Jedna izjava umirovljenog generala HVO-a i Hrvatske vojske Ljube Ćesića Rojsa, izrečena prije gotovo deset godina, ponovo privlači pažnju zbog tvrdnji o porodičnom porijeklu Milorada Dodika. Rojs je svojevremeno direktno poručio Dodiku da se prisjeti svojih djedova i pradjedova, dok se priča o navodnim hrvatskim korijenima porodice Dodik godinama pojavljuje u javnosti, ali je važno naglasiti da je riječ o tvrdnjama i porodičnim predanjima, a ne o nesporno utvrđenoj činjenici o Dodikovom identitetu.
Rojsova stara poruka
Ljubo Ćesić Rojs svoju je tvrdnju iznio 2016. godine, u vrijeme političkih polemika koje su se vodile zbog najava procesuiranja hrvatskih ratnih zapovjednika.
Upravo u tom kontekstu osvrnuo se na Milorada Dodika i njegovo porijeklo, iznoseći tvrdnju koja je ubrzo privukla veliku pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Rojs nije govorio samo o Dodiku. U istoj izjavi spomenuo je i Vojislava Šešelja, tvrdeći da obojica imaju hrvatsko porijeklo.
– Milorad Dodik je inače Hrvat, kao i Vojislav Šešelj. I sad je on kao neki veliki Srbin, a Hrvat je kao što sam i ja. Mile, sjeti se svojih djedova i pradjedova, odakle su došli u Banja Luku – izjavio je Rojs.
Ta tvrdnja ponovo se pojavljuje u javnom prostoru, ali iza nje postoji i znatno starija priča o mogućem porijeklu Dodikove porodice.
Priča iz Hercegovine
Korijeni cijele priče vode prema Studenim Vrilima kod Tomislavgrada, gdje žive porodice s prezimenom Dodig.
Još 2007. godine istraživano je postoji li porodična veza između tamošnjih Dodiga i porodice Milorada Dodika.
Tada je Petar Dodig iz Studenih Vrila ispričao da je njegov stric Toma tokom Drugog svjetskog rata napustio taj kraj i preselio se prema Derventi.
Prema njegovom svjedočenju, Toma je ranije kao žandar službovao u Kraljevini Jugoslaviji, a posao ga je odveo i u Crnu Goru, gdje je upoznao ženu pravoslavne vjere po imenu Velika.
Porodica se potom vratila u Studena Vrila, ali se zbog ratnih okolnosti ponovo preselila, ovog puta prema Derventi.
Upravo je ta porodična priča kasnije postala osnova za tvrdnje da Dodikovi preci potiču iz hrvatske katoličke porodice Dodig iz duvanjskog kraja.
Prezime Dodig i Dodik
Jedan od detalja koji je godinama posebno privlačio pažnju odnosi se na različita prezimena.
Petar Dodig tvrdio je da su njegovi rođaci nakon odlaska iz Hercegovine nosili prezime Dodik, dok je porodica koja je ostala u Studenim Vrilima zadržala prezime Dodig.
Prema toj verziji događaja, članovi porodice koji su se preselili također su prešli na pravoslavlje.
Međutim, ni tada nije ponuđena potpuna genealoška dokumentacija kojom bi se nedvosmisleno dokazalo da je upravo ta porodična grana direktno povezana s Miloradom Dodikom.
Zbog toga se tvrdnje o njegovom porijeklu godinama prenose prvenstveno na osnovu svjedočenja članova porodice Dodig i kasnijih medijskih istraživanja.
To je važna razlika jer porijeklo predaka i nečiji lični nacionalni identitet nisu ista stvar.
Djed Toma
U središtu priče nalazi se Toma Dodig, odnosno Dodik, za kojeg se tvrdilo da predstavlja vezu između porodice iz Studenih Vrila i Dodikovih predaka.
Prema svjedočenju Petra Dodiga, Toma je tokom službovanja u nekadašnjoj Jugoslaviji otišao u Crnu Goru i tamo se oženio.
Kasnije se sa suprugom i djecom vratio u rodni hercegovački kraj, ali je zbog ratnih okolnosti ponovo otišao.
Njegov sljedeći životni period vezuje se za Derventu, gdje je porodica živjela na nekoliko adresa.
Petar Dodig govorio je i o rodbinskim kontaktima koji su se nastavili tokom kasnijih decenija. Tvrdio je da je posjećivao rođake u Bosni i da su i oni dolazili u Studena Vrila.
Upravo na osnovu tih porodičnih veza nastala je pretpostavka da bi jedna grana porodice kasnije mogla završiti na području Laktaša, gdje je 1959. godine rođen Milorad Dodik.
Tvrdnja ili činjenica
Rojsova izjava da je „Milorad Dodik Hrvat“ zbog toga zahtijeva određenu ogradu.
