Sve glasnije optužbe za korupciju i sukobi unutar političkog okruženja američkog predsjednika Donalda Trumpa mogli bi imati posljedice i za pojedine političke aktere na Balkanu. Novinar Ivica Puljić, govoreći iz Washingtona, upozorio je na kontroverze povezane s Trumpovim saradnicima, njihove kontakte s Miloradom Dodikom i Aleksandrom Vučićem, ali i na moguće političke poteze nakon američkih kongresnih izbora zakazanih za 3. novembar.
Puljić je tokom gostovanja na Federalnoj televiziji govorio o optužbama koje prate drugi Trumpov predsjednički mandat. Posebno je izdvojio finansijske aranžmane, političko lobiranje i neslaganja među ljudima bliskim američkom predsjedniku. Prema njegovoj ocjeni, pojedine informacije tek sada privlače širu pažnju američke javnosti, što bi moglo otvoriti dodatna pitanja o radu administracije.
Ozbiljne optužbe
Govoreći o kontroverzama unutar Bijele kuće, Puljić je naveo nekoliko primjera koji su, prema njegovim tvrdnjama, izazvali sumnje u moguće sukobe interesa. Među njima su prihvatanje vrijednih poklona iz inostranstva, finansijske transakcije i poslovi povezani sa kriptovalutama.
Posebno je spomenuo navode o avionu iz Katara vrijednom približno 400 miliona dolara, kao i poklonima iz Švicarske i Belgije. Puljić je ukazao na vremensku povezanost pojedinih poklona s odlukama o smanjenju američkih carina, ali takva povezanost sama po sebi ne dokazuje postojanje korupcije.
Između ostalog, iznio je tvrdnju da je Trump tokom prva tri mjeseca mandata trgovao dionicama vrijednim 220 miliona dolara. Naveo je i procjene prema kojima su prihodi njegove porodice povezani s kriptovalutama premašili 2,2 milijarde dolara. Riječ je o navodima koje je iznio tokom razgovora, a ne o pravosnažno utvrđenim nezakonitim radnjama.
Veze sa Balkanom
Posebnu pažnju Puljić je posvetio američkim lobistima koji su angažovani za interese političkih struktura povezanih s Miloradom Dodikom i Aleksandrom Vučićem. Smatra da su upravo ti kontakti postali zanimljiviji američkoj javnosti nakon što su se počele detaljnije razmatrati aktivnosti pojedinih Trumpovih saradnika.
– Kad su Amerikanci napokon uvidjeli da američki lobisti rade za najveće egosofire na Balkanu, Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, počelo se kopati po informacijama, odjednom je to postala vijest na nacionalnoj razini – kazao je Puljić.
U istom kontekstu spomenuo je i optužbe za finansijske nepravilnosti povezane s organizacijom Srbi za Trumpa, koja djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama. Nije riječ o sudski potvrđenim zaključcima, nego o tvrdnjama i kontroverzama na koje se Puljić osvrnuo. Njegova procjena jeste da bi njihovo dodatno istraživanje moglo povećati interesovanje za političke veze američkih lobista sa Balkanom.
Sukobi među saradnicima
Puljić je govorio i o neslaganjima unutar Trumpovog političkog kruga, posebno uoči kongresnih izbora. Prema njegovim riječima, međusobne optužbe i informacije koje dospijevaju u javnost mogle bi dodatno opteretiti odnose među predsjednikovim saradnicima.
Spomenuo je navode da je Trump od pravnog savjetnika Bijele kuće zatražio provjeru optužbi protiv šefice kabineta Susie Wiles. Puljić tvrdi da su Wiles i njena kćerka Katie bile povezane s lobističkim aktivnostima za Dodika, ali ove tvrdnje zahtijevaju nezavisnu potvrdu.
Osvrnuo se i na neslaganja između zamjenika američkog državnog sekretara Christophera Landaua i Paola Zampollija, Trumpovog prijatelja i posebnog izaslanika za kulturne i sportske aktivnosti. Prema njegovom objašnjenju, odnosi su se dodatno pogoršali nakon Zampollijevog boravka na Balkanu u februaru.
Puljić je naveo da je Landau predstavnicima vanjskopolitičkih institucija Srbije poručio kako Zampolli nema ovlaštenja predstavljati američku administraciju izvan poslova kulturne diplomatije.
Nove međusobne optužbe
U razgovoru je spomenut i spor koji, prema Puljićevim riječima, uključuje bivšu Trumpovu advokaticu Alinu Habbu i Richarda Grenella. Habba je navodno iznijela optužbe u vezi s donacijom od šest miliona dolara namijenjenom Kennedy Centru, za koju se tvrdi da nije uplaćena.
Puljić je istakao da je Grenell odbacio te optužbe. Zbog toga se navodi o spornoj donaciji ne mogu predstavljati kao dokazana finansijska nepravilnost.
– Događa se zapravo ono što se moralo dogoditi. Trumpovo korupirano okruženje počelo je pucati po šaovima – ocijenio je Puljić.
