Može li stranka koja osvoji najveći pojedinačni broj glasova ipak završiti u opoziciji? Upravo to pitanje ponovo se otvara nakon izbora u Bosni i Hercegovini, jer izborni rezultat SDA sam po sebi ne garantuje ulazak u vlast, bez obzira na poruke njenog predsjednika Bakira Izetbegovića da njegova stranka mora biti dio buduće vlasti.
Borba tek počinje
Nakon što budu prebrojani svi glasački listići i Centralna izborna komisija BiH potvrdi konačne rezultate, počinje proces formiranja zakonodavne i izvršne vlasti.
Krajnji rok za potvrđivanje rezultata je 3. novembar, ali političke stranke ne čekaju završetak formalne procedure. Razgovori o mogućim koalicijama već postaju jedno od najvažnijih postizbornih pitanja.
Upravo će koalicioni kapacitet, a ne samo broj osvojenih glasova, odlučivati o tome ko će upravljati institucijama.
Bosanskohercegovački politički sistem gotovo uvijek zahtijeva šire koalicije. Stranka može biti pojedinačno najjača, ali ukoliko ne pronađe dovoljno partnera da osigura parlamentarnu većinu, može ostati izvan izvršne vlasti.
SDA je takvu situaciju već iskusila nakon izbora 2022. godine.
Najviše nije dovoljno
SDA je tada osvojila najveći pojedinačni broj glasova, ali nije uspjela okupiti dovoljan broj političkih partnera za formiranje vlasti.
Upravo zato tvrdnja da pojedinačni izborni pobjednik automatski mora biti dio izvršne vlasti nema uporište u samoj logici parlamentarne demokratije.
Presudna je većina.
Stranka koja uspije okupiti dovoljan broj zastupnika može formirati vlast čak i kada pojedinačno nije osvojila najveći broj glasova.
Zbog toga je poruka Bakira Izetbegovića da SDA nakon ovog izbornog rezultata mora biti dio vlasti politička tvrdnja, a ne pravilo koje proizlazi iz izbornog rezultata.
Ako druge stranke uspiju napraviti koaliciju koja ima potrebnu većinu, SDA bi ponovo mogla završiti u opoziciji.
U tome nema automatskog poništavanja glasova birača SDA, jer su i zastupnici drugih stranaka dobili mandate glasovima građana.
Iskustvo iz 2022.
Upravo je prethodni mandat pokazao koliko je koalicioni kapacitet važan.
SDA je nakon izbora 2022. godine imala najjači pojedinačni rezultat, ali su stranke Trojke i njihovi partneri uspjele okupiti parlamentarnu većinu.
Iz SDA su takav rasplet godinama predstavljali kao ignorisanje izborne volje građana, insistirajući na činjenici da su pojedinačno osvojili najviše glasova.
Međutim, parlamentarna većina ne računa se samo prema tome koja je stranka prva na izborima.
Ako više stranaka zajedno ima dovoljan broj zastupnika i postigne dogovor o formiranju vlasti, one imaju političko pravo pokušati uspostaviti izvršnu vlast.
Zato će za SDA mnogo važnije od samog broja osvojenih mandata biti pitanje sa kim može napraviti koaliciju.
Ukoliko odgovora na to pitanje ne bude, snažan izborni rezultat mogao bi ponovo ostati bez željenog rezultata u raspodjeli izvršne vlasti.
Schmidtove promjene
Posebno važan dio cijele priče odnosi se na pravila za formiranje Vlade Federacije BiH.
Politička kriza nakon izbora 2022. godine završila je intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta u aprilu 2023. godine.
Tada je deblokiran proces formiranja Vlade FBiH nakon što nije postojala saglasnost svih članova rukovodstva Federacije.
Opozicione stranke su nakon toga intenzivno koristile formulaciju o nametnutoj vlasti, ali sama intervencija nije stvarala parlamentarnu većinu niti dodavala zastupničke glasove strankama koje su formirale Vladu.
Ključni problem bio je način na koji se postojeća parlamentarna većina može pretvoriti u izvršnu vlast kada jedan član rukovodstva Federacije odbija dati saglasnost.
Schmidt je tada ostavio mogućnost domaćim političkim akterima da sami pronađu trajno ustavno rješenje.
To se nije dogodilo.
Novi mehanizam
Kako domaće stranke nisu usvojile drugačije rješenje, na snagu je stupio trajni mehanizam kojim je znatno otežana mogućnost da jedna politička opcija sama blokira formiranje Vlade Federacije BiH.
Proces počinje u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje klubovi konstitutivnih naroda predlažu kandidate za predsjednika i potpredsjednike Federacije.
