Novi političko-pravni spor otvoren je nakon odluke o raskidu ugovora dvojici pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić i poslanik tog kluba Milorad Kojić podnijeli su krivičnu prijavu protiv ministra odbrane BiH Zukana Heleza i brigadira Oružanih snaga BiH Šefika Čimpa, tvrdeći da su prilikom donošenja odluka prekoračena ovlaštenja.
Krivična prijava
Vulić i Kojić prijavu su podnijeli Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a Helezu i Čimpi stavljaju na teret zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Čitav slučaj povezan je s postupcima protiv pripadnika Oružanih snaga BiH zbog aktivnosti koje su označene kao veličanje Ratka Mladića.
Mladić je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Prema navodima iz prijave, brigadir Šefik Čimpo je 10. septembra donio rješenje o pokretanju disciplinskog postupka protiv vojnika iz Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH zbog veličanja ratnog zločinca.
S druge strane, Helez je putem društvenih mreža objavio da je potpisao odluku o raskidu ugovora za dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH.
Upravo način na koji je provedena procedura sada osporavaju Vulić i Kojić, koji smatraju da za raskid ugovora nije postojao odgovarajući pravni osnov.
Spor oko zakona
U obrazloženju krivične prijave podnosioci se pozivaju na odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama BiH. Njihov stav je da Helez i Čimpo prilikom postupanja nisu poštovali članove 173. i 175. tog zakona.
– Obavljanjem službenih dužnosti, navedena lica nisu postupala u skladu sa članom 173. i 175. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, jer su raskinuli ugovore o radu licima bez pravnog osnova – navedeno je u prijavi.
Vulić i Kojić tvrde da član 173. Zakona navodi osnove po kojima može doći do raskida ugovora, ali da se među njima ne nalazi disciplinski prestup koji je naveden u rješenju o pokretanju postupka.
Njihov argument je da je, ukoliko je postojala namjera da pripadnici Oružanih snaga BiH budu disciplinski kažnjeni zbog veličanja ratnog zločinca, trebalo primijeniti druge zakonske odredbe i provesti disciplinsku proceduru.
Osporavanje otkaza
Podnosioci prijave posebno se pozivaju na član 162. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH. Prema njihovom tumačenju, taj član omogućava izricanje disciplinskih sankcija, ali smatraju da u konkretnom slučaju nije bilo osnova da posljedica bude raskid ugovora.
– Ako sumnjate da želite kazniti pripadnike Oružanih snaga BiH zbog navodnog `veličanja ratnog zločinca` onda su ih trebali postupiti u skladu sa članom 162 Zakona o službi u Oružanim snagama BiH i izreći disciplinske sankcije koje ne sadrže otkazivanje ugovora o radu, već mjere i kazne koje se srazmjerno izriču i koje sigurno u ovom slučaju ne bi imale za posljedicu otkaz ugovora o radu – smatraju podnosioci prijave.
Time se u središtu novog spora našlo pitanje da li su nadležni u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH imali zakonsko uporište za raskid ugovora ili je trebalo primijeniti drugačiju disciplinsku proceduru.
Sama činjenica da je krivična prijava podnesena ne znači da je odgovornost Heleza ili Čimpe utvrđena. O eventualnom postojanju krivične odgovornosti odlučivat će nadležne pravosudne institucije kroz zakonom propisanu proceduru.
Helezova odluka
Helez je prethodno saopćio da je potpisao odluku o raskidu ugovora za dvojicu pripadnika Oružanih snaga BiH zbog veličanja Ratka Mladića.
Prema informacijama koje je sam objavio, slučajevi drugih prijavljenih pripadnika proslijeđeni su Tužilaštvu BiH, dok će njihov status u Oružanim snagama biti riješen nakon odluka nadležnih pravosudnih institucija.
Prije odluke o raskidu dva ugovora, Helez je objavio da su prijave podnesene protiv ukupno 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog aktivnosti koje je označio kao veličanje i glorifikovanje Ratka Mladića. Od tog broja, deset slučajeva proslijeđeno je Tužilaštvu BiH zbog sumnje da postoje elementi krivičnog djela.
Dvojica pripadnika kojima su ugovori raskinuti bili su među osobama obuhvaćenim tim postupcima.
Slučaj je tako prerastao iz disciplinskog pitanja unutar Oružanih snaga BiH u širi pravni i politički spor, nakon što su Vulić i Kojić odlučili pokrenuti postupak protiv Heleza i Čimpe.
Teške optužbe
Osim tvrdnji o navodnom kršenju Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, podnosioci prijave iznijeli su i optužbu da je ministar odbrane cijeli slučaj koristio u političke svrhe.
Vulić i Kojić tvrde da je Helez zloupotrijebio svoj položaj radi političke promocije u predizbornoj kampanji. Prema njihovim navodima, na taj način je počinio krivično djelo u saučesništvu sa Šefikom Čimpom.
Riječ je, međutim, o tvrdnjama podnosilaca krivične prijave, a ne o utvrđenoj krivičnoj odgovornosti. Daljnje postupanje zavisit će od odluka nadležnih pravosudnih organa i njihove procjene navoda i dokumentacije koja je dostavljena uz prijavu.
Slučaj Ratka Mladića
U pozadini cijelog spora nalazi se pitanje veličanja Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, između ostalog za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Upravo su aktivnosti pojedinih pripadnika Oružanih snaga BiH povezane s njegovim veličanjem dovele do pokretanja procedura unutar vojske.
Helez je nakon pokretanja tih postupaka zauzeo stav da u Oružanim snagama BiH ne treba biti tolerancije prema veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Nakon provedenih procedura uslijedila je odluka o raskidu ugovora dvojici pripadnika.
Sa druge strane, Vulić i Kojić svojim potezom ne osporavaju samo političku pozadinu cijelog slučaja, već prvenstveno način na koji je odluka o raskidu ugovora donesena i pravni osnov na kojem je zasnovana.
Novi pravni spor
Krivična prijava protiv Heleza i Čimpe sada otvara novo poglavlje cijelog slučaja. U fokusu više nije samo ponašanje pripadnika Oružanih snaga BiH, nego i pitanje jesu li nadležni prilikom sankcionisanja postupali u granicama ovlaštenja koja im daje zakon.
Vulić i Kojić insistiraju na tvrdnji da disciplinski prestup naveden u postupku nije mogao automatski dovesti do raskida ugovora, dok je Helez svoju odluku predstavio kao rezultat provedene procedure protiv pripadnika Oružanih snaga.
Zbog toga će eventualno postupanje Tužilaštva BiH biti važno za daljnji razvoj slučaja. Podnošenje prijave predstavlja zahtjev da nadležni organi ispitaju navode podnosilaca, ali samo po sebi ne potvrđuje da je krivično djelo počinjeno.
Politička dimenzija
Čitav slučaj dobio je i snažnu političku dimenziju zbog funkcija osoba koje su uključene u njega. Helez je ministar odbrane BiH, dok su Vulić i Kojić poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Njihova optužba da je ministar postupao radi političke promocije dodatno je proširila spor koji je počeo pitanjem ponašanja pripadnika Oružanih snaga.
U konačnici, pred nadležnim institucijama ostaje da utvrde jesu li odluke o raskidu ugovora donesene u skladu sa zakonom i postoji li osnov za postupanje po krivičnoj prijavi protiv Heleza i Čimpe. Do tada, navodi Vulić i Kojića ostaju tvrdnje iz njihove prijave, dok činjenica da je Ratko Mladić pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nije predmet ovog pravnog spora.