Zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ponovo je otvorilo brojna pitanja važna za Bosnu i Hercegovinu, ali i odnose u cijelom regionu. Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija posebno se osvrnuo na nastup predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i diplomatske aktivnosti bosanskohercegovačke delegacije u New Yorku.
Lagumdžija je govorio o značaju Generalne skupštine UN-a, obraćanju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, odavanju počasti pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, kao i političkim porukama koje su tokom zasjedanja stigle iz New Yorka.
Prema njegovim riječima, Generalna skupština UN-a predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih događaja u toku godine, jer na jednom mjestu okuplja predstavnike 193 države, među kojima su brojni predsjednici, premijeri, ministri i drugi visoki zvaničnici.
Bećirovićev nastup
Govoreći o obraćanju Denisa Bećirovića, koji je predvodio delegaciju Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je istakao da su u njegovom govoru obuhvaćene neke od najvažnijih tema koje trenutno opterećuju međunarodne odnose.
Posebno su spomenuti ratovi, stanje na Bliskom istoku, Ukrajina, međunarodno pravo i iskustvo Bosne i Hercegovine.
– On se osvrnuo na ono što su danas najveća žarišta u svijetu, a to su prije svega Gaza i genocid nad Palestincima koji se odvija u Gazi, kao i ruska agresija. Mi kao Bosna i Hercegovina imamo senzibilitet za takve agresije koje se dešavaju pred našim očima – kazao je Lagumdžija.
Prema njegovoj ocjeni, ovogodišnje zasjedanje protiče uz velike rasprave o tome kako bi svjetski poredak trebalo da funkcioniše i koliko međunarodno pravo još uvijek predstavlja stvarni temelj odnosa među državama.
Bosna i Hercegovina, zbog vlastitog iskustva, takvim pitanjima pridaje poseban značaj.
Opasnosti za BiH
Lagumdžija je naglasio da je tokom Bećirovićevog nastupa pažnja posvećena i unutrašnjim izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.
Jedno od pitanja bilo je djelovanje političkih struktura za koje Bećirović tvrdi da pokušavaju stvoriti pretpostavke za secesiju Republike Srpske i ugroziti Dejtonski mirovni sporazum.
– Ideologije koje su dovele do genocida, nažalost, i dalje prijete podjelom Bosne i Hercegovine – kazao je Lagumdžija.
On smatra da govor o događajima iz perioda od 1992. godine, udruženim zločinačkim poduhvatima i pravosnažno utvrđenom genocidu ne predstavlja samo vraćanje u prošlost.
Prema njegovoj interpretaciji, podsjećanje na te događaje treba posmatrati i kao upozorenje na posljedice politika koje mogu ponovo proizvoditi podjele, sukobe i nestabilnost.
Posebna pažnja posvećena je i odavanju počasti Ratku Mladiću u Srbiji, što je bosanskohercegovačka delegacija nastojala predstaviti međunarodnim partnerima kao pitanje koje prevazilazi unutrašnju političku raspravu u regionu.
Oštro o Vučiću
Govoreći o Aleksandru Vučiću, Lagumdžija je uporedio njegov aktuelni nastup s ponašanjem tokom perioda kada je Generalna skupština UN-a usvajala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Ocijenio je da je predsjednik Srbije promijenio pristup i da je iz prethodnog iskustva izvukao određene pouke.
– Prije svega, mislim da je Vučić naučio nešto iz ove svoje blamaže kada je ispao kompletna budala na Generalnoj skupštini UN-a, kada se usvajala Rezolucija o Srebrenici. Mi smo na tako nešto upozoravali – rekao je Lagumdžija.
Ovo predstavlja Lagumdžijinu političku ocjenu Vučićevog tadašnjeg nastupa i reakcija Srbije tokom procesa usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Lagumdžija je naveo i da je bosanskohercegovačka delegacija ozbiljno pripremala diplomatske aktivnosti povezane s odavanjem počasti Mladiću u Beogradu.
– To je razlog zašto smo od njega sada mogli vidjeti drugačiji pristup – kazao je Lagumdžija.
Rezolucija o Srebrenici
Veliki dio njegovog osvrta odnosio se upravo na značaj Rezolucije o genocidu u Srebrenici i diplomatski rad koji je prethodio njenom usvajanju.
Lagumdžija smatra da je Rezolucija postala jedan od važnih temelja diplomatskog djelovanja Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama.
Cilj takvog djelovanja, prema njegovim riječima, nije samo podsjećanje svijeta na ono što se dogodilo u Srebrenici, nego i upozoravanje na opasnosti koje mogu nastati ako se činjenice utvrđene pred međunarodnim sudovima negiraju ili relativiziraju.
