Ko će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i s kim će međunarodni partneri razgovarati o budućim reformama? Kandidat Demokratske fronte dr. Slaven Kovačević smatra da će upravo sastav državnog Predsjedništva biti od velike važnosti za budući politički pravac zemlje, a svoju kandidaturu predstavlja kao dio borbe za jačanje, kako ih naziva, probosanskih političkih snaga.
Važnost Predsjedništva
Kovačević smatra da bi njegov eventualni ulazak u Predsjedništvo BiH nakon Željka Komšića donio drugačiji pristup vanjskoj politici, regionalnim odnosima i procesu formiranja vlasti na državnom nivou.
U prvi plan stavlja odnos Bosne i Hercegovine prema međunarodnim partnerima. Prema njegovom viđenju, država ne bi trebala biti usmjerena samo prema jednom političkom centru, nego razvijati odnose i sa zemljama Zapada i Istoka.
Posebnu pažnju posvećuje Hrvatskoj i Srbiji. Njegov stav je da obje susjedne države moraju poštovati suverenitet Bosne i Hercegovine i da se ne trebaju miješati u njene unutrašnje političke odnose.
– Međunarodna zajednica je premorena stalnim kukanjem. Hoćemo da s multivektorskom politikom postanemo strateški ravnopravni partneri i sa zemljama Istoka i Zapada. Naročito bih stavio akcenat na naše zapadne susjede i istočne komšije, koji moraju prihvatiti suverenitet Bosne i Hercegovine, gdje neću dozvoliti miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose naše zemlje – kazao je Kovačević.
Takva poruka predstavlja Kovačevićev politički program i njegovo viđenje načina na koji bi Bosna i Hercegovina trebala voditi vanjsku politiku.
Formiranje nove vlasti
Kovačević smatra da sastav Predsjedništva BiH nije važan samo zbog vanjske politike. Jedno od pitanja na koje posebno ukazuje jeste imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom planu, kandidat za tu funkciju morao bi predstaviti kompletnu strukturu budućeg Vijeća ministara prije nego što bi dobio njegovu podršku.
Time bi, prema njegovom viđenju, članovi Predsjedništva imali jasniju sliku političke većine i raspodjele ključnih funkcija prije donošenja odluke o kandidatu za predsjedavajućeg.
Kovačević otvoreno najavljuje i političku borbu protiv saradnje HDZ-a BiH i SNSD-a, koju opisuje kao osovinu dvije stranke.
– Želim da razmatram samo onog kandidata koji donese kompletnu strukturu Vijeća ministara. Borit ću se protiv osovine HDZ–SNSD, zato je bitno da u vrhu bude 2:1 za probosanske snage. Namjera mi je da neko iz probosanskog bloka preuzme mjesto ministra finansija. Ne želim da HDZ i SNSD osvoje diplomatsku mrežu ambasadora. Onda bi lobiranje protiv BiH radili o našem trošku. Također, namjera mi je da poboljšam ekonomsku diplomatiju kako bi domaće firme plasirale svoje proizvode na inostrano tržište – kazao je Kovačević.
Borba za diplomatiju
Posebno mjesto u njegovom programu zauzima diplomatska mreža Bosne i Hercegovine.
Kovačević ne želi da HDZ BiH i SNSD, kako kaže, preuzmu dominantan uticaj nad raspoređivanjem ambasadorskih pozicija. Smatra da bi se u suprotnom moglo dogoditi da pojedini predstavnici države koriste diplomatske pozicije za politike koje on smatra suprotnim interesima Bosne i Hercegovine.
Istovremeno želi snažnije povezati diplomatiju s ekonomijom. Njegova ideja je da ambasade i diplomatsko-konzularna predstavništva više rade na povezivanju domaćih kompanija sa stranim tržištima.
To bi, prema njegovom programu, značilo veći fokus na promociju domaćih proizvoda, privlačenje poslovnih partnera i stvaranje prilika za kompanije iz Bosne i Hercegovine.
Poruka Miloradu Dodiku
Kovačević se posebno osvrnuo na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Jedno od pitanja odnosilo se na mogućnost eventualnog pomilovanja, o čemu je Kovačević zauzeo nedvosmislen stav.
Njegova poruka Dodiku bila je kratka.
– Toplo mu preporučujem da traži drugi posao. Od pomilovanja neće biti ništa – kazao je Kovačević.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prema Ustavu ima određene nadležnosti u pitanjima pomilovanja za krivična djela iz nadležnosti države, ali eventualna primjena takvog instituta zavisi od konkretnog pravnog slučaja i propisane procedure.
Kovačević svojim odgovorom jasno poručuje da, ukoliko bi se našao u situaciji da odlučuje o takvom pitanju u vezi s Dodikom, ne namjerava podržati pomilovanje.
Kritike Zdenku Lučiću
Pored Dodika, Kovačević je značajan dio kritika usmjerio prema svom protukandidatu Zdenku Lučiću.
Za njegovu politiku tvrdi da je rigidna, a problematizira i pitanje mogućeg trećeg entiteta. Kovačević smatra da Lučić tokom kampanje biračima govori ono što žele čuti, ali dovodi u pitanje njegovu spremnost da ponuđene politike zaista provede.
Posebno je otvorio pitanje odnosa prema Slobodanu Praljku, nekadašnjem visokom vojnom zvaničniku HVO-a koji je pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Kovačević tvrdi da ni Lučić ni kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović nisu dali odgovor kakav od njih očekuje o Praljku.
– On vodi rigidnu politiku. Govori ono što glasači žele čuti, ali to nije spreman učiniti. I dalje se svodi na priču o trećem entitetu. Ni on niti Darijana Filipović nisu još odgovorili na pitanje da li je Praljak ratni zločinac. Za mene jeste. Zato molim bh. građane da ne budu naivni – kazao je Kovačević.
Praljak je pravosnažnom presudom Haškog tribunala osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Pitanje odnosa prema toj presudi i danas izaziva snažne političke polemike.
Oštra izborna poruka
Kovačević je na kraju političku utakmicu predstavio kroz izrazito oštru simboličku podjelu.
– Ovo je izbor između HVO-a i Armije BiH – kazao je Kovačević.
Takva formulacija predstavlja njegov politički opis izborne utrke, a ne formalnu prirodu izbora. Građani na izborima biraju članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine među kandidatima političkih stranaka i koalicija, a ne između nekadašnjih ratnih vojnih formacija.
Ipak, Kovačevićeva izjava pokazuje koliko se ratno naslijeđe i dalje koristi u političkim sukobima i predizbornim porukama u Bosni i Hercegovini.
Različite političke vizije
Kovačević svoju kandidaturu predstavlja kao alternativu politikama HDZ-a BiH i SNSD-a. U slučaju ulaska u Predsjedništvo najavljuje pokušaj jačanja pozicije političkih stranaka koje naziva probosanskim, drugačiji pristup formiranju Vijeća ministara i veći uticaj na državnu diplomatsku mrežu.
Istovremeno želi ograničiti politički uticaj susjednih država na unutrašnje odnose u BiH i razvijati ono što naziva multivektorskom vanjskom politikom.
Njegove poruke o Dodiku, Lučiću i Filipović pokazuju da kampanju vidi kao sukob bitno različitih političkih koncepcija.
Konačnu odluku o tome koja od ponuđenih politika ima podršku, međutim, donose birači. Kovačevićeve tvrdnje o političkim protivnicima predstavljaju njegove predizborne stavove i ocjene, dok se konkretni programi kandidata mogu porediti kroz njihove javno predstavljene prijedloge, dosadašnje političko djelovanje i poteze koje najavljuju u slučaju izbora.