Rezultati izbora u Bosni i Hercegovini privukli su pažnju i evropskih medija, a španski El Pais ocjenjuje da bi njihov politički rasplet mogao predstavljati udarac nastojanjima Evropske unije da BiH približi članstvu. Istovremeno, u prvi plan stavljaju Milorada Dodika i njegove odnose s Vladimirom Putinom i Donaldom Trumpom, uz procjenu da će lider SNSD-a i bez javne funkcije zadržati snažan utjecaj na političke procese.
Prema analizi španskog lista, izborni rezultat dodatno je ojačao poziciju Rusije i Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu, dok se Evropska unija suočava sa sve složenijom političkom situacijom u zemlji kandidatu za članstvo.
Posebnu pažnju El Pais posvećuje Miloradu Dodiku, kojeg opisuje kao jednog od najvećih pobjednika izborne noći, iako njegovo ime nije bilo ni na jednom glasačkom listiću.
Podrška Putina i Trumpa
Španski list podsjeća da je Dodik svega pet dana prije izbora boravio u Moskvi, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Nakon objavljivanja prvih rezultata, Dodik se osvrnuo upravo na podršku koju je imao iz Moskve, ali i na promjenu američke politike nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
“Nije slučajno što se pobjednik večeri, 67-godišnji srpski političar iz BiH Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nakon objave prvih rezultata zahvalio na podršci Vladimiru Putinu, kojeg je posjetio u Kremlju samo pet dana prije izbora. Što se tiče Donalda Trumpa, Dodik je izjavio da bi on i njegova stranka danas bili ‘politički leševi’ da predsjednik SAD-a nije ostvario veliku pobjedu u svom drugom mandatu” – navodi El Pais.
Dodik već skoro dvije decenije predstavlja jednu od dominantnih političkih figura u Republici Srpskoj, a tokom tog perioda njegov odnos prema institucijama Bosne i Hercegovine i međunarodnoj zajednici prolazio je kroz značajne promjene.
El Pais navodi da ga kritičari optužuju za podsticanje nacionalizma, etničkih i vjerskih podjela, ali i održavanje političkog sistema koji mu omogućava dugogodišnji ostanak na vlasti.
Sukob sa Briselom
Posebno se ukazuje na potpuno različite političke pravce Brisela i Dodika.
Dok Evropska unija od Bosne i Hercegovine traži jačanje državnih institucija, pravosuđa i tužilaštva kao dio procesa evropskih integracija, Dodik već godinama zagovara vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj i slabljenje pojedinih institucija na državnom nivou.
“Kritičari ga optužuju za podsticanje nacionalizma, etničkih i vjerskih podjela te za održavanje korumpiranog sistema s ciljem ostanka na vlasti. Dodik se zalaže za veću samostalnost Republike Srpske, traži ukidanje centralnih institucija zemlje i smatra da je funkcija visokog predstavnika za BiH, nastala nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat, instrument zapadne dominacije i antidemokratsko sredstvo. U svom govoru povodom pobjede svoje stranke u nedjelju navečer poručio je: ‘Niko ne bi trebao tražiti od nas da mijenjamo svoju politiku'” – piše El Pais.
Španski list podsjeća i da je Dodik neposredno nakon rata nastojao graditi imidž umjerenijeg političara, posebno kroz suprotstavljanje ultranacionalistima okupljenim oko Radovana Karadžića.
Međutim, tokom godina njegova politika i javni nastupi postajali su sve radikalniji.
Presuda i sankcije
U tekstu se podsjeća i na sudski proces protiv Dodika.
“Dok Brisel zahtijeva jačanje državnih institucija, poput tužilaštva i pravosuđa, kao neophodan korak za integraciju zemlje u EU, Dodik zagovara upravo suprotno. Sud Bosne i Hercegovine osudio ga je 2025. godine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija nakon što je odbio poštovati odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, te proglasio zakone koje je Schmidt prethodno poništio. Zatvorska kazna na kraju nije izvršena” – napominje španski list.
Posebno mjesto u analizi zauzima promjena odnosa Washingtona prema lideru SNSD-a.
