Mogući ulazak policije Republike Srpske u Memorijalni centar Srebrenica-Potočari bio je povod za jedno od najoštrijih upozorenja Željka Komšića na skupu Demokratske fronte u Mostaru. Član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a naglasio je da ne tvrdi da će se takav scenario zaista dogoditi, ali je pozvao stranke koje se predstavljaju kao probosanske da se unaprijed obavežu da, ukoliko do njega dođe, više neće ulaziti u vlast sa SNSD-om Milorada Dodika.
Upozorenje iz Mostara
Komšić je značajan dio obraćanja posvetio Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari i ljudima koji u njemu rade.
Pohvalio je upravu i mlade, obrazovane ljude koji su ostali u Srebrenici, ocijenivši da su svojim radom tokom prethodnog perioda podigli kapacitete i međunarodni autoritet Memorijalnog centra.
Prema Komšićevim tvrdnjama, upravo je jačanje ove institucije jedan od razloga zbog kojih su njeni uposlenici izloženi pritiscima vlasti Republike Srpske.
– Nije ni čudo da im se vlast u Republici Srpskoj, tako da kažem, natovarila na leđa. Nije ni čudo da hoće da degradiraju te ljude, ali time hoće i Memorijalni centar zapravo da skrše kao instituciju, i sve ono što stoji iza priče o Srebrenici, o Potočarima i Memorijalnom centru – kazao je Komšić.
Njegove riječi predstavljaju političku ocjenu namjera vlasti Republike Srpske, a Komšić je potom iznio i ozbiljniju tvrdnju o mogućem postupanju entitetske policije.
Mogući ulazak policije
Govoreći pred okupljenima, predsjednik DF-a rekao je da postoje informacije prema kojima bi moglo doći do ulaska policije Republike Srpske u Memorijalni centar.
Istovremeno je jasno naglasio da ne može garantovati da će se takav događaj zaista desiti. Njegova izjava zbog toga predstavlja upozorenje o mogućem scenariju, a ne potvrdu da je odluka o takvoj policijskoj akciji donesena.
– Očekuje se, ja vam ne garantujem da će se desiti, upad policije Republike Srpske u Memorijalni centar – upozorio je Komšić.
Dodao je da se nada kako bi samo javno iznošenje takvih informacija moglo uticati na eventualne nalogodavce i dovesti do odustajanja od takvog poteza.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari ima posebno mjesto u očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, zbog čega je Komšić pitanje mogućeg policijskog ulaska predstavio kao temu oko koje bi, prema njegovom mišljenju, morale postojati jasne političke granice.
Poziv drugim strankama
Komšić je upravo na toj temi uputio direktan izazov strankama koje sebe nazivaju probosanskim, sarajevskim ili bosanskohercegovačkim.
Zatražio je da se unaprijed izjasne kakve bi političke posljedice imao eventualni ulazak policije Republike Srpske u Memorijalni centar.
Njegov prijedlog je da se stranke obavežu da, ukoliko se takav scenario ostvari, više neće formirati vlast sa SNSD-om Milorada Dodika.
– E hajmo, gospodo. Svi mi patrioti koji se tako busamo u prsa i kažemo da, mi smo za Bosnu i Hercegovinu. Hajde da kažemo, desi li se to, nijedna stranka koja se zaklinje u Bosnu i Hercegovinu, sarajevska ili probosanska ili bosanskohercegovačka, niko, preuzima na sebe obavezu da nikad više neće praviti vlast sa Dodikom, pa jesam li jasan? – poručio je Komšić prisutnima.
Time je pitanje Memorijalnog centra direktno povezao s budućim postizbornim koalicijama.
Kritike prema Trojci
Komšić je tokom govora kritikovao i stranke Trojke, tvrdeći da su odbile koncept probosanskog političkog jedinstva.
Prema njegovoj ocjeni, dosadašnje djelovanje Trojke pokazalo je da te stranke nisu sposobne odgovoriti na političke izazove koje DF vidi kao prijetnju državi.
Istovremeno je poručio da, bez obzira na postojeće razlike među političkim strankama sa sjedištem u Sarajevu, mora postojati minimum zajedničkih principa kada su u pitanju institucije i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Upravo je zaštitu Memorijalnog centra naveo kao jedno od pitanja oko kojih očekuje jasan stav.
Poruka Draganu Čoviću
Predsjednik DF-a osvrnuo se i na Dragana Čovića i mogućnost problema prilikom formiranja vlasti nakon izbora.
Komšić je poručio da DF neće promijeniti svoje političke stavove zbog najava mogućih blokada te da prijetnje takvim scenarijem njegovu stranku neće natjerati na prihvatanje zahtjeva s kojima se ne slaže.
Kritikovao je i način raspodjele infrastrukturnih ulaganja.
Kao primjer naveo je izgradnju cesta u Zapadnoj Hercegovini, dok je istovremeno ukazao na probleme i zastoje u izgradnji autoceste između Sarajeva i Mostara.
