Dokumentacija američkog Ministarstva pravde otkriva nove detalje o milionskom ugovoru kojim su vlasti Republike Srpske angažovale kanadsku lobističku kompaniju za ostvarivanje političkih ciljeva na međunarodnoj sceni. Među ciljevima navedenim u ugovoru i izvještajima kompanije „Dickens & Madson“ nalazi se i nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, dok finansijski podaci pokazuju da su za lobističke usluge prijavljene isplate od ukupno četiri miliona dolara.
Prema dokumentima iz američkog Registra stranih agenata (FARA), koje je analizirao Detektor, angažman nije bio ograničen samo na Sjedinjene Američke Države. Kanadska kompanija radila je na uspostavljanju kontakata s predstavnicima Izraela, Saudijske Arabije i drugih država, nastojeći osigurati međunarodnu podršku političkim zahtjevima rukovodstva Republike Srpske.
Dokumenti otkrivaju ciljeve
U polugodišnjem izvještaju koji je američko Ministarstvo pravde zaprimilo 30. jula 2026. godine navedeno je da je kompanija „Dickens & Madson“ pružala savjetodavne i lobističke usluge Republici Srpskoj. Aktivnosti su uključivale kontakte s predstavnicima stranih vlada, organizovanje sastanaka i odnose s javnošću.
Posebnu pažnju privlači dio dokumentacije u kojem se izričito spominje nezavisnost Republike Srpske. Kompanija je navela da je taj cilj dio političkih zahtjeva njenih nalogodavaca.
– Nalogodavci iz RS-a žele nezavisnost od BiH. Vlade Izraela i Saudijske Arabije su u ime D&M-a zagovarale za Republiku Srpsku kod Vlade SAD-a. Pored toga, D&M je organizovao sastanke sa stranim državnim zvaničnicima i pružao usluge odnosa s javnošću radi unapređenja ciljeva i aktivnosti RS-a. D&M je također pružao slične usluge lobiranja u korist RS-a i u drugim zemljama – navodi se u izvještaju.
Ove tvrdnje predstavljaju sadržaj prijave koju je podnijela sama lobistička kompanija. Dokument potvrđuje šta je firma prijavila američkim vlastima, ali ne predstavlja nezavisnu potvrdu da su Izrael i Saudijska Arabija zvanično podržali nezavisnost Republike Srpske.
Kontakti sa stranim vladama
Prema izvještaju, predstavnici kompanije održali su nekoliko sastanaka s Uredom prestolonasljednika Saudijske Arabije i Uredom predsjednika Izraela. Lobisti su naveli da su tokom tih kontakata razgovarali o političkom položaju Republike Srpske i njenim međunarodnim interesima.
– Obje strane vlade imaju bliske odnose s Republikom Srpskom i Bosnom i Hercegovinom, te imaju interes za nezavisnost Republike Srpske – stoji u izvještaju.
Kompanija je tvrdila i da su predstavnici ovih država namjeravali otvoriti pitanje Republike Srpske pred američkom administracijom. Međutim, istovremeno je priznala da nije učestvovala u eventualnim razgovorima stranih vlada s Washingtonom, zbog čega nije mogla navesti vrijeme, učesnike niti sadržaj tih sastanaka.
Slične informacije pojavljuju se i u ranijem izvještaju koji je FARA zaprimila 30. januara 2026. godine. U njemu se ponavljaju tvrdnje o zagovaranju interesa Republike Srpske pred izraelskim, saudijskim i drugim međunarodnim zvaničnicima.
Kompanija je pritom posebno naglasila da nije distribuirala promotivne materijale na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država.
– D&M nije pripremao, distribuirao niti uzrokovao distribuciju informativnog/promotivnog materijala u Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s ovim stranim nalogodavcem – navodi se.
Ugovor vrijedan milione
Ugovor o lobiranju potpisan je 6. septembra 2025. godine, a potpisnici su bili Mladen Filipović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beču, i Ari Ben-Menashe, direktor kompanije „Dickens & Madson“.
Dokumentom je predviđeno lobiranje kod američke izvršne i zakonodavne vlasti, Ministarstva finansija SAD-a i ministra Scotta Bessenta. Među institucijama i državama prema kojima su aktivnosti trebale biti usmjerene navedeni su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Evropska unija, Ujedinjene nacije i Vijeće za regionalnu saradnju.
Osnovni cilj bio je osiguravanje međunarodne podrške jačanju političke pozicije Republike Srpske, uz posebno isticanje Milorada Dodika.
Ugovor je zaključen približno mjesec nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske, nakon pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nezavisnost kao cilj
Jedan od najznačajnijih dijelova ugovora odnosi se na političke ciljeve koje su lobisti trebali ostvariti. Pored zagovaranja nezavisnosti Republike Srpske, spominju se i zahtjevi povezani s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom te prijevremenim izborima u RS-u.
– Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj. Također ćemo osigurati podršku Vlade SAD-a za smjenu Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i osudu pristrasnih odluka ovog predstavnika. Također ćemo izvojevati otkazivanje nelegitimnog poziva na izbore 23. novembra 2025. godine – stoji u ugovoru.
U dokumentaciji se navodi i da je kompanija trebala lobirati za ukidanje američkih sankcija Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i poslovnim subjektima povezanim s njegovom finansijskom mrežom.
U oktobru 2025. godine američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) uklonio je Dodika i više povezanih osoba sa sankcijske liste. Međutim, samo postojanje lobističkog ugovora ne dokazuje da je upravo angažman ove kompanije bio presudan za takvu odluku.
Planirani su i sastanci Dodika s prestolonasljednikom Saudijske Arabije, predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, visokim američkim zvaničnicima, a naknadno i s predsjednikom SAD-a. Iz dostupnih izvještaja nije moguće potvrditi da su svi najavljeni susreti ostvareni.
Četiri miliona dolara
Prvobitna vrijednost ugovora iznosila je dva miliona američkih dolara, a saradnja je ugovorena na dvije godine, uz mogućnost produženja. Naknadno su sačinjena dva dodatka kojima su predviđene još dvije milionske isplate.
Prema polugodišnjem izvještaju dostavljenom američkom Ministarstvu pravde, kompanija „Dickens & Madson“ prijavila je da je od Republike Srpske naplatila ukupno četiri miliona dolara.
Riječ je o značajnom iznosu javnog novca, posebno imajući u vidu da su među ugovorenim ciljevima navedene aktivnosti usmjerene na nezavisnost entiteta od Bosne i Hercegovine.
Upravo je sadržaj ugovora postao predmet političkih i pravnih reakcija, uključujući krivične prijave i postupke pred nadležnim institucijama.
Krivične prijave i istraga
Nakon objavljivanja informacija o ugovoru, nekoliko državnih parlamentaraca podnijelo je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Mladena Filipovića, Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i drugih osoba.
Prijava se odnosila na sumnje u napad na ustavni poredak zbog ugovaranja lobističkih aktivnosti koje uključuju zagovaranje otcjepljenja Republike Srpske.
Ipak, Tužilaštvo BiH je u maju 2026. godine obustavilo istragu protiv Filipovića za krivična djela napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline. U obrazloženju je navedeno da ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeni počinio navedena djela.
Takva odluka predstavlja važnu činjenicu u pravnom dijelu slučaja, jer pokazuje da samo postojanje spornog ugovora nije bilo dovoljno za nastavak konkretne istrage protiv Filipovića.
Zabrana Ustavnog suda
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je zabranio isplate iz budžeta Republike Srpske povezane sa ugovorom između Mladena Filipovića i kompanije „Dickens & Madson Canada Inc.“.
Zabrana obuhvata i finansiranje drugih lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine, odlukama Ustavnog suda i nadležnih državnih institucija.
Odluka je otvorila pitanje mogućih pravnih posljedica trošenja javnog novca na aktivnosti koje nisu u skladu s ustavnim poretkom države. Sagovornici Detektora ukazali su na potrebu utvrđivanja odgovornosti, dok su iz Vlade Republike Srpske ocijenili da je apelacija politički motivisana.
Odluka Ustavnog suda i ranija odluka Tužilaštva predstavljaju različite pravne postupke, s različitim predmetima odlučivanja. Zbog toga ih nije moguće poistovjećivati niti iz jedne automatski izvoditi zaključak o krivičnoj odgovornosti.
Milioni za lobiranje
Ranije istraživanje Detektora i Capitala pokazalo je da su vlasti Republike Srpske tokom prethodnih godina izdvojile gotovo deset miliona konvertibilnih maraka za lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.
Analizirani su finansijski izvještaji za period od 1. januara 2022. do 30. aprila 2026. godine, iz kojih proizlazi da su izdvajanja RS-a premašila 5,4 miliona dolara.
Novac nije korišten isključivo za konsultantske naknade. Prema istraživanju, među prijavljenim troškovima nalazili su se poslovni ručkovi, avionska putovanja višeg cjenovnog razreda i stanovi u Banjoj Luci.
Američki propisi o registraciji stranih agenata zahtijevaju prijavljivanje lobističkih aktivnosti i odgovarajućih finansijskih podataka, što omogućava detaljniji uvid u način na koji su sredstva trošena.
Poređenje sa državnim institucijama
Isto istraživanje pokazalo je značajnu razliku između izdvajanja Republike Srpske i lobističkih aktivnosti povezanih s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Dok je RS angažovala lobiste još tokom 2022. godine, prvi ugovor povezan s državnim ministarstvom zaključen je u aprilu 2025. godine. Prema analiziranim podacima, za lobiranje u ime ove institucije od tada je potrošeno 175.000 dolara.
Detektor i Capital navode da su se lobističke aktivnosti Republike Srpske tokom četiri godine postepeno mijenjale. U početku su bile usmjerene na odgovore na američke sankcije Dodiku i njegovim saradnicima, dok su kasnije obuhvatile šire političke zahtjeve prema administraciji Donalda Trumpa.
Troškovi su rasli u periodima političkih kriza u Bosni i Hercegovini, a dokumentacija kompanije „Dickens & Madson“ pokazuje da je među ugovorenim ciljevima na kraju izričito navedena i nezavisnost Republike Srpske.
Objavljeni ugovori i finansijski izvještaji pružaju uvid u obim angažmana, iznose isplata i političke ciljeve koje su lobisti prihvatili zastupati. Ipak, tvrdnje kompanije o podršci stranih vlada zahtijevaju nezavisnu potvrdu, dok pitanja pravne odgovornosti i opravdanosti budžetskih izdvajanja ostaju u nadležnosti odgovarajućih institucija.