Predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike na račun Ureda visokog predstavnika (OHR), optužujući ga za iznošenje netačnih informacija i politički pristrasno predstavljanje stanja u Bosni i Hercegovini. Povod za njegovu reakciju bio je izvještaj OHR-a dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje će 30. oktobra razmatrati situaciju u BiH.
Oštre optužbe
Dodik je svoje nezadovoljstvo izrazio putem društvene mreže X, gdje je osporio sadržaj izvještaja i način na koji OHR predstavlja političke prilike u Bosni i Hercegovini. Prema njegovoj ocjeni, dokument ne donosi nove informacije, nego ponavlja ranije iznesene tvrdnje i optužbe usmjerene protiv Republike Srpske.
Predsjednik SNSD-a smatra da se u izvještaju koriste političke kvalifikacije koje ne odgovaraju stvarnom stanju. Posebno je kritikovao, kako tvrdi, ponavljanje istih ocjena iz prethodnih izvještaja, bez ozbiljnijeg sagledavanja aktuelnih političkih okolnosti.
– Izvještaj OHR-a dostavljen Vijeću sigurnosti UN pun je netačnih informacija, proizvoljnih kvalifikacija i otrcanih političkih floskula. Još jedan proizvod ‘resavske škole’, odnosno prepisivanja starih izvještaja, recikliranja istih optužbi protiv Republike Srpske i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica. Takav dokument nije ozbiljan doprinos razumijevanju prilika, već nastavak jednostrane političke agende – poručio je Dodik.
Njegove optužbe predstavljaju političku ocjenu sadržaja izvještaja, dok u objavljenoj izjavi nije precizirao koje su konkretne informacije netačne. Također nije naveo pojedinačne dijelove dokumenta za koje smatra da predstavljaju pogrešno tumačenje političkih događaja.
Dodikova reakcija dolazi uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će međunarodni predstavnici razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini. Izvještaji OHR-a dio su redovnog informisanja međunarodne zajednice o provođenju civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Spor oko nadležnosti
U nastavku objave Dodik je ponovo otvorio pitanje položaja visokog predstavnika i njegovih ovlaštenja u Bosni i Hercegovini. Prema njegovom mišljenju, djelovanje OHR-a predstavlja oblik međunarodnog upravljanja koji nije u skladu s principima demokratskog odlučivanja.
Posebno je kritikovao mogućnost da visoki predstavnik donosi odluke koje imaju pravne posljedice bez prethodnog usvajanja u domaćim parlamentima. Dodik smatra da takav način odlučivanja dovodi u pitanje ulogu demokratski izabranih institucija.
– OHR je desetljećima instrument stranog protektorata, čije djelovanje otvara suštinska pitanja suvereniteta, vladavine prava i demokratskog legitimiteta institucija. Nema demokracije, o kojoj uporno pokušavaju da nam drže lekcije, tamo gdje neizabrani stranac sebi prisvaja pravo da bude iznad parlamenta, ustava i volje građana, i UN – naveo je Dodik.
Ovim riječima predsjednik SNSD-a ponovio je dugogodišnje protivljenje širokim ovlaštenjima visokog predstavnika. Njegova kritika posebno se odnosi na odluke koje su donosili međunarodni predstavnici koristeći ovlaštenja uspostavljena u okviru međunarodnog nadzora nad provođenjem mirovnog sporazuma.
Međutim, pravni položaj OHR-a i ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz posebnog međunarodnog okvira uspostavljenog nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Zbog toga se pitanje njihovog djelovanja ne može svesti isključivo na činjenicu da visoki predstavnik nije izabran na domaćim izborima.
Zahtjev Vijeću sigurnosti
Najznačajniji dio Dodikove objave odnosi se na njegov zahtjev da Vijeće sigurnosti UN-a poništi odluke koje su donosili visoki predstavnici. Posebno je spomenuo Kristijana Šmita i Valentina Incka, čije odluke već duže vrijeme osporava.
Dodik smatra da odluke donesene bez parlamentarne procedure nemaju potreban demokratski legitimitet. Zbog toga očekuje da se međunarodne institucije uključe u preispitivanje njihovog pravnog statusa.
– Očekujemo da Vijeće sigurnosti poništi sve namještene odluke Kristijana Šmita, Valentina Incka i drugih čije odluke nisu prošle parlamentarnu proceduru, niti su dobile legitimitet demokratski izabranih predstavnika. Također očekujemo da sve takve odluke proglase ništavnim i stave van pravnog prometa jer predstavljaju izrugivanje pravu. To je suština problema koji se ne može prikriti nijednim izvještajima i političkim opravdanjima – zaključio je bivši predsjednik RS-a.
Njegov zahtjev obuhvata odluke različitih visokih predstavnika, bez navođenja pojedinačnih akata koje bi trebalo poništiti. U objavi također nije predstavio konkretan pravni mehanizam kojim bi Vijeće sigurnosti moglo postupiti prema njegovom prijedlogu.
Važno je razlikovati politički zahtjev od stvarne nadležnosti međunarodnih institucija. Sama činjenica da će Vijeće sigurnosti razmatrati izvještaj o Bosni i Hercegovini ne znači da je na dnevnom redu odlučivanje o poništavanju odluka visokih predstavnika.
Odluke Valentina Incka
Valentin Incko obavljao je funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini prije Kristijana Šmita. Jedna od njegovih najznačajnijih odluka bilo je nametanje izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je, između ostalog, propisano kažnjavanje određenih oblika negiranja genocida i drugih pravosnažno utvrđenih ratnih zločina.
Ta odluka izazvala je snažne političke reakcije predstavnika vlasti Republike Srpske. Dodik i drugi zvaničnici SNSD-a osporavali su njeno donošenje, posebno zbog činjenice da izmjene nisu usvojene u redovnoj parlamentarnoj proceduri.
Inckova odluka postala je jedno od pitanja oko kojih su se dodatno zaoštrili odnosi između političkih predstavnika Republike Srpske i međunarodnih institucