Šta se događa unutar bijeljinskog SNSD-a pred završnicu izborne kampanje? Prema informacijama koje dolaze iz krugova ove stranke, ozbiljne unutrašnje nesuglasice prerasle su u višesatnu burnu raspravu, a situacija je navodno u pojedinim trenucima bila toliko napeta da se spominjalo čak i pozivanje policije.
Sukob u Bijeljini
Prema objavljenim informacijama, unutar Gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini došlo je do ozbiljnog sukoba i podjele između nekoliko struja koje se bore za uticaj u lokalnoj stranačkoj organizaciji.
Kulminacija nesuglasica dogodila se u prostorijama stranke, gdje je rasprava trajala satima, sve do ponoći. Informacije o događajima dolaze iz krugova bijeljinskog SNSD-a, dok detalji sastanka nisu zvanično predstavljeni javnosti.
Navodi se da verbalni sukob nije ostao na uobičajenoj razmjeni političkih stavova i različitih mišljenja. Rasprava je, prema tim informacijama, u pojedinim trenucima postala toliko žestoka da je spomenuta mogućnost pozivanja policije kako bi situacija bila smirena.
Nema navoda da je policija zaista intervenisala, pa se tvrdnja odnosi isključivo na to da je njeno pozivanje navodno bilo spomenuto tokom sukoba.
Tri stranačke struje
U pozadini cijelog slučaja navodno se nalazi ozbiljna borba za prevlast unutar jednog od politički važnijih gradskih odbora SNSD-a.
Prema informacijama koje su dospjele u javnost, trenutno se mogu prepoznati tri različite struje koje pokušavaju ostvariti što snažniji uticaj unutar stranačke organizacije u Bijeljini.
Prvu grupu, prema tim navodima, predvode Bojan Savić, Mikajlo Lazić i Milan Dakić.
Druga grupa navodno je okupljena oko Nedeljka Ćorića, Tatjane Perić i Žarka Novakovića.
Kao treći politički centar unutar lokalne organizacije spominje se Vojin Mitrović.
Sama činjenica da unutar velike političke organizacije postoje različite interesne grupe nije neuobičajena. Međutim, ukoliko su tačni navodi da je sukob dostigao nivo na kojem se razgovaralo o policijskoj intervenciji, onda su nesuglasice očigledno izašle iz okvira uobičajenog stranačkog nadmetanja.
Problematični rezultati
Kao neposredni povod za zaoštravanje odnosa navode se rezultati internih istraživanja javnog mnjenja koja je, prema objavljenim informacijama, naručio sam SNSD.
Ti rezultati nisu javno predstavljeni u cijelosti, zbog čega podatke o rejtingu treba posmatrati kao informacije koje dolaze iz stranačkih krugova, a ne kao javno dostupno istraživanje čiju je metodologiju moguće detaljno analizirati.
Prema tim navodima, rezultati za SNSD u Izbornoj jedinici 6 izazvali su ozbiljnu zabrinutost.
Riječ je o izbornoj jedinici koja obuhvata Bijeljinu, Ugljevik, Lopare, Brčko i Šamac, a upravo rezultati iz ovog dijela zemlje navodno su otvorili pitanje odgovornosti rukovodstva i političkog rada na terenu.
Unutar stranke se, prema dostupnim informacijama, počelo raspravljati o tome ko snosi najveću odgovornost za stanje koje pokazuju interna mjerenja.
Samo dva mandata
Posebno nezadovoljstvo navodno je izazvala procjena prema kojoj bi SNSD u ovoj izbornoj jedinici mogao računati na svega dva poslanička mandata.
Ukoliko bi se takav rezultat zaista ostvario, mogao bi dodatno zaoštriti odnose između suprotstavljenih grupa u lokalnoj organizaciji.
Međutim, riječ je o internom istraživanju čiji kompletni rezultati, veličina uzorka i metodologija nisu javno predstavljeni. Zbog toga se tvrdnja o dva mandata ne može posmatrati kao konačan pokazatelj budućeg izbornog rezultata.
Ono što je, prema informacijama iz stranačkih krugova, mnogo važnije jeste reakcija koju su takvi podaci proizveli među lokalnim funkcionerima.
Umjesto da istraživanje posluži samo kao pokazatelj na kojim područjima treba intenzivirati kampanju, ono je navodno otvorilo međusobna optuživanja i pitanje ko je odgovoran za lošiji položaj stranke.
Minić i Blanuša
Dodatni problem navodno predstavljaju rezultati koji se odnose na predsjedničku utrku.
Prema informacijama koje dolaze iz istog internog istraživanja, kandidat Minić na ovom području navodno stoji znatno lošije u odnosu na Branka Blanušu.
Ni ovaj podatak nije moguće posmatrati kao konačan pokazatelj raspoloženja birača jer kompletno istraživanje nije predstavljeno javnosti.
Ipak, ukoliko su informacije o rezultatima internog mjerenja tačne, jasno je zašto su izazvale nervozu među lokalnim stranačkim strukturama.
Bijeljina i šire područje Semberije predstavljaju važan politički teren, pa rezultat na tom području može imati značajan uticaj i na ukupni izborni učinak.
Borba za odgovornost
Lošiji rezultati istraživanja gotovo neizbježno otvaraju pitanje odgovornosti unutar svake velike političke organizacije.
U slučaju bijeljinskog SNSD-a situacija je dodatno komplikovana zbog postojanja više grupa koje, prema objavljenim informacijama, imaju različite interese i svoje ljude unutar stranačke strukture.
U takvoj situaciji slabiji rejting može postati povod za mnogo dublji obračun.
Jedna struja može odgovornost pokušavati prebaciti na drugu, dok se istovremeno vodi borba za kandidatske pozicije, politički uticaj i buduću kontrolu nad lokalnim odborom.
Upravo to bi moglo objasniti zbog čega je sastanak, prema dostupnim informacijama, prerastao u višesatnu svađu.
Ako je rasprava zaista trajala sve do ponoći i ako je spominjana mogućnost pozivanja policije, onda se može zaključiti da nije riječ samo o različitim procjenama izborne strategije.
Borba za prevlast
Podjela na tri grupe dodatno komplikuje odnose jer nijedna struja ne želi preuzeti odgovornost za eventualno slabiji izborni rezultat.
Bojan Savić, Mikajlo Lazić i Milan Dakić predstavljeni su kao jedna strana u ovom unutrašnjem sukobu.
Nasuprot njima, prema istim informacijama, stoji grupa u kojoj su Nedeljko Ćorić, Tatjana Perić i Žarko Novaković.
Vojin Mitrović se spominje kao osoba oko koje se okuplja treća struja.
U takvom odnosu snaga izborni rezultat može biti presudan za budućnost svih grupa. Dobar rezultat omogućio bi aktuelnim strukturama da učvrste svoje pozicije, dok bi neuspjeh gotovo sigurno otvorio prostor za zahtjeve za promjenama.
Zbog toga interna istraživanja imaju mnogo veći značaj od običnog mjerenja raspoloženja birača.
Ona istovremeno mogu postati argument u unutrašnjem sukobu i sredstvo kojim jedna grupa pokušava dokazati da druga ne radi dovoljno dobro.
Semberija kao test
Za SNSD je politički rezultat u Semberiji posebno važan.
Bijeljina predstavlja jedan od najvećih gradova u Republici Srpskoj i područje na kojem se godinama vodi snažna politička borba između vlasti i opozicije.
Svaki pad podrške na ovom prostoru zato ima značajno političko značenje.
Ako se rezultati internog istraživanja pokažu približno tačnim, lokalno rukovodstvo morat će objasniti zbog čega stranka ne ostvaruje rezultat kakav očekuje.
Upravo tu nastaje prostor za međusobna optuživanja.
Jedni mogu tvrditi da problem predstavlja način vođenja Gradskog odbora, drugi mogu odgovornost tražiti u kandidatima, dok treći mogu ukazivati na šire nezadovoljstvo birača politikom stranke.
Napeta završnica
Informacije o događajima u stranačkim prostorijama pokazuju koliko rezultati internih istraživanja mogu uticati na atmosferu tokom kampanje.
Umjesto zajedničkog pokušaja popravljanja rezultata, u bijeljinskom SNSD-u navodno je došlo do otvorenog sukoba između ljudi koji bi trebali raditi na istom političkom cilju.
Posebno upečatljivo zvuči podatak da se tokom burne rasprave spominjalo pozivanje policije.
Za sada nema informacije da je do policijske intervencije zaista došlo, niti da je sukob prerastao u fizički obračun.
Zbog toga treba praviti jasnu razliku između tvrdnje da je policija bila pozvana i informacije da je mogućnost njenog pozivanja spomenuta tokom svađe.
Izbori donose odgovor
Najvažniji test za sve suprotstavljene struje ipak će predstavljati izborni rezultat.
Ukoliko SNSD ostvari rezultat kojim rukovodstvo bude zadovoljno, dio unutrašnjih nesuglasica mogao bi biti privremeno potisnut.
Ako rezultat bude znatno ispod očekivanja, pitanje odgovornosti moglo bi dodatno produbiti postojeće podjele.
Posebna pažnja bit će usmjerena na broj mandata koje će SNSD osvojiti u Izbornoj jedinici 6, ali i na rezultat predsjedničke utrke.
Upravo će ti brojevi pokazati koliko su interna upozorenja bila opravdana.
Do tada informacije o višesatnom sukobu, tri suprotstavljene struje i lošem internom istraživanju ostaju navodi koji dolaze iz krugova bijeljinskog SNSD-a.
Ipak, ukoliko se pokažu tačnim, situacija govori o ozbiljnom unutrašnjem nezadovoljstvu u trenutku kada bi stranka trebala biti maksimalno usmjerena na izbornu kampanju.
Umjesto jedinstva, prema tim informacijama, u Bijeljini se vodi borba između najmanje tri centra moći. A činjenica da se tokom višesatne rasprave navodno stiglo čak do spominjanja policije pokazuje koliko su odnosi među pojedinim stranačkim funkcionerima postali napeti.