Sjedinjene Američke Države uvodile su Dodiku sankcije još od 2017. godine, ali je dolaskom Trumpove administracije došlo do velikog zaokreta.
Nakon što su sankcije uklonjene, Dodik je od političara koji je bio izolovan od značajnog dijela Zapada ponovo postao sagovornik ljudi bliskih američkoj administraciji.
Američki interes u BiH
El Pais ovaj zaokret povezuje i s ekonomskim interesima američkih kompanija u Bosni i Hercegovini.
“Dodik je tako od političara izolovanog od većeg dijela Zapada ponovo postao sagovornik Washingtona. Nekoliko međunarodnih medija, poput Reutersa i The Guardiana, navodi da je Trumpov zaokret povezan sa interesima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Ovoj firmi, sa skromnim iskustvom u oblasti infrastrukture, ali sa bliskim vezama u okruženju američkog predsjednika, u Bosni i Hercegovini je privremeno dodijeljena izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, vrijednog 1,5 milijardi dolara, namijenjenog uvozu američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG). EU je dovela u pitanje nedostatak konkurentske transparentnosti pri izboru kompanije zadužene za ovaj projekat” – ističe El Pais.
Time se, prema njihovoj analizi, Bosna i Hercegovina sve više nalazi na prostoru na kojem se prepliću evropski, američki i ruski politički i ekonomski interesi.
Dodik bez kandidature
Poseban paradoks proteklih izbora jeste činjenica da Dodik formalno nije bio kandidat, ali je ipak bio jedno od najprepoznatljivijih lica kampanje.
Njegovi plakati bili su prisutni širom Republike Srpske, a politička kampanja SNSD-a u velikoj mjeri bila je vezana upravo za njegov lik i politiku.
El Pais zbog toga smatra da je Dodik izbore praktično pretvorio u svojevrsni plebiscit o vlastitom političkom utjecaju.
Prema rezultatima koje navodi španski list, izlaznost je pala za osam procentnih poena u odnosu na izbore 2022. godine i iznosila je 42 posto.
Ipak, SNSD je uspio ostvariti rezultate koji Dodiku omogućavaju nastavak snažnog političkog utjecaja.
Njegovi ljudi na pozicijama
Savo Minić, kojeg El Pais opisuje kao Dodikovog čovjeka od povjerenja, proglasio je pobjedu u utrci za predsjednika Republike Srpske.
Istovremeno, Željka Cvijanović osvojila je novi mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sa 55,4 posto glasova.
Uz Denisa Bećirovića i Darijanu Filipović, ona će činiti novi sastav Predsjedništva BiH.
Za španski list, međutim, jedna od ključnih političkih figura i dalje ostaje čovjek koji formalno neće sjediti u toj instituciji.
“Izlaznost je pala za osam procentnih poena u odnosu na 2022. godinu i iznosila je svega 42 posto. Ipak, uspio je postaviti svoje kandidate na ključne pozicije. Savo Minić, ministar poljoprivrede i Dodikov čovjek od povjerenja, proglasio je pobjedu u utrci za predsjednika Republike Srpske. Željka Cvijanović, dosadašnja srpska članica u Predsjedništvu BiH osvojila 55,4 posto glasova i obezbijedila novi mandat. Iz sjene će Dodik nastaviti krojiti budućnost zemlje, pod budnim okom Putina i Trumpa. U međuvremenu, zvanični rezultati pokazuju da će članovi Predsjedništva biti umjereni bošnjački političar ljevice (Denis Bećirović), proruski orijentisana srpska nacionalistkinja (Željka Cvijanović) i hrvatska nacionalistkinja (Darijana Filipović). Ipak, najzadovoljniji izbornom noći bio je Milorad Dodik, a jedna od prvih zemalja koja mu je čestitala bio je Izrael, preko svog ministra vanjskih poslova Gidea Saara” – zaključuje El Pais.
Takva ocjena stavlja Dodika u središte političke slagalice koja nastaje nakon izbora. Iako bez vlastite kandidature i formalne javne funkcije, španski list procjenjuje da će njegov utjecaj preko SNSD-a i izabranih stranačkih kadrova ostati jedan od ključnih faktora u određivanju budućeg političkog pravca Bosne i Hercegovine.