Među osobama koje je spomenuo nalaze se i američka ambasadorica u Grčkoj Kimberly Guilfoyle te politički savjetnici Chris LaCivita i James Blair. Njih dvojica privukla su pažnju javnosti nakon boravka u Banjoj Luci tokom izbornog perioda u Bosni i Hercegovini. Puljić smatra da bi detaljnije razmatranje njihovih kontakata moglo otvoriti dodatna pitanja o političkom lobiranju.
Šta čeka Dodika?
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na moguće posljedice američkih političkih sukoba po Milorada Dodika. Puljić smatra da bi nakon kongresnih izbora moglo doći do intenzivnijeg preispitivanja određenih lobističkih aktivnosti i odnosa unutar Trumpovog okruženja.
– Sad se klupko počelo odmotavati za američku publiku i glasače koji nisu ništa znali o tome, baš pred kongresne izbore trećeg novembra – kazao je Puljić.
Prema njegovoj procjeni, eventualno povećanje političkog pritiska moglo bi utjecati i na Dodikove buduće poteze. Posebno je upozorio na mogućnost da rukovodstvo Republike Srpske tokom naredne godine ponovo otvori pitanja ustavnih i zakonskih promjena.
– Pri tome, mislim, na izmjene zakona i možda pokušaj secesije – rekao je Puljić.
Ovakva izjava predstavlja njegovu procjenu mogućeg razvoja događaja, a ne potvrdu da je konkretan plan secesije donesen. Budući potezi zavisit će od političkih odluka, institucionalnih ograničenja i odnosa domaćih i međunarodnih aktera.
Američki Kongres reaguje
Pored unutrašnjih političkih sukoba u Washingtonu, Puljić je govorio o novoj zakonodavnoj inicijativi koja se odnosi na sigurnost Zapadnog Balkana. Američki kongresmeni Torres i Wilson predstavili su dvostranački prijedlog kojim se traži detaljnije razmatranje vojnih i obavještajnih veza država regije s Rusijom i Kinom.
Prema njegovom objašnjenju, prijedlog predviđa da američki ministar odbrane Pete Hegseth, u saradnji sa State Departmentom, pripremi sveobuhvatan izvještaj za Kongres. Rok za dostavljanje bio bi 180 dana od eventualnog usvajanja zakona.
Analiza bi obuhvatila sigurnosnu i vojnu saradnju zemalja Zapadnog Balkana sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO savezom od 2012. godine. Posebno bi se razmatrale veze s Moskvom i Pekingom, uključujući nabavke vojne opreme i tehnologije.
U dokumentu bi, prema Puljićevim navodima, trebalo evidentirati nabavke iz Rusije ili Kine čija pojedinačna vrijednost iznosi najmanje milion dolara. Takvi podaci omogućili bi američkim institucijama detaljniji pregled sigurnosnih odnosa u regiji.
Ruski centar u Nišu
Puljić je posebno izdvojio Srbiju i pitanje aktivnosti ruskog humanitarnog centra u Nišu. Ovaj objekat već duže vrijeme izaziva rasprave o svojoj stvarnoj namjeni i mogućim vezama s ruskim obavještajnim strukturama.
– Godinama je izražavana zabrinutost da bi taj centar mogao služiti ne samo humanitarnim stvarima, a svi znamo da je to samo maska, već i ruskim obavještajnim aktivnostima – kazao je Puljić.
Prema njegovom mišljenju, geografski položaj centra dodatno povećava njegov sigurnosni značaj. Niš se nalazi relativno blizu Kosova, gdje su raspoređene međunarodne snage KFOR-a pod vodstvom NATO-a.
Ipak, tvrdnje o eventualnim obavještajnim aktivnostima potrebno je razlikovati od javno potvrđenih nalaza nadležnih institucija. Predložena američka analiza mogla bi pružiti dodatne informacije o sigurnosnim odnosima i mogućim rizicima.
Kosovo i evropska sigurnost
U završnom dijelu razgovora Puljić se osvrnuo na razlike između pristupa američke izvršne vlasti i pojedinih članova Kongresa prema Zapadnom Balkanu. Kao primjer naveo je odnose Washingtona i Prištine, posebno pitanje nastavka strateškog dijaloga.
Prema njegovim riječima, State Department je ponovno otvaranje tog dijaloga povezao s pitanjem Zajednice općina sa srpskom većinom. Kosovski premijer Albin Kurti ranije je izražavao protivljenje određenim rješenjima u vezi s njenim uspostavljanjem.
Puljić smatra da američka rasprava o ruskom i kineskom utjecaju ne bi trebala biti posmatrana samo kao regionalno pitanje. Naglašava da su stabilnost Bosne i Hercegovine, sigurnost Kosova i ukupni odnosi na Zapadnom Balkanu povezani sa širim evropskim sigurnosnim interesima.
– Sigurnost Kosova, Bosne i Hercegovine, stabilnost Zapadnog Balkana, ključni su za evropsku sigurnost i činjenica da članovi Američkog Kongresa pozivaju na izričitu procjenu tih veza trebalo bi zapravo poslužiti kao poziv na uzbunu za cijelu Europu – zaključio je Puljić.
Pogledajte PRILOG!