Komšić je time pokušao pokazati kako se politički odnosi unutar vlasti, prema njegovoj ocjeni, odražavaju i na raspodjelu razvojnih projekata.
Vlast ili opozicija
U svom obraćanju Komšić je iznio i tvrdnju da, kada je riječ o odnosu prema Bosni i Hercegovini, ne vidi suštinsku razliku između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.
Sličnu kritiku uputio je i prema kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijani Filipović i Zdenku Lučiću.
Njegov politički stav je da je u aktuelnim okolnostima potrebno birati ljude koji će, kako je rekao, stati u odbranu Bosne i Hercegovine.
Komšić je istovremeno svojim pristalicama poručio da Demokratska fronta neće odustati od svojih političkih principa.
Kovačević o Predsjedništvu
Na skupu je govorio i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Slaven Kovačević.
Kovačević je svoju kandidaturu predstavio kao dio političke borbe protiv SNSD-a i HDZ-a BiH, koristeći izrazito oštru kvalifikaciju za te dvije stranke.
Prema njegovoj političkoj procjeni, njihov snažniji uticaj u Predsjedništvu mogao bi otvoriti prostor za nove sukobe oko državnih institucija.
Kovačević se osvrnuo i na svog protivkandidata Zdenka Lučića, iznoseći ozbiljne optužbe povezane s njegovom poslovnom prošlošću i Energopetrolom.
Te tvrdnje predstavljaju Kovačevićeve predizborne optužbe, a u dostavljenom materijalu nisu ponuđeni dokazi na osnovu kojih bi se mogle predstaviti kao utvrđene činjenice.
Građanin ispred kolektiva
Nosilac liste DF-a za Parlamentarnu skupštinu BiH Dino Kukolj govorio je o političkom konceptu svoje stranke.
Naglasio je da DF individualna prava građana stavlja ispred prava kolektiviteta i da upravo takav model vidi kao put prema funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom stavu, nacionalna pripadnost ne bi smjela biti razlog da bilo ko bude privilegovan ili diskriminisan.
Takva poruka uklapa se u širi predizborni nastup Demokratske fronte, koja insistira na snažnijem građanskom principu u političkom i ustavnom uređenju zemlje.
Problemi Hercegovine
Na skupu su otvorena i pitanja koja se direktno odnose na Mostar i Hercegovačko-neretvanski kanton.
Sanel Kajan, nosilac liste za Parlament Federacije BiH, govorio je o svom radu u prethodnom mandatu i poručio da će nastaviti političko djelovanje usmjereno prema problemima Mostara i Hercegovine.
Posebno je izdvojio sistem „dvije škole pod jednim krovom“, kojem se protivi, kao i problem deponije Uborak.
Prema njegovim riječima, posljedice problema s deponijom i dalje osjećaju građani Mostara, zbog čega smatra da to pitanje mora biti među prioritetima buduće vlasti.
Kantonalni problemi
Nosilac liste DF-a za Skupštinu HNK Arman Zalihić kritikovao je rad kantonalne vlasti, tvrdeći da su tokom četiri godine usvojena samo dva zakona.
Najavio je da će se zalagati za promjene u obrazovanju, zdravstvu i policiji.
Posebno je govorio o opterećenosti zdravstvenog sistema HNK, navodeći da se u zdravstvenim ustanovama ovog kantona liječe i građani iz drugih kantona.
Kao još jedan problem izdvojio je činjenicu da HNK nema vlastiti zakon o šumama, iako se područje Hercegovine redovno suočava s požarima i uništavanjem prirodnih bogatstava.
Srebrenica glavna poruka
Iako je na skupu otvoren veliki broj predizbornih tema, od odnosa s HDZ-om i SNSD-om do infrastrukture, obrazovanja i zdravstva, najoštrija Komšićeva poruka odnosila se na Memorijalni centar Srebrenica-Potočari.
Njegova tvrdnja o mogućem ulasku policije Republike Srpske nije predstavljena kao potvrđena odluka ili događaj. Sam Komšić napravio je tu ogradu naglašavajući da ne garantuje da će do takvog scenarija doći.
Ipak, mogućnost koju je spomenuo iskoristio je da pred druge političke stranke postavi konkretno pitanje o njihovom budućem odnosu prema SNSD-u.
Komšićeva poruka iz Mostara tako je imala dva nivoa, upozorenje na ono što tvrdi da bi se moglo dogoditi u Memorijalnom centru i politički zahtjev strankama koje se predstavljaju kao probosanske da unaprijed odrede granicu nakon koje saradnja sa SNSD-om za njih više ne bi bila prihvatljiva.
Upravo zato Srebrenica i Memorijalni centar nisu u njegovom govoru predstavljeni samo kao pitanje kulture sjećanja. Komšić ih je postavio i kao test budućih političkih odnosa i mogućih koalicija nakon izbora.
Prvi PRILOG!
Drugi PRILOG!