U početnoj fazi potrebna je podrška najmanje 11 delegata za kandidaturu.
Ako u predviđenom roku niko ne osigura potrebnih 11 potpisa, prag se spušta na sedam delegata.
U sljedećoj fazi dovoljno je četiri.
Time je uveden sistem u kojem nemogućnost jedne političke grupacije da odmah osigura veliki broj delegata ne mora automatski zaustaviti kompletan proces.
Još važnije pitanje dolazi prilikom imenovanja Vlade Federacije.
Presudnih 50 ruku
Mandatar za sastav Vlade mora imati dokazivu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Za to je potrebno najmanje 50 zastupnika.
Upravo tu dolazi do izražaja najvažnija postizborna matematika.
Ako SDA sa svojim partnerima može okupiti najmanje 50 zastupnika, imat će osnovu da traži formiranje vlasti.
Ako to uspije neka druga koalicija bez SDA, sama činjenica da je SDA pojedinačno osvojila najveći broj glasova neće biti dovoljna da zaustavi takvu većinu.
Promijenjen je i mehanizam saglasnosti rukovodstva Federacije.
Ukoliko predsjednik i oba potpredsjednika ne postignu jednoglasnu saglasnost, proces više ne mora automatski stati.
Odluku mogu podržati predsjednik i jedan potpredsjednik, pod uslovima predviđenim važećim pravilima i uz postojanje potrebne parlamentarne većine.
Treći član rukovodstva više nema mogućnost da samostalnim protivljenjem neograničeno blokira proces.
Težak put do veta
Da bi protivljenje imalo dovoljnu političku snagu za zaustavljanje procesa, potrebno je osigurati dvotrećinsku podršku, odnosno 16 delegata u odgovarajućem klubu Doma naroda.
To potpuno mijenja političku računicu.
Jedna stranka teško može samostalno osigurati takvu podršku, pa je za ozbiljnu blokadu potreban znatno širi politički front.
Pravila se pritom ne odnose samo na SDA.
Isti princip važi i za HDZ BiH ili bilo koju drugu političku opciju koja bi pokušala koristiti poziciju u rukovodstvu Federacije za blokiranje većine u Predstavničkom domu.
Upravo zbog toga postizborna borba neće biti određena samo pitanjem ko je osvojio najviše glasova.
Mnogo važnije bit će ko može okupiti najmanje 50 zastupnika u Predstavničkom domu i kakav odnos snaga postoji u Domu naroda.
Nema garancije
Zato snažan rezultat SDA jeste važan politički kapital, ali nije automatska ulaznica u vlast.
Bakir Izetbegović može na osnovu izbornog rezultata tvrditi da njegova stranka ima snažan legitimitet za učešće u formiranju vlasti, ali konačnu odluku donijet će parlamentarna matematika i sposobnost sklapanja koalicija.
Isto bi važilo da je na mjestu SDA bilo koja druga stranka.
Glasovi jedne političke opcije ne mogu se posmatrati kao vredniji od zbirnog broja glasova i mandata stranaka koje eventualno odluče napraviti zajedničku parlamentarnu većinu.
Zbog toga se nakon objavljivanja konačnih rezultata može dogoditi situacija koja bi za SDA predstavljala veliki politički udar.
Stranka može ostati pojedinačno najjača, povećati broj zastupnika i istovremeno ostati bez izvršne vlasti ukoliko druge političke opcije uspiju napraviti stabilnu većinu.
Koalicije odlučuju
Sve će zato zavisiti od pregovora koji slijede.
Ukoliko SDA pokaže da nakon snažnijeg izbornog rezultata ima i veći koalicioni kapacitet nego prije četiri godine, mogla bi se vratiti u izvršnu vlast.
Ako se, međutim, oko druge političke grupacije okupi najmanje 50 zastupnika i budu ispunjeni ostali uslovi za formiranje Vlade FBiH, tvrdnja da SDA mora biti dio vlasti neće biti dovoljna da takav proces zaustavi.
Nova pravila dodatno otežavaju mogućnost da jedna stranka preko jednog člana rukovodstva Federacije blokira već formiranu parlamentarnu većinu.
U tome se krije možda i najveći postizborni izazov za SDA.
Izborna pobjeda i ulazak u vlast nisu ista stvar.
Ko bude sposoban razgovarati sa drugim strankama, postići kompromis i osigurati stabilnu parlamentarnu većinu, imat će najjači argument za formiranje vlasti.
Zato će tek koalicioni pregovori pokazati da li je izborni rast SDA dovoljan za njen povratak u vlast ili će se ponoviti scenario u kojem pojedinačno najjača stranka ostaje na opozicionim klupama.