Šta će novi odnos snaga u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine značiti za funkcionisanje države u naredne četiri godine već je postalo jedno od prvih velikih postizbornih pitanja. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ponudio je svoje tumačenje preliminarnih rezultata, poručujući da koncept dva naprema jedan, ukoliko bude korišten na način na koji ga, prema njegovim tvrdnjama, vidi političko Sarajevo, može značiti čak i kraj Bosne i Hercegovine.
Novi sastav
Prema preliminarnim izbornim rezultatima, u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u narednom mandatu trebali bi sjediti Denis Bećirović iz SDP-a, Željka Cvijanović iz SNSD-a i Darijana Filipović iz HDZ-a.
Već nakon objavljivanja prvih rezultata počela su različita politička tumačenja odnosa koji bi mogao biti uspostavljen između troje članova kolektivnog šefa države.
Posebnu pažnju privlači mogućnost da se oko pojedinih pitanja formira odnos dva naprema jedan, odnosno da dva člana Predsjedništva imaju slične stavove, dok treći ostane na suprotnoj strani.
Košarac smatra da takav odnos ne treba posmatrati samo kroz broj glasova unutar Predsjedništva, nego i kroz različite političke koncepcije o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Njegova reakcija pokazuje da u SNSD-u već pažljivo prate na koji će način novi sastav Predsjedništva funkcionisati i kakav će odnos prema Željki Cvijanović imati Bećirović i Filipović.
Oštra poruka
Košarac se nakon izbora oglasio na društvenoj mreži X, gdje je komentarisao različita tumačenja budućeg odnosa snaga u Predsjedništvu.
Prema njegovom stavu, ono što dio političkih aktera u Sarajevu vidi kao mogućnost odnosa dva naprema jedan moglo bi imati potpuno drugačije posljedice od onih koje očekuju.
Košarac je otišao toliko daleko da je takvu mogućnost povezao sa krajem Bosne i Hercegovine, uz stav da ni takav rasplet, prema njegovom političkom viđenju, možda ne bi bio loš.
Istovremeno, ukazao je na potpuno drugačije tumačenje istog odnosa snaga.
Povratak Dejtonu
Košarac tvrdi da postoje politički akteri koji u novom sastavu Predsjedništva ne vide mogućnost jačanja koncepta građanske Bosne i Hercegovine, nego upravo suprotno, mogućnost povratka principima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Drugi tumače da takav omjer snaga znači mogući povratak Dejtonu. Nema građanske BiH – poručio je Košarac.
Ova poruka uklapa se u dugogodišnje političke stavove SNSD-a, čiji predstavnici insistiraju na dejtonskoj strukturi Bosne i Hercegovine i snažnim nadležnostima entiteta.
Istovremeno se protive političkim inicijativama koje tumače kao pokušaj dodatnog jačanja državnih institucija na račun entitetskih nadležnosti.
Zbog toga Košarčeva reakcija nije samo komentar izbornog rezultata. Ona istovremeno predstavlja najavu političkih rasprava koje bi mogle obilježiti početak novog mandata.
Odnos dva naprema jedan mogao bi postati posebno osjetljiv ukoliko se pojavi kod pitanja oko kojih SNSD i stranke iz Federacije BiH imaju potpuno različite stavove.
Različiti interesi
Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darijana Filipović dolaze iz političkih opcija koje se razlikuju u nizu važnih pitanja, zbog čega nije izvjesno da će unutar Predsjedništva postojati trajna većina od dva člana nasuprot jednom.
Na pojedinim pitanjima njihovi stavovi mogu se približiti, dok se na drugim mogu potpuno razići.
Upravo zbog toga će tek konkretne odluke pokazati kako će izgledati stvarni odnos snaga u novom Predsjedništvu.
Posebno osjetljiva mogla bi biti pitanja vanjske politike, odnosa prema međunarodnoj zajednici, evropskih integracija, NATO-a i regionalnih odnosa.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ima značajne nadležnosti upravo u oblasti vanjske politike, zbog čega političke razlike između njegovih članova mogu imati direktan utjecaj na način predstavljanja države u međunarodnim odnosima.
Košarac je svojom porukom jasno stavio do znanja da će SNSD veoma pažljivo reagovati ukoliko procijeni da se unutar Predsjedništva formira politička većina koja djeluje suprotno stavovima vlasti Republike Srpske.
Političke razlike
SNSD već godinama odbacuje koncept građanske Bosne i Hercegovine, tvrdeći da država može funkcionisati isključivo na osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma, konstitutivnosti naroda i ustavne pozicije dva entiteta.
S druge strane, dio stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH zagovara snažnije državne institucije i drugačije uređenje pojedinih političkih pitanja.
Upravo se u toj razlici krije pozadina Košarčeve poruke.
Njegova izjava da nema građanske Bosne i Hercegovine pokazuje da SNSD ni nakon izbora nema namjeru mijenjati svoje osnovne političke pozicije.
Rezultati izbora zato nisu zatvorili stare političke rasprave, nego su otvorili pitanje kako će one izgledati u novom odnosu snaga.
Predsjedništvo će biti jedno od mjesta na kojem će se ti različiti koncepti najdirektnije susretati.
Bez stalne većine
Iako se u javnosti već govori o mogućem odnosu dva naprema jedan, još uvijek nije moguće tvrditi da će takva podjela biti stalna.
Politički stavovi troje članova Predsjedništva ne mogu se svesti na jednu temu, a njihove stranke imaju različite interese i prioritete.
Zbog toga se odnos snaga može mijenjati od odluke do odluke.
Darijana Filipović dolazi iz HDZ-a, Željka Cvijanović iz SNSD-a, dok Denis Bećirović dolazi iz SDP-a. Njihove stranke prethodnih godina imale su različite odnose i oko državnih i oko entitetskih pitanja.
U pojedinim situacijama moguće je približavanje HDZ-a i SNSD-a, dok se kod drugih tema mogu otvoriti drugačije političke kombinacije.
Upravo će spremnost na dogovor pokazati da li novi saziv Predsjedništva može funkcionisati bez stalnih blokada i političkih sukoba.
Jasna poruka
Košarčeva reakcija ipak pokazuje da SNSD u novi mandat ulazi sa jasno postavljenim političkim granicama.
Za predstavnike te stranke pokušaj korištenja odnosa dva naprema jedan za provođenje politika kojima se protivi vlast Republike Srpske predstavljao bi razlog za novu političku konfrontaciju.
Istovremeno, mogućnost da se novi odnos snaga iskoristi za ono što Košarac naziva povratkom Dejtonu vidi se iz potpuno drugačije perspektive.
– Drugi tumače da takav omjer snaga znači mogući povratak Dejtonu. Nema građanske BiH – poručio je Košarac.
Upravo ta rečenica najbolje pokazuje u kojem pravcu bi se mogla razvijati jedna od prvih velikih postizbornih rasprava.
Izborni rezultati odredili su ko će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ali nisu riješili duboke političke razlike oko toga kako država treba funkcionisati.
Predstojeće odluke zato će pokazati hoće li Bećirović, Cvijanović i Filipović uspjeti pronalaziti zajednički interes ili će odnos dva naprema jedan postati nova tačka političkih sukoba.
Košarac je već poslao jasnu poruku da SNSD neće prihvatiti politički koncept koji naziva građanskom Bosnom i Hercegovinom, dok mogući drugačiji raspored snaga vidi kao priliku za povratak onome što njegova stranka smatra izvornim dejtonskim principima.