Postoje ranije objavljene tvrdnje o mogućem hrvatskom i katoličkom porijeklu dijela Dodikovih predaka, a priča o porodici Dodig iz Studenih Vrila nije nastala tek Rojsovom izjavom.
Ipak, to nije isto što i utvrđivanje nečijeg sadašnjeg nacionalnog identiteta.
Dodik se javno politički i nacionalno izjašnjava kao Srbin, a eventualno porijeklo nekog njegovog pretka samo po sebi ne određuje kako će se potomci nacionalno identificirati.
Zato Rojsove riječi treba posmatrati upravo kao njegovu tvrdnju izrečenu u politički veoma napetom kontekstu.
Politička pozadina
Važan dio cijele priče jeste trenutak u kojem je Rojs iznio ovu izjavu.
Tada se u Hrvatskoj vodila burna rasprava zbog informacija o mogućim postupcima protiv hrvatskih ratnih zapovjednika, a Rojs je otvoreno reagovao na poteze i najave koje su dolazile iz Banje Luke.
Govorio je o operacijama Hrvatske vojske i HVO-a te branio njihovu ulogu u ratnim događajima.
U tom kontekstu otvorio je i pitanje Dodikovog porijekla, koristeći ga kao dio političkog odgovora tadašnjem lideru Republike Srpske.
Zbog toga njegova izjava nije predstavljala genealošku analizu, nego politički komentar zasnovan na ranije objavljivanim pričama o Dodikovoj porodici.
Priča nije nestala
Iako je od Rojsove izjave prošlo gotovo deset godina, priča o porijeklu Milorada Dodika povremeno se vraća u javnost.
Razlog je prije svega kontrast između tvrdnji da dio njegovih predaka potiče iz hrvatske katoličke porodice i Dodikove dugogodišnje političke retorike snažno zasnovane na srpskom nacionalnom identitetu.
Upravo taj kontrast čini priču politički zanimljivom i razlog je zbog kojeg se stare izjave i istraživanja ponovo prenose.
Ipak, porodična historija na prostoru Bosne i Hercegovine i šireg regiona često je složena. Promjene mjesta stanovanja, brakovi između pripadnika različitih zajednica, promjene prezimena i vjerske pripadnosti nisu nepoznate u historiji ovih prostora.
Zbog toga ni eventualno potvrđivanje hrvatskog porijekla jednog dijela Dodikovih predaka samo po sebi ne bi određivalo njegov današnji nacionalni identitet.
Rojs ostao direktan
Ljubo Ćesić Rojs nije koristio takve ograde kada je iznosio svoju tvrdnju.
Njegova poruka bila je direktna i politički provokativna. Dodika je pozvao da se vrati porodičnoj historiji i pogleda odakle su, prema njegovoj tvrdnji, stigli njegovi preci.
Upravo zbog načina na koji je izgovorena, izjava je nastavila živjeti u javnosti godinama nakon televizijskog gostovanja u kojem je izrečena.
Dodatnu težinu priči davala su ranija svjedočenja iz Studenih Vrila, posebno ono Petra Dodiga, koji je govorio o svom stricu Tomi i članovima porodice koji su napustili Hercegovinu.
Međutim, između tvrdnje da postoji porodična veza s Dodigima iz tog kraja i kategoričke izjave da je Milorad Dodik „Hrvat“ postoji važna razlika.
Porijeklo i identitet
Upravo je ta razlika ključna za razumijevanje cijele priče.
Rojs je iznio vlastiti zaključak o Dodikovom identitetu, dok starija istraživanja govore o mogućem porijeklu njegovih predaka.
Tvrdnje koje su se pojavile još 2007. godine navode da je jedna grana porodice Dodig napustila Studena Vrila, preselila se u Bosnu, promijenila prezime u Dodik i prihvatila pravoslavlje.
Takvu verziju ispričao je Petar Dodig, pozivajući se na vlastitu porodicu i rodbinske veze.
Priča je kasnije više puta prenošena i postala je dio javnih rasprava o Dodikovom porijeklu, ali bez potpune dokumentacije koja bi uklonila sve nedoumice.
Zbog toga Rojsova stara poruka ponovo privlači pažnju, ali njenu suštinu treba precizno predstaviti: umirovljeni hrvatski general tvrdi da Dodik ima hrvatske korijene i poziva ga da se prisjeti svojih predaka, dok se kao podloga za tu tvrdnju navodi višegodišnja priča o porodici Dodig iz Studenih Vrila kod Tomislavgrada.
Gotovo deset godina nakon Rojsove izjave i skoro dvije decenije nakon prvih objavljenih istraživanja, ta priča i dalje izaziva pažnju. Ono što ostaje nesporno jeste da ju je Rojs javno koristio kao snažnu političku poruku Miloradu Dodiku, dok tvrdnju o njegovom porijeklu treba razlikovati od pitanja kako se sam Dodik nacionalno identificira.
Pogledajte PRILOG!