Nakon višegodišnjih kadrovskih promjena u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, pažnja političke javnosti sada je usmjerena na Centralnu banku BiH i mogućnost promjene njenog rukovodstva. U središtu novih političkih polemika nalaze se Milorad Dodik i Dragan Čović, čija saradnja izaziva zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na instituciju koja upravlja deviznim rezervama i predstavlja jedan od najvažnijih stubova finansijske stabilnosti države.
Rasprava o budućnosti Centralne banke ponovo je otvorila pitanje političke kontrole nad državnim institucijama, posebno nakon ranijih imenovanja u Upravi za indirektno oporezivanje. Dok se upozorava na mogućnost novih kadrovskih promjena, važeći zakoni predviđaju posebne mehanizme zaštite nezavisnosti Centralne banke i njenog upravljačkog tijela.
Od UIO do Centralne banke
Još u februaru 2023. godine Vojin Mijatović upozorio je na moguće posljedice prepuštanja rukovodećih pozicija u važnim državnim institucijama SNSD-u. Njegova tadašnja izjava odnosila se na Upravu za indirektno oporezivanje BiH, čije je rukovodstvo ubrzo preuzeo kadar ove stranke.
Zoran Tegeltija, koji je tada obavljao funkciju ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, imenovan je za direktora UIO u maju 2023. godine. Dužnost je preuzeo sredinom juna, dok ga je na ministarskoj poziciji naslijedio njegov stranački kolega Srđan Amidžić.
Tegeltija je na čelu Uprave zamijenio Miru Džakulu, dugogodišnjeg kadra HDZ-a BiH. Ova promjena predstavljala je značajno kadrovsko preslagivanje u instituciji nadležnoj za prikupljanje i raspodjelu najvažnijih poreskih prihoda države.
Sporna kadrovska politika
Tokom Tegeltijinog mandata pojavile su se kritike zbog nacionalne zastupljenosti zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje. Prema navodima iz izvornog izvještaja, u ovoj instituciji zaposleno je približno 220 Bošnjaka manje nego što bi trebalo biti prema odgovarajućim kriterijima zastupljenosti.
Posebnu pažnju izazvao je izbor rukovodilaca na četiri pomoćničke pozicije. Na njih su imenovana dvojica Srba i dvojica Hrvata, dok nijedan Bošnjak nije dobio mjesto pomoćnika direktora, uprkos tvrdnjama da su među uspješnim kandidatima na rang-listama bili i pripadnici ovog naroda.
Ovakva imenovanja otvorila su pitanja ravnopravnosti i načina provođenja konkursnih procedura. Ipak, za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti potrebno je razmotriti službenu dokumentaciju, propisane kriterije i odluke nadležnih institucija.
Značaj UIO dodatno pokazuje podatak da je samo tokom prvih devet mjeseci godine prikupila 9,5 milijardi konvertibilnih maraka. Riječ je o prihodima od PDV-a, carina, akciza i putarina, koji imaju ključnu ulogu u finansiranju različitih nivoa vlasti.
Promjene u Upravnom odboru
Nove polemike izazvao je i prestanak članstva Zijada Krnjića u Upravnom odboru UIO, nakon mišljenja Ministarstva pravde BiH da mu je mandat istekao. Krnjić je ranije bio imenovan kao ekspert kojeg je predložila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Njegovim odlaskom u Upravnom odboru, prema navedenim informacijama, više nije ostao nijedan član bošnjačke nacionalnosti. Federaciju BiH u tom trenutku predstavljao je ministar finansija Toni Kraljević iz HDZ-a BiH.
Jedna od prvih odluka donesenih bez Krnjićevog učešća odnosila se na usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za indirektno oporezivanje. Ovim aktom omogućeno je organizovanje rada na novom graničnom prijelazu Gradiška, odnosno lokaciji Novi Most – Gornji Varoš, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Za odluku su glasali ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, ekspert Jelena Popović i federalni ministar finansija Toni Kraljević.
Krnjić je najavio pokretanje sudskog postupka, dok su dvije ekspertske pozicije ostale upražnjene. Jednog člana imenuje Vlada Federacije BiH, a drugog Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Nova politička meta
Nakon promjena u Upravi za indirektno oporezivanje, otvoreno je pitanje mogućeg utjecaja SNSD-a i HDZ-a na Centralnu banku Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik ranije je iznosio prijedloge da se dio sredstava kojima raspolaže Centralna banka koristi za ublažavanje ekonomskih posljedica različitih kriza. Takve ideje izazivale su protivljenje zbog zakonskih ograničenja koja uređuju upravljanje monetarnim rezervama.
Centralna banka BiH funkcioniše prema sistemu valutnog odbora, koji zahtijeva odgovarajuće pokriće domaće valute deviznim rezervama. Upravo taj mehanizam predstavlja osnovu stabilnosti konvertibilne marke.
Zbog toga se sredstva kojima upravlja Centralna banka ne mogu posmatrati kao slobodan budžetski novac koji političke institucije mogu koristiti prema vlastitim potrebama.
Stotine miliona maraka
Finansijski značaj Centralne banke ogleda se i u iznosima koje je prethodnih godina uplatila u budžet institucija Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim podacima, tokom posljednje tri godine Centralna banka je po osnovu raspodjele dijela čiste dobiti transferisala ukupno 493.046.833,44 KM.
Ovaj iznos pokazuje koliko značajan finansijski doprinos institucija može ostvariti u okviru zakonom propisanih pravila.
Međutim, potrebno je razlikovati raspodjelu ostvarene dobiti od korištenja deviznih rezervi. Dobit se može raspoređivati prema zakonskim odredbama, dok devizne rezerve imaju posebnu namjenu u očuvanju monetarne stabilnosti.
Upravo zbog te razlike eventualne političke inicijative koje bi zadirale u upravljanje rezervama zahtijevale bi posebnu pravnu i ekonomsku analizu.
Šta radi Centralna banka?
Centralna banka Bosne i Hercegovine nadležna je za utvrđivanje i provođenje monetarne politike, upravljanje službenim deviznim rezervama i održavanje stabilnosti domaće valute.
Njene aktivnosti obuhvataju i podršku platnim i obračunskim sistemima, kao i koordinaciju rada entitetskih agencija za bankarstvo u okviru zakonskih nadležnosti.
Posebno važna uloga odnosi se na očuvanje povjerenja u konvertibilnu marku. Sistem valutnog odbora ograničava mogućnost emitovanja novca bez odgovarajućeg deviznog pokrića i sprečava direktno finansiranje budžetskih potreba različitih nivoa vlasti.
Takav model uspostavljen je kako bi se osigurala predvidivost monetarnog sistema i smanjio rizik od političkog utjecaja na izdavanje novca.
Zbog toga se nezavisnost Centralne banke smatra važnim uslovom očuvanja finansijske stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Ko upravlja institucijom?
Upravno vijeće predstavlja najviši organ Centralne banke Bosne i Hercegovine. Njegova nadležnost obuhvata utvrđivanje monetarne politike, nadzor nad njenim provođenjem i donošenje strateških odluka o organizaciji institucije.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje pet članova Upravnog vijeća na mandat od šest godina. Nakon imenovanja, članovi Vijeća između sebe biraju guvernera Centralne banke.
Aktuelni saziv imenovan je odlukom Predsjedništva BiH u decembru 2023. godine, dok je mandat guvernerke Jasmine Selimović počeo 3. januara 2024. godine.
Upravnim vijećem, pored Selimović, čine prof. dr. Mirza Kršo, prof. dr. Danijela Martinović, prof. dr. Darko Tomaš i prof. dr. Radomir Božić.
Operativno rukovođenje Centralnom bankom povjereno je Upravi, koju čine guverner i tri viceguvernera. Svaki viceguverner neposredno je odgovoran za određeni organizacioni sektor, dok njihovo imenovanje provodi guverner uz odobrenje Upravnog vijeća.
Moguće kadrovske promjene
Posebnu pažnju izazivaju političke procjene o mogućem utjecaju SNSD-a i HDZ-a na buduće odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U takvim razmatranjima spominje se političko usaglašavanje Željke Cvijanović i Darijane Filipović, koje bi moglo imati značaj za određena kadrovska pitanja. Ipak, svaku tvrdnju o sastavu Predsjedništva potrebno je zasnivati na zvanično potvrđenim izbornim rezultatima.
Čak i kada bi dvije politički povezane stranke imale podršku većine članova Predsjedništva, to ne bi automatski značilo mogućnost smjene postojećeg Upravnog vijeća Centralne banke.
Mandat njegovih članova traje šest godina, a prijevremeno razrješenje podliježe zakonski utvrđenim uslovima. Promjena političkih odnosa sama po sebi nije dovoljan pravni osnov za smjenu.
Zbog toga su tvrdnje o mogućem preuzimanju potpune kontrole nad Centralnom bankom za sada političke procjene, a ne potvrđene institucionalne odluke.
Pitanje monetarne nezavisnosti
Mogući pokušaji promjene rukovodstva Centralne banke otvorili bi mnogo širu raspravu od same raspodjele funkcija.
Za razliku od institucija koje upravljaju poreskim prihodima i njihovom raspodjelom, Centralna banka ima poseban položaj u monetarnom sistemu države. Njena nezavisnost zasniva se na zakonskim pravilima koja ograničavaju politički utjecaj na upravljanje novcem i rezervama.
Zbog toga bi eventualne promjene morale biti provedene u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, bez narušavanja postojećeg monetarnog okvira.
Politički dogovori mogu utjecati na buduća imenovanja u skladu sa zakonom, ali ne daju pravo na neposredno raspolaganje deviznim rezervama ili korištenje sredstava Centralne banke za finansiranje budžetskih potreba.
Upravo tu leži suština novih polemika. Nakon iskustava s kadrovskim promjenama u Upravi za indirektno oporezivanje, sve više pažnje usmjerava se na pitanje može li Centralna banka zadržati institucionalnu nezavisnost bez obzira na budući odnos političkih snaga.
Konačan odgovor zavisit će od konkretnih poteza nadležnih institucija, poštivanja zakonskih procedura i očuvanja sistema koji već gotovo tri decenije predstavlja osnovu stabilnosti konvertibilne marke.