ozbiljan politički signal dijela američkih zakonodavaca prema vlastima u Beogradu.
Srbija se u dokumentu kritikuje zbog demokratskog nazadovanja, problema s vladavinom prava i slobodom medija, postupanja prema demonstrantima i bliskih odnosa s Rusijom i Kinom.
Istovremeno, predlagači žele da buduća američka saradnja sa Srbijom bude čvršće povezana s mjerljivim napretkom u navedenim oblastima.
Predložene mjere obuhvataju mogućnost korištenja postojećih sankcionih mehanizama, strožiji nadzor Strateškog dijaloga, izvještaje o stranom uticaju, praćenje istrage tragedije u Novom Sadu i uslovljavanje dodatne američke pomoći.
Pet godina primjene
Ukoliko bi prijedlog prošao kompletnu proceduru i postao zakon, predviđeno je da njegove odredbe prestanu važiti pet godina nakon stupanja na snagu.
Do toga, međutim, tek treba doći. H.R. 10183 je trenutno prijedlog u Predstavničkom domu i nije prošao ni Predstavnički dom ni Senat.
Zbog toga se ne može govoriti o već uvedenim sankcijama ili definitivnom zaokretu cjelokupne američke politike prema Srbiji.
Ono što se može zaključiti iz samog dokumenta jeste da grupa zakonodavaca iz obje velike američke stranke želi znatno snažnije usloviti odnose Washingtona i Beograda pitanjima demokratije, korupcije, slobode medija, regionalne stabilnosti i vanjskopolitičkog usmjerenja Srbije.
Ako SRBIJA Act nastavi napredovati kroz Kongres, politički pritisak na vlast Aleksandra Vučića mogao bi postati značajniji. Za sada, međutim, riječ je o zakonodavnoj inicijativi čija konačna sudbina zavisi od daljnje procedure u američkom Kongresu i eventualnog potpisa predsjednika SAD-a.