Pred predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini iz Zagreba stižu nove poruke o političkom položaju Hrvata i budućem uređenju zemlje. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava otvoreno je poručio da će Rezolucija Hrvatskog sabora biti korištena i nakon izbora, posebno tokom pregovora o formiranju vlasti u BiH.
Poruke pred izbore
Penava je govorio o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, insistirajući na konceptu legitimnog predstavljanja i institucijama u kojima bi, prema njegovom stavu, Hrvati sami birali svoje političke predstavnike.
Njegova ključna poruka jeste da postojeće stanje ne smatra dugoročno održivim ukoliko se ne riješi pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i političkog predstavljanja Hrvata.
– bez legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva i bez institucija u kojima hrvatski narod sam bira svoje predstavnike, Bosna i Hercegovina ostaje nestabilna i nepravedna – kazao je Penava.
Govoreći o izborima, podsjetio je i na Rezoluciju Hrvatskog sabora, ističući ulogu Domovinskog pokreta u njenom donošenju. Prema njegovim riječima, cilj tog dokumenta jeste da se pitanje političkog položaja Hrvata u BiH zadrži među važnim temama hrvatske vanjske politike.
Penava smatra da Hrvatska prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini ima obaveze koje proizlaze i iz njenog ustavnog položaja, ali istovremeno naglašava odgovornost Zagreba prema samoj BiH kao susjednoj državi.
– Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu i moralnu odgovornost prema Hrvatima u BiH, ali i odgovornost prema BiH kao prijateljskoj i susjednoj zemlji s kojom smo dijelili sudbinu, pa i u vrijeme velikosrpske agresije – poručio je Penava.
Hrvatska izborna jedinica
Posebnu pažnju izazvao je Penavin stav o hrvatskoj izbornoj jedinici u Bosni i Hercegovini. On odbacuje tvrdnje da bi takav model predstavljao korak prema razbijanju zemlje, tvrdeći da bi njegova svrha bila zaštita političkog položaja hrvatskog naroda.
– hrvatska izborna jedinica nije nikakvo razbijanje BiH, nego osiguranje da Hrvati u BiH ne budu građani drugog reda i da Predsjedništvo odražava ustavnu stvarnost – tri konstitutivna naroda – rekao je Penava.
Takva poruka ponovo otvara jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH, posebno zato što se rasprave o izbornom sistemu godinama prepliću s različitim viđenjima budućeg uređenja države.
Penava pritom naglašava međunarodnu poziciju Hrvatske kao članice Evropske unije i NATO-a. Smatra da Zagreb upravo preko tih međunarodnih kanala treba djelovati kako bi se pitanje položaja Hrvata u BiH držalo na političkoj agendi.
Prema njegovom stavu, pomoć Bosne i Hercegovini u rješavanju unutrašnjih političkih problema ne bi smjela podrazumijevati, kako tvrdi, umanjivanje prava hrvatskog naroda.
Rezolucija kao alat
Posebno značajan dio Penavinog obraćanja odnosio se na Rezoluciju Hrvatskog sabora. Njegova poruka pokazuje da Domovinski pokret taj dokument ne posmatra samo kao deklarativni politički stav, nego kao sredstvo koje bi Hrvatska trebala koristiti u diplomatskim aktivnostima.
– nije papir za jedan dan, nego dokument koji Hrvatsku obvezuje i ozbiljan alat za njezinu diplomatsko-konzularnu mrežu – istakao je Penava.
Najavio je i da će njegova stranka insistirati na tome da buduće hrvatske vlade sadržaj Rezolucije koriste u razgovorima sa međunarodnim partnerima.
– DP inzistirat će da se svaka buduća hrvatska vlada u Bruxellesu, Washingtonu i svim međunarodnim forumima poziva na ovu Rezoluciju – kazao je Penava.
Time je praktično najavio nastavak političkog i diplomatskog djelovanja Zagreba prema međunarodnim centrima odlučivanja kada je riječ o unutrašnjim odnosima u Bosni i Hercegovini.
Posebno je zanimljivo Penavino objašnjenje zbog čega nakon donošenja Rezolucije nije bilo intenzivnijih aktivnosti. Prema njegovim riječima, namjera je bila izbjeći dodatno podizanje političkih tenzija neposredno pred izbore.
Međutim, njegova naredna poruka pokazuje da se intenzivnije korištenje tog dokumenta očekuje upravo nakon završetka izbornog procesa i tokom političkih pregovora.
– Znali smo i tada, a sada će to vidjeti i drugi, da ova Rezolucija nije bila predizborni trik, nego postizborni alat. Ona će itekako poslužiti legitimnim hrvatskim predstavnicima koje će naš narod izabrati u pregovorima o formiranju vlasti u BiH – rekao je Penava.
Pregovori nakon izbora
Upravo formulacija o “postizbornom alatu” daje dodatnu političku težinu cijeloj poruci. Penava jasno stavlja do znanja da očekuje da pitanje položaja Hrvata bude dio razgovora koji će uslijediti prilikom formiranja novih struktura vlasti u Bosni i Hercegovini.
Pozvao je Hrvate u BiH da izađu na izbore bez obzira na međusobne stranačke razlike i podrže kandidate koji će zastupati konstitutivnost, političku ravnopravnost i koncept legitimnog predstavljanja.
Istovremeno priznaje postojanje političkih razlika među hrvatskim strankama, ali smatra da one ne bi trebale biti prepreka zajedničkom djelovanju kada su u pitanju teme koje smatra temeljnim nacionalnim interesima.
– Unutarnje političke razlike među Hrvatima u BiH normalna su stvar u demokraciji, ali kada je riječ o temeljnim pravima i institucionalnom opstanku, tu mora vladati zajedništvo. Ravnopravnost Hrvata nije prijetnja nikome u BiH. Naprotiv, BiH može biti stabilna samo ako se sva tri naroda osjećaju sigurno i politički zaštićeno – kazao je Penava.
Protiv drugačijeg modela
Penava je na kraju povukao jasnu granicu prema političkim modelima koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli umanjiti značaj konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Posebno se usprotivio mogućnosti da Hrvati u političkom sistemu budu tretirani kao manjina, upozoravajući da Domovinski pokret takav pravac smatra neprihvatljivim.
– Svaki model koji zaobilazi konstitutivnost Hrvata ili ih dugoročno želi svesti na manjinu kako bi BiH od jednadžbe s tri nepoznanice postala jednadžba s dvije, za nas je potpuno neprihvatljiv i dugoročno poguban za BiH – naveo je Penava.
Njegove poruke tako ne ostaju samo na pozivu biračima pred izlazak na birališta. Mnogo značajniji dio odnosi se na period nakon izbora, kada bi, prema njegovim najavama, Rezolucija Hrvatskog sabora trebala postati jedan od političkih i diplomatskih instrumenata u pregovorima o budućoj vlasti i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.