– Bitno je da kažemo svijetu šta se desilo i koje su opasnosti pred nama – poručio je Lagumdžija.
U tom kontekstu podsjetio je i na ranije diplomatske i pravne procese, uključujući neuspjelu reviziju tužbe protiv Jugoslavije, kao i prethodne pokušaje da pitanje Srebrenice dobije odgovarajući tretman pred Ujedinjenim nacijama.
Diplomatska razlika
Lagumdžija smatra da se tokom aktuelnog zasjedanja Generalne skupštine mogla vidjeti razlika između sadašnjeg diplomatskog djelovanja Bosne i Hercegovine i pristupa iz prethodnih godina.
– Vidjela se upravo sada na ovoj Generalnoj skupštini radikalna razlika između onoga što je rađeno u prethodne četiri godine na međunarodnom planu i ovdje u Ujedinjenim nacijama i onoga što je rađeno u prethodne četiri, odnosno osam godina na ovoj velikoj svjetskoj sceni i u odnosima prema našim susjedima – kazao je.
Prema njegovom mišljenju, i predsjednik Srbije je primijetio promjene u diplomatskom nastupu Bosne i Hercegovine.
– Ipak je naučio da sada nema više posla s onima s kojima je imao posla nekada – rekao je Lagumdžija.
Ovakve poruke pokazuju da bosanskohercegovačka diplomatija pitanje Srebrenice, odnosa sa susjednim državama i zaštite suvereniteta Bosne i Hercegovine nastoji snažnije postaviti pred međunarodne partnere.
Susreti u New Yorku
Pored govora pred Generalnom skupštinom, značajan dio aktivnosti delegacije Bosne i Hercegovine odvijao se kroz bilateralne sastanke.
Bećirović je razgovarao s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antóniom Guterresom, a održani su i susreti s brojnim drugim međunarodnim zvaničnicima.
Lagumdžija je posebno istakao razgovore sa predstavnicima država koje Bosna i Hercegovina smatra važnim međunarodnim partnerima.
Paralelno s aktivnostima predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković održavao je sastanke sa svojim kolegama i drugim zvaničnicima.
Na taj način delegacija BiH nastojala je iskoristiti činjenicu da zasjedanje Generalne skupštine UN-a na jednom mjestu okuplja veliki broj svjetskih lidera.
Poruke prema regionu
Lagumdžijin nastup pokazuje da odnosi Bosne i Hercegovine sa Srbijom ostaju jedno od važnih pitanja bosanskohercegovačke diplomatije, posebno kada je riječ o odnosu prema pravosnažnim presudama međunarodnih sudova i naslijeđu ratova devedesetih godina.
Njegove posebno oštre riječi o Vučiću odnosile su se na period usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kada je Srbija vodila intenzivnu diplomatsku kampanju protiv njenog usvajanja.
Lagumdžija sada smatra da je Vučić promijenio način nastupa i da je to povezano sa iskustvom iz prethodnog procesa.
Istovremeno, naglašava da se diplomatsko djelovanje Bosne i Hercegovine ne završava govorima pred Generalnom skupštinom.
Za njega su jednako važni bilateralni razgovori, kontakti s međunarodnim partnerima i kontinuirano upozoravanje na procese za koje predstavnici BiH smatraju da mogu ugroziti stabilnost države.
Aktivniji nastup BiH
Poruke iz New Yorka tako su obuhvatile i globalne krize i unutrašnje izazove Bosne i Hercegovine.
Od Gaze i Ukrajine, preko međunarodnog prava i budućnosti multilateralnog sistema, do Srebrenice, odnosa sa Srbijom i upozorenja na pokušaje secesije Republike Srpske, bosanskohercegovačka delegacija nastojala je otvoriti širok spektar tema.
Lagumdžija smatra da je upravo takav koncentrisan diplomatski angažman potreban Bosni i Hercegovini.
Njegova poruka je da država na međunarodnoj sceni mora aktivno predstavljati vlastite stavove, podsjećati na pravosnažno utvrđene činjenice i graditi odnose s partnerima koji podržavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet.
A kada je riječ o Aleksandru Vučiću, Lagumdžija nije birao diplomatske formulacije. Njegova ocjena da je predsjednik Srbije tokom procesa usvajanja Rezolucije o Srebrenici doživio političku blamažu bila je jedna od najoštrijih poruka iz cijelog razgovora.
Pogledajte PRILOG!