Milorad Dodik i Dragan Čović pripremaju teren za formiranje buduće državne vlasti, a njihova politička saradnja mogla bi imati značajan utjecaj na raspodjelu funkcija i imenovanja u najvažnijim institucijama Bosne i Hercegovine. Iako bi eventualni treći koalicioni partner mogao dobiti značajna ministarska mjesta, političke procjene ukazuju na mogućnost da SNSD i HDZ BiH zadrže presudnu riječ u brojnim kadrovskim i institucionalnim pitanjima.
U središtu razmatranja nalazi se postizborna saradnja dvije stranke, ali i mogućnost da njihov zajednički nastup odredi način funkcionisanja državne vlasti. Posebnu pažnju privlače diplomatska predstavništva, Centralna banka Bosne i Hercegovine, sigurnosne agencije i druga tijela u kojima se donose odluke od državnog značaja.
Dogovor Dodika i Čovića
Sastanak održan 12. oktobra u Banjoj Luci potvrdio je namjeru Milorada Dodika i Dragana Čovića da nastave političku saradnju. Njihov dogovor mogao bi predstavljati osnovu za pregovore s drugim strankama koje budu zainteresovane za učešće u budućoj parlamentarnoj većini.
Politički analitičar Szilveszter Varga smatra da zajednički nastup SNSD-a i HDZ-a jača njihovu pregovaračku poziciju, posebno u okolnostima kada među potencijalnim partnerima postoje značajne političke razlike.
Čović je ranije odvojeno razgovarao s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i liderom SDP-a Nerminom Nikšićem. Prema njegovim porukama, predstavnici ove dvije stranke trebali bi razgovarati o mogućnostima uspostavljanja parlamentarne većine.
Sa druge strane, Dodik je jasno stavio do znanja da Demokratsku frontu ne smatra prihvatljivim partnerom za formiranje nove vlasti.
Takvi stavovi pokazuju da pregovori neće zavisiti isključivo od broja osvojenih mandata, nego i od međusobnih odnosa stranaka, njihovih političkih zahtjeva i spremnosti na kompromis.
Prednost u Predsjedništvu BiH
Posebno važnim smatra se mogući odnos snaga u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U analizi se razmatra scenario u kojem bi SNSD i HDZ imali po jednog politički bliskog člana Predsjedništva, što bi im omogućilo zajedničko djelovanje prilikom donošenja određenih odluka.
Kao mogući sastav navode se Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović. Međutim, takav raspored predstavlja političku projekciju koja zavisi od izbornih rezultata i ne može se unaprijed smatrati potvrđenim sastavom Predsjedništva.
Ukoliko bi dvije politički povezane stranke imale podršku dva člana ovog tijela, njihov utjecaj bio bi značajan u oblastima u kojima ustavna pravila dopuštaju odlučivanje većinom glasova.
– Dva glasa predstavljaju značajnu političku prednost, ali ne i neograničena ovlaštenja – navodi se u analizi.
Upravo ta razlika između političke prednosti i zakonskih ograničenja mogla bi postati jedno od najvažnijih pitanja budućih koalicionih pregovora.
Funkcije za nove partnere
Stranke koje bi se pridružile savezu SNSD-a i HDZ-a mogle bi dobiti značajne pozicije u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i drugim državnim institucijama.
Međutim, sama raspodjela ministarskih mjesta ne mora značiti i jednaku raspodjelu političkog utjecaja.
Odlučivanje o pojedinim imenovanjima zahtijeva podršku više institucija ili saglasnost koalicionih partnera. Zbog toga bi stranka koja preuzme određeni resor mogla imati ograničen prostor za samostalno kadrovsko djelovanje.
U takvim okolnostima važan dio pregovora odnosio bi se na pravila međusobne saradnje, način usaglašavanja odluka i raspodjelu odgovornosti.
Za sada nisu potvrđeni konkretni dogovori o tome koja bi stranka dobila određeno ministarstvo ili rukovodeću poziciju. Riječ je o mogućim scenarijima budućeg formiranja vlasti.
Diplomatija pod posebnom pažnjom
Jedno od prvih područja na kojima bi se mogla osjetiti promjena političkog odnosa snaga jeste diplomatska mreža Bosne i Hercegovine.
Dodik je nakon sastanka s Čovićem govorio o potrebi uklanjanja diplomata za koje smatra da su svojim djelovanjem narušavali vanjskopolitičke interese države.
Takve poruke otvorile su pitanje mogućih promjena među ambasadorima i drugim diplomatskim predstavnicima Bosne i Hercegovine.
Među imenima koja se spominju u političkim procjenama nalazi se i Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama, koji je ranije javno kritikovao Dodikovu politiku i njegovu saradnju s Čovićem.
