Američka lobistička kompanija Continental Strategy našla se u središtu pažnje zbog angažmana povezanih s dvije različite političke strukture iz Bosne i Hercegovine. Dokumentacija američkog Ministarstva pravde otkriva da je firma, uz mjesečnu naknadu od 35.000 dolara, prvo zastupala Bosansko-američku alijansu u angažmanu povezanom s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, a potom sklopila zaseban ugovor s Vladom Republike Srpske.
Posebnu pažnju izazivaju iznosi koje je kompanija, prema navodima televizije Hayat, primila za lobističke aktivnosti, ali i pitanja o političkim rezultatima takvih poslova. U javnosti se spominju i odnosi lobista s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok dostupni ugovori pružaju uvid u finansijske obaveze, ali ne dokazuju da su upravo lobističke aktivnosti dovele do konkretnih političkih odluka Washingtona.
Dva odvojena angažmana
Prema dokumentima dostupnim u američkom registru FARA, kompanija Continental Strategy imala je dva različita ugovorna odnosa povezana s Bosnom i Hercegovinom. Prvi je uspostavljen u aprilu 2025. godine, dok je drugi zaključen u februaru 2026. godine.
Važno je naglasiti da nije riječ o jednom zajedničkom ugovoru niti o istovremenom zastupanju istog klijenta. Dokumentacija pokazuje da su angažmani ugovarani odvojeno, s različitim naručiocima i u različitim periodima.
Američki sistem registracije stranih agenata obavezuje kompanije koje zastupaju interese stranih klijenata da prijavljuju određene podatke o svojim aktivnostima, ugovorima i finansijskim odnosima. Upravo zahvaljujući tim evidencijama moguće je utvrditi pojedine detalje saradnje koji inače ne bi bili lako dostupni javnosti.
Ugovor povezan sa MVP-om
Prvi ugovor, datiran 15. aprila 2025. godine, adresiran je na Mirzu Pilakovića i Almasa Šehića. Kao ugovorni klijent navedena je Bosansko-američka alijansa, dok je u pratećoj registraciji FARA navedeno da se angažman obavlja u ime Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ova razlika posebno je značajna zbog načina na koji se u javnosti predstavljaju političke i finansijske veze između naručilaca lobističkih usluga. Dokumentacija potvrđuje povezanost angažmana s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, ali ne navodi ministra Elmedina Konakovića kao ličnog ugovornog klijenta.
Ugovorom je predviđena mjesečna naknada od 35.000 dolara, uz obavezu plaćanja prva tri mjeseca unaprijed. Osim osnovne naknade, kompanija je imala mogućnost dodatnog fakturisanja opravdanih troškova, uključujući putovanja, smještaj, prijevoz i administrativne obaveze povezane s registracijom.
Prema informacijama koje je objavio Hayat, Continental Strategy je do kraja augusta 2025. godine po ovom osnovu primila ukupno 140.000 dolara. Međutim, taj iznos predstavlja navod televizije, dok sam ugovor potvrđuje ugovorene naknade, a ne sve izvršene transakcije niti izvor sredstava kojima su one finansirane.
Prestanak saradnje
Naknadna prijava koju je Continental Strategy dostavila američkom Ministarstvu pravde u martu 2026. godine pokazuje da je angažman za Bosansko-američku alijansu završen 29. oktobra 2025. godine.
Zanimljivo je da je istog datuma američki Ured za kontrolu strane imovine, poznat kao OFAC, objavio uklanjanje Milorada Dodika i drugih osoba i subjekata sa sankcijske liste.
Vremensko poklapanje ova dva događaja može izazvati političke rasprave, ali nije dokaz da su međusobno povezani. Dostupni dokumenti ne potvrđuju da je završetak angažmana za Alijansu imao bilo kakvu ulogu u odluci američkih vlasti o sankcijama.
Za utvrđivanje eventualne povezanosti bili bi potrebni dodatni podaci o kontaktima, aktivnostima i okolnostima donošenja odluka. Sam datum prestanka ugovora nije dovoljan za takav zaključak.
Ugovor sa Vladom RS
Nekoliko mjeseci nakon završetka prvog angažmana, Continental Strategy sklopila je ugovor i s Vladom Republike Srpske. Prema registraciji FARA, saradnja je uspostavljena u februaru 2026. godine, posredstvom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.
Kao kontakt osoba u dokumentaciji naveden je pomoćnik ministra Nemanja Kovačević. Ugovorom je, kao i u prethodnom slučaju, predviđena mjesečna naknada od 35.000 dolara.
Početni period saradnje određen je na 12 mjeseci, uz mogućnost njenog nastavka ukoliko jedna od ugovornih strana pravovremeno ne dostavi obavijest o neobnavljanju.
Poslovi obuhvataju uspostavljanje odnosa i organizovanje kontakata s relevantnim predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država. To uključuje aktivnosti usmjerene na omogućavanje sastanaka i komunikacije s američkim zvaničnicima.
Ipak, u samom ugovoru izričito je navedeno da uspjeh lobističkih aktivnosti nije garantovan. Drugim riječima, plaćanje ugovorenih naknada ne znači da će američke institucije prihvatiti političke zahtjeve klijenta.
Koliko je novca izdvojeno?
Prema izvještaju televizije Hayat, za angažman Continental Strategyja u korist Vlade Republike Srpske do kraja augusta 2026. godine izdvojeno je ukupno 238.750 dolara.
Kada se tom iznosu doda 140.000 dolara koje Hayat navodi za prethodni angažman povezan s Bosansko-američkom alijansom, dolazi se do ukupno 378.750 dolara prijavljenih u medijskom izvještaju za dva odvojena posla.
Međutim, ove iznose potrebno je posmatrati odvojeno od ugovorene vrijednosti saradnje. Ugovori određuju obaveze plaćanja, dok se stvarno izvršene uplate, njihovi datumi i izvori finansiranja utvrđuju na osnovu odgovarajućih finansijskih evidencija.
Upravo zbog toga pitanje transparentnosti ostaje važno, posebno kada su lobistički angažmani povezani s državnim ili entitetskim institucijama. Javnost ima interes da zna ko je finansirao pojedine aktivnosti, kakve su usluge pružene i koji su njihovi konkretni rezultati.
Dodikove tvrdnje o uspjehu
Milorad Dodik je, prema navodima Hayata, lobističke aktivnosti povezivao s ukidanjem američkih sankcija, ali i odlaskom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Takve tvrdnje predstavljaju Dodikovo političko tumačenje događaja. Dostupna ugovorna dokumentacija ne dokazuje da su lobisti Continental Strategyja utjecali na odluku o uklanjanju sankcija niti da su imali presudnu ulogu u završetku Schmidtovog mandata.
Posebno je značajno da je Ured visokog predstavnika u službenoj objavi naveo kako je Schmidt odluku o završetku mandata donio iz ličnih razloga.
Zbog toga se eventualni rezultati lobiranja ne mogu procjenjivati samo na osnovu političkih izjava. Potrebno je razlikovati aktivnosti koje je kompanija zaista provela od odluka koje su američke i međunarodne institucije donosile u okviru svojih nadležnosti.
Pitanje Trumpovih saradnika
Dodatnu pažnju izazivaju informacije o lobistima povezanim s političkim krugovima američkog predsjednika Donalda Trumpa. U takvim okolnostima otvara se pitanje koliko angažovanje političkih konsultanata može omogućiti pristup zvaničnicima, a koliko stvarno utjecati na odluke administracije.
Ipak, pristup osobama iz predsjednikovog okruženja nije isto što i zvanična podrška Bijele kuće. Američki konsultanti mogu organizovati sastanke, predstavljati interese svojih klijenata i pokušavati utjecati na političke rasprave, ali nemaju ovlaštenje da samostalno odlučuju o sankcijama ili vanjskoj politici SAD-a.
Sam naslov o Trumpovom odricanju od lobista zato zahtijeva razlikovanje političkih izjava i potvrđenih odluka. Dokumentacija predstavljena u izvornom izvještaju potvrđuje ugovore Continental Strategyja, ali ne pruža dokaz da je Trump lično raskinuo saradnju s konkretnim lobistima zbog njihovih veza s Dodikom.
Moguće posljedice po BiH
Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije pitanje jeste mogu li ovakvi lobistički angažmani utjecati na odnos američke administracije prema državnim institucijama, Republici Srpskoj i političkim pitanjima koja su predmet međunarodnih razgovora.
Ugovori pokazuju da su različiti akteri povezani s BiH pokušavali uspostaviti kontakte u Washingtonu koristeći usluge iste američke kompanije. Međutim, na osnovu dostupne dokumentacije nije moguće utvrditi da je jedan od tih angažmana ostvario veći politički utjecaj ili proizveo određenu promjenu američke politike.
Eventualne posljedice zavisit će od odluka nadležnih američkih institucija, sadržaja njihovih razgovora s predstavnicima iz BiH i zvaničnih političkih poteza koji uslijede.
Istovremeno, informacije o ugovorima otvaraju pitanja odgovornosti prema građanima i opravdanosti finansiranja međunarodnog lobiranja. Kada se za takve aktivnosti izdvajaju značajna sredstva, posebno je važno imati jasne podatke o ugovorenim obavezama i rezultatima.
Šta dokumenti dokazuju?
Iz dostupnih američkih evidencija moguće je potvrditi da je Continental Strategy imala dva odvojena angažmana povezana s Bosnom i Hercegovinom, da je za oba ugovorena mjesečna naknada od 35.000 dolara i da su saradnje uspostavljene u različitim periodima.
Dokumentacija također pokazuje da je prvi angažman završen 29. oktobra 2025. godine, dok je drugi ugovoren početkom naredne godine, uz početno trajanje od 12 mjeseci.
Ono što dokumenti sami po sebi ne potvrđuju jesu politički rezultati tih aktivnosti, njihov neposredan utjecaj na američke odluke i potpuna struktura izvršenih uplata.
Zbog toga će za cjelovitu procjenu biti potrebni dodatni finansijski izvještaji i podaci o konkretnim aktivnostima lobističke kompanije. Bez tih informacija ostaje teško utvrditi koliko su ugovoreni poslovi doprinijeli ostvarivanju ciljeva njihovih naručilaca i kakve su stvarne posljedice imali po Bosnu i Hercegovinu.
Pogledajte PRILOG!