Žestoka politička reakcija Milorada Dodika uslijedila je nakon obraćanja Denisa Bećirovića pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine upozorio je međunarodnu javnost na secesionističke prijetnje, veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i pokušaje slabljenja državnih institucija, dok je Dodik njegov govor odbacio kao niz neistina i poručio da Bećirović ne govori u ime svih u BiH.
Upozorenje iz New Yorka
Denis Bećirović obratio se Generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Veliki dio njegovog govora bio je posvećen stanju u BiH, posljedicama rata, presudama međunarodnih sudova, genocidu u Srebrenici i političkim procesima za koje Bećirović smatra da predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti.
Posebno je upozorio na poteze rukovodstva Republike Srpske, tvrdeći da se stvaraju pretpostavke za secesiju tog entiteta.
– Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije. Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti – kazao je Bećirović.
Prema njegovoj ocjeni, aktivnosti usmjerene na slabljenje državnih institucija ne treba posmatrati kao izolovane političke sukobe unutar BiH, već kao dio šire politike koja može imati posljedice po stabilnost zemlje.
Tri ključna pitanja
Bećirović je ukazao na nekoliko pitanja koja smatra posebno važnim za budućnost Bosne i Hercegovine.
Govorio je o nastojanjima da se oslabi mandat visokog predstavnika međunarodne zajednice, pozicija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i državni nivo kada je riječ o pitanju državne imovine.
Prema njegovom stavu, upravo bi aktivnosti na tim područjima mogle biti intenzivirane u narednom periodu.
U svom govoru osvrnuo se i na Memorijalni centar Srebrenica i položaj preživjelih žrtava genocida, tvrdeći da su oni izloženi neprihvatljivim pritiscima.
– Ne smijemo dozvoliti da policija i druge institucije Republike Srpske koje su počinile genocid nad Bošnjacima danas zastrašuju preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida – rekao je Bećirović.
Ova formulacija izazvala je posebno oštre reakcije iz Republike Srpske. Presude međunarodnih sudova utvrdile su individualnu krivičnu odgovornost osuđenih osoba za genocid i druge zločine, dok institucije kao takve nisu subjekti krivične odgovornosti na isti način kao pojedinci.
Put Bosne i Hercegovine
Bećirović je u nastavku govora podsjetio na period od 1992. do 1995. godine, navodeći agresiju, udružene zločinačke poduhvate, genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Poručio je da se nakon završetka rata Bosna i Hercegovina suočava s političkim blokadama i opstrukcijama koje usporavaju njen razvoj.
Istovremeno je naglasio da takva politika, prema njegovom mišljenju, ne može trajno zaustaviti evropski i euroatlantski put zemlje.
– Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). To su naši strateški vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno definirali državni organi Bosne i Hercegovine – kazao je Bećirović.
U nastavku je govorio o velikodržavnim projektima, tvrdeći da postoje politički akteri koji i dalje pokušavaju djelovati na štetu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, metode su se promijenile, ali politički ciljevi određenih struktura nisu.
Presude i Srebrenica
Poseban dio govora odnosio se na pravosnažne presude međunarodnih sudova i genocid u Srebrenici.
Bećirović je podsjetio i na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Usvajanje te rezolucije ocijenio je važnim civilizacijskim i moralnim činom.
Kritike je zatim usmjerio prema vlastima Srbije zbog odnosa prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
Bećirović smatra da institucionalno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca mora naići na jasnu reakciju međunarodne zajednice.
Govorio je i o presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da Srbija nije počinila genocid niti bila saučesnik u genocidu u Srebrenici, ali jeste prekršila obavezu sprečavanja genocida i obavezu saradnje u kažnjavanju počinilaca.
Globalne krize
Govor nije bio ograničen samo na unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Bećirović se osvrnuo na rat u Ukrajini, stradanje Palestinaca u Gazi, stanje u Sudanu i druge međunarodne krize, povezujući ih sa problemom slabljenja međunarodnog prava i multilateralnih institucija.
Prema njegovoj ocjeni, jedan od najvećih problema savremenog svijeta jeste činjenica da se ista pravila ne primjenjuju jednako prema svim državama.
Zbog toga je pozvao na jačanje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava, preventivne diplomatije i mehanizama za sprečavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina.
– Svijet se mora vratiti osnovnim principima na kojima se temelji UN. Poštivanju ljudskog dostojanstva. Suverenoj jednakosti država. Mirnom rješavanju sporova. Poštivanju međunarodnog prava – poručio je Bećirović.
Naglasio je i potrebu zaštite ljudskih prava, unapređenja položaja žena i djece, razvoja obrazovanja i zdravstva te odgovornijeg odnosa prema klimatskim promjenama.
Jednaka pravila
Jedna od centralnih poruka njegovog nastupa odnosila se na jednakost država pred međunarodnim pravom.
Bećirović je upozorio da međunarodni sistem teško može zadržati kredibilitet ukoliko se pravila različito primjenjuju u zavisnosti od političke ili vojne moći pojedinih zemalja.
– Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države. Ako želimo očuvati povjerenje u međunarodni poredak, pravila koja zajednički uspostavljamo moraju se jednako primjenjivati – kazao je.
Na kraju je Bosnu i Hercegovinu opisao kao nepokorivu državu i poručio da njen historijski kontinuitet ne može biti izbrisan političkim projektima.
Dodik žestoko odgovorio
Nedugo nakon Bećirovićevog nastupa stigao je oštar odgovor Milorada Dodika.
Lider SNSD-a odbacio je tvrdnje iznesene pred Generalnom skupštinom i posebno osporio Bećirovićevo pravo da njegove političke stavove predstavlja kao zajednički stav svih konstitutivnih naroda i političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Dodik je tvrdio da Bećirovićevo izlaganje nije bilo usaglašeno unutar Predsjedništva BiH.
– Denis Bećirović nikada ne propušta priliku da pokaže svijetu da je vanjska politika Bosne i Hercegovine potpuno propala i da je zemlja neodrživa. Uradio je to ponovo večeras u UN-u, lažno se predstavljajući kao da govori u ime Bosne i Hercegovine, dok je zapravo govorio samo u ime bošnjačkih muslimana – naveo je Dodik.
Zvanične informacije Predsjedništva BiH, s druge strane, potvrđuju da se Bećirović Generalnoj skupštini obratio u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Političko pitanje usaglašenosti sadržaja njegovog govora unutar tročlanog Predsjedništva predmet je spora između Bećirovića i Dodika.
Optužbe za neistine
Dodik je otišao korak dalje i optužio Bećirovića da je pred Ujedinjenim nacijama iznosio neistine.
Tvrdi da iza sadržaja govora ne stoje predstavnici Srba, a izrazio je uvjerenje da ga ne podržavaju ni politički predstavnici Hrvata koje on smatra legitimnim.
– Bećirović je večeras lagao u UN-u. Niti Srbi, niti, vjerujem, legitimni predstavnici hrvatskog naroda ne stoje iza bilo koje riječi koju je izgovorio. Njegovo izlaganje nije usaglašeno unutar Predsjedništva i niko više ne treba da pita Srbe da li smo spremni da trpimo i tolerišemo bujicu laži, čak i u Ujedinjenim nacijama. Ne, nismo, i to nećemo prihvatiti – poručio je Dodik.
Time je politički sukob oko unutrašnjih pitanja Bosne i Hercegovine praktično prenesen i na međunarodnu scenu.
Napad zbog Srbije
Posebno burno Dodik je reagovao na Bećirovićeve poruke o Srbiji.
Dok je Bećirović pred UN-om kritikovao odnos vlasti Srbije prema Ratku Mladiću i upozoravao na politike koje smatra nastavkom opasnih nacionalističkih obrazaca, Dodik je takve tvrdnje označio potpuno neutemeljenim.
U njegovoj reakciji pojavile su se i teške optužbe na račun samog Bećirovića.
– Ipak, večeras, ponesen svojom mržnjom prema Republici Srpskoj i Srbiji, te braneći kriminalno ponašanje u Memorijalnom centru Srebrenica, Bećirović je ponizio i uvrijedio same Bošnjake. Njegovi sramotni i potpuno neutemeljeni napadi na Srbiju dokaz su da je bošnjačka politika glavni uzrok nerazumijevanja i konflikta u regiji – naveo je Dodik.
Riječ je o Dodikovoj političkoj ocjeni i optužbama, a ne o utvrđenim činjenicama. Bećirović je svoj nastup predstavio kao upozorenje međunarodnoj zajednici na prijetnje teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i miru u Bosni i Hercegovini.
Potpuno različite poruke
Dodik je istovremeno ustvrdio da Srbija pokušava razvijati regionalnu saradnju, dok odgovornost za probleme prebacuje na političke predstavnike iz Sarajeva.
– Srbija pruža ruku saradnje, koju političko Sarajevo odbija. Bećirović ne nudi nikakvu garanciju da će se to promijeniti u budućnosti – naveo je Dodik.
Tako su iz New Yorka i Bosne i Hercegovine gotovo istovremeno stigla dva potpuno suprotna politička narativa.
Bećirović tvrdi da je potrebno međunarodnu javnost upozoriti na secesionističke politike, veličanje ratnih zločinaca i pokušaje slabljenja državnih institucija.
Dodik, s druge strane, tvrdi da upravo takve optužbe produbljuju unutrašnje podjele i predstavljaju jednostranu politiku koja nema podršku Republike Srpske.
Sukob se nastavlja
Oštra razmjena poruka još jednom je pokazala dubinu političkih neslaganja o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, odnosima sa Srbijom, budućnosti Republike Srpske i tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Bećirović je govornicu Ujedinjenih nacija iskoristio da međunarodnoj zajednici predstavi ono što vidi kao ključne prijetnje Bosni i Hercegovini, dok je Dodik gotovo odmah pokušao osporiti politički legitimitet takvog nastupa.
Iza njihovog verbalnog sukoba ostaju konkretna pitanja oko kojih godinama postoje ozbiljna neslaganja: nadležnosti države i entiteta, državna imovina, uloga Ustavnog suda BiH, mandat visokog predstavnika, euroatlantske integracije i odnos prema pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.
Bećirović je iz New Yorka poručio da međunarodna zajednica mora reagovati na politike koje, prema njegovoj procjeni, ugrožavaju mir i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Dodik mu je odgovorio optužbama za neistine, jednostrano djelovanje i napade na Republiku Srpsku i Srbiju.
Time je govor pred jednom od najvažnijih svjetskih političkih institucija postao povod za još jedan otvoreni obračun dvojice političara čiji su stavovi o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine gotovo potpuno suprotstavljeni.