Ipak, ne postoji potvrđena odluka o Lagumdžijinoj smjeni. Njegovo spominjanje u ovom kontekstu zasniva se na procjenama mogućih političkih poteza.
Imenovanje i razrješenje ambasadora spada u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog čega bi odnos glasova unutar ovog tijela mogao imati značajnu ulogu.
Ograničenja dva glasa
Ustav Bosne i Hercegovine predviđa da članovi Predsjedništva nastoje donositi odluke konsenzusom. Kada takav dogovor nije moguće postići, određene odluke mogu biti usvojene glasovima dva člana.
Međutim, postoji i mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta iz kojeg je član Predsjedništva izabran.
Član koji se protivi određenoj odluci može je proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta. Ukoliko nadležno tijelo takvu izjavu potvrdi potrebnom dvotrećinskom većinom u propisanom roku, osporena odluka ne može stupiti na snagu.
To znači da zajedničko djelovanje dva člana Predsjedništva može predstavljati značajnu političku prednost, ali ne omogućava potpuno zaobilaženje ustavnih procedura.
Upravo zbog toga bi eventualni savez SNSD-a i HDZ-a morao voditi računa o pravnim ograničenjima prilikom pokušaja provođenja kadrovskih promjena.
Centralna banka kao važan faktor
Posebnu pažnju privlači mogućnost budućeg utjecaja na Centralnu banku Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo BiH nadležno je za imenovanje pet članova Upravnog vijeća Centralne banke, koji imaju šestogodišnji mandat. Članovi Upravnog vijeća potom iz svojih redova biraju guvernera.
Politički savez koji raspolaže potrebnom podrškom u Predsjedništvu mogao bi imati značajnu ulogu prilikom budućih imenovanja.
Ipak, to ne znači da bi promjena političkog sastava Predsjedništva automatski omogućila smjenu postojećih članova Upravnog vijeća ili preuzimanje upravljanja monetarnom politikom.
Centralna banka djeluje na osnovu posebnog zakonskog okvira koji štiti njenu institucionalnu nezavisnost. Mandati članova Upravnog vijeća i uslovi za njihov prestanak uređeni su zakonom.
Zbog toga bi svaki eventualni pokušaj prijevremenih kadrovskih promjena morao imati odgovarajući pravni osnov.
Odbrana i sigurnosne institucije
Za razliku od pojedinih diplomatskih imenovanja, odlučivanje u oblasti odbrane podliježe strožim pravilima.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u određenim pitanjima iz ove oblasti odlučuje konsenzusom, uključujući imenovanje i razrješenje generala.
To znači da politička saglasnost dva člana Predsjedništva nije dovoljna za donošenje svih odluka povezanih s odbrambenim sistemom.
Slična ograničenja postoje i prilikom imenovanja rukovodilaca državnih sigurnosnih agencija, gdje nadležnosti mogu biti raspoređene između Vijeća ministara, parlamentarnih tijela i drugih institucija.
Zbog toga bi mogućnost utjecaja SNSD-a i HDZ-a na kadrovska rješenja zavisila od konkretne institucije, važećih zakona i sastava buduće parlamentarne većine.
Formiranje Vijeća ministara
Važan dio političkih pregovora odnosit će se i na formiranje novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Iako Predsjedništvo BiH ima ulogu u imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara, konačna potvrda zahtijeva podršku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Isto tako, imenovanje ministara ne može biti završeno isključivo političkim dogovorom lidera stranaka.
Neophodno je osigurati odgovarajuću parlamentarnu većinu i provesti zakonom propisane procedure.
To budućim koalicionim partnerima daje određeni pregovarački prostor, ali istovremeno znači da bi njihove mogućnosti zavisile od širih političkih odnosa.
Pregovori o stvarnom utjecaju
Najvažnije pitanje budućih koalicionih razgovora moglo bi biti ko će imati presudan utjecaj na imenovanja i donošenje odluka nakon što nova vlast bude formirana.
Za potencijalnog partnera SNSD-a i HDZ-a neće biti važno samo koliko će ministarskih mjesta dobiti, nego i kakvu će ulogu imati u upravljanju državnim institucijama.
Političke procjene ukazuju na mogućnost da Dodik i Čović zajedničkim nastupom pokušaju osigurati snažniju pregovaračku poziciju, posebno u oblastima diplomatije i kadrovskih imenovanja.
Ipak, konačan odnos snaga zavisit će od izbornih rezultata, parlamentarne većine i konkretnih koalicionih sporazuma.
Zbog toga se najavljeni politički savez ne može posmatrati samo kroz raspodjelu ministarskih funkcija. Njegov stvarni značaj pokazat će se kroz način donošenja odluka, poštivanje zakonskih procedura i utjecaj koji budući partneri budu imali na rad institucija Bosne i Hercegovine.