Najave političke saradnje Dragana Čovića i Milorada Dodika izazvale su zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na rad Centralne banke Bosne i Hercegovine i nezavisnost njenih upravljačkih struktura. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić upozorio je da bi eventualni politički pokušaji smjene članova Upravnog vijeća Centralne banke mogli ugroziti monetarnu stabilnost države i povjerenje građana u konvertibilnu marku.
Đonlagić smatra da je Centralna banka BiH jedna od najvažnijih institucija za očuvanje ekonomskog i monetarnog suvereniteta zemlje. Posebno je upozorio na mogućnost da se nakon narednih izbora promijeni odnos političkih snaga u Predsjedništvu BiH, što bi, prema njegovoj procjeni, moglo otvoriti pitanje sastava Upravnog vijeća ove institucije.
Upozorenje na posljedice
Govoreći o značaju Centralne banke, Đonlagić je naglasio da se njena nezavisnost ne smije dovoditi u pitanje zbog političkih dogovora ili interesa pojedinih stranaka.
Prema njegovim riječima, svaki pokušaj narušavanja postojećeg monetarnog sistema mogao bi imati ozbiljne posljedice po finansijsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je da je država tokom devedesetih godina prošla kroz izuzetno težak period, uključujući probleme s monetarnim sistemom, nakon čega je uspostavljen valutni odbor kao temelj stabilnosti domaće valute.
Takav model primjenjuje se od 1997. godine, a njegova osnovna karakteristika jeste da izdavanje konvertibilne marke mora biti pokriveno odgovarajućim deviznim rezervama.
Đonlagić upozorava da bi narušavanje tog principa moglo dovesti u pitanje povjerenje koje se gradilo gotovo tri decenije.
Zaštita domaće valute
Poseban dio njegovog upozorenja odnosi se na zakonske mehanizme koji sprečavaju političke institucije da koriste Centralnu banku za finansiranje budžetskih potreba.
– Punih 30 godina je trebalo da se vrati povjerenje u domaću valutu. Nikakva politička trgovina ne smije ugroziti temelje monetarne stabilnosti i suvereniteta države. Monetarni suverenitet je odrednica suvereniteta države u cjelini. U sistemu currency board-a (valutnog odbora) se čuva puna stabilnost Konvertibilne marke. Preciznije, to se radi putem 100% pokrića monetarne pasive našim deviznim rezervama. Upravljanje monetarnom politikom je striktno definisano državnim lex specialis Zakonom o Centralnoj banci BiH. Bilo kakva promjena modela monetarne politike nije dozvoljena bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH – poručio je Đonlagić.
Sistem valutnog odbora predstavlja jedan od ključnih elemenata monetarnog uređenja Bosne i Hercegovine. Njime su postavljena stroga pravila za emisiju novca i očuvanje stabilnosti domaće valute.
Za razliku od centralnih banaka koje raspolažu širim instrumentima monetarne politike, Centralna banka BiH djeluje u okviru zakonski utvrđenih ograničenja.
To znači da političke vlasti ne mogu jednostavno zahtijevati dodatno emitovanje novca kako bi pokrile budžetske deficite ili finansirale javnu potrošnju.
Politički pritisci i rizici
Đonlagić je posebno istakao da nijedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini nema pravo naređivati Centralnoj banci da odobrava kredite ili direktno finansira budžetske obaveze.
Takva ograničenja imaju važnu ulogu u sprečavanju političkog utjecaja na monetarnu politiku i zaštiti vrijednosti konvertibilne marke.
Upravo zbog toga smatra da bi eventualni pokušaji političkog preuzimanja upravljačkih struktura Centralne banke predstavljali ozbiljan institucionalni problem.
Njegovo upozorenje dolazi nakon političkih poruka Dragana Čovića i Milorada Dodika, koje Đonlagić povezuje s mogućim promjenama u sastavu Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon narednih izbora.
Prema njegovoj procjeni, SNSD i HDZ mogli bi ostvariti političku većinu u Predsjedništvu BiH, što bi otvorilo prostor za pokušaje promjene rukovodstva Centralne banke.
Ipak, riječ je o njegovoj političkoj procjeni, a ne o potvrđenom budućem izbornom rezultatu ili zvanično pokrenutom postupku smjene.
Mandati do 2030. godine
Jedan od najvažnijih mehanizama zaštite nezavisnosti Centralne banke jeste zakonski utvrđeno trajanje mandata članova njenog Upravnog vijeća.
Prema Đonlagićevim navodima, aktuelni saziv Upravnog vijeća ima mandat do januara 2030. godine.
Članove ovog tijela jednoglasno su imenovali članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić.
Šestogodišnji mandat predviđen je upravo kako bi se smanjila mogućnost da svaka promjena političkih odnosa automatski dovede do smjene upravljačkih struktura Centralne banke.
Zakon o Centralnoj banci BiH propisuje posebne uslove za prestanak mandata, zbog čega političko nezadovoljstvo radom pojedinih članova samo po sebi ne predstavlja dovoljan osnov za njihovo razrješenje.
Đonlagić smatra da bi pokušaj zaobilaženja tih pravila predstavljao ozbiljan udar na institucionalnu nezavisnost Centralne banke.
Šta slijedi nakon izbora?
Najveću zabrinutost izaziva mogućnost da bi budući sastav Predsjedništva BiH mogao pokušati promijeniti članove Upravnog vijeća prije isteka njihovih mandata.
Đonlagić takav scenario povezuje s nedavnim političkim nastupima Dragana Čovića i Milorada Dodika, smatrajući da njihove najave zaslužuju posebnu pažnju.
Istovremeno, važno je razlikovati političke procjene od konkretnih institucionalnih odluka. Za sada iz njegovog upozorenja ne proizlazi da je formalno pokrenut postupak smjene članova Upravnog vijeća.
Čak i u slučaju promjene političke većine u Predsjedništvu BiH, svako eventualno razrješenje moralo bi imati uporište u važećem zakonu.
U suprotnom bi se otvorilo pitanje zakonitosti takvog postupanja, kao i mogućnosti pravnog osporavanja donesenih odluka.
Stabilnost pod znakom pitanja
Đonlagić upozorava da bi eventualno narušavanje nezavisnosti Centralne banke moglo imati posljedice koje prevazilaze pitanje imenovanja i smjene njenih članova.
Povjerenje u domaću valutu, stabilnost finansijskog sistema i sigurnost monetarnog okvira međusobno su povezani. Zbog toga smatra da bi politički pritisci na Centralnu banku mogli izazvati mnogo šire probleme.
– Vlast nema slobodu da politički naređuje CBBiH bilo kakvo dodatno štampanje novca niti bilo kakvo finansiranje koji će se krpiti rupe u budžetima. Nema odobravanja kredita i finansiranja od strane CBBiH bilo kojeg nivoa vlasti. Nakon izbora, prvi puta SNSD i HDZ zajedno će imati većinu u Predsjedništvu BiH. To bi moglo voditi ka procesu političke smjene članova Upravnog vijeća CBBiH. Napomena ovdje da prema Zakonu o CBBiH nisu dozvoljene političke smjene. Zakon je vrlo striktan po ovom pitanju.
Mehanizam nezavisnosti je ugrađen kroz mandat od 6 godina članova Upravnog vijeća, kako bi se spriječile političke smjene. Mandat aktuelnom sazivu Upravnog vijeća, kojega su jednoglasno izabrali Cvijanović, Bećirović i Komšić, traje do januara 2030. godine. Ostaje nam da vidimo hoće li novoizabrani sastav članova Predsjedništva BiH političkom silom izvršiti promjenu u Upravnom vijeću CBBiH? Prema najava sa nedavne press konferencije Čovića i Dodika, čini se da hoće. Ako se uzdrma CBBiH kao jedan od ključnih stubova države, posljedice će biti nesagledive – poručio je Đonlagić.
Njegove poruke ponovo su otvorile pitanje koliko su nezavisne državne institucije zaštićene od promjena političkih odnosa.
Iako političke stranke imaju pravo predlagati promjene zakona i institucionalnih rješenja, postojeći sistem Centralne banke zasniva se na pravilima koja ograničavaju direktno političko upravljanje monetarnom politikom.
Upravo zbog toga eventualni pokušaji prijevremenih smjena u Upravnom vijeću zahtijevali bi jasnu zakonsku osnovu.
Đonlagić zaključuje da bi očuvanje nezavisnosti Centralne banke trebalo ostati izvan političkih trgovina, jer bi narušavanje njenog položaja, prema njegovom upozorenju, moglo ugroziti jedan od ključnih temelja finansijske stabilnosti Bosne i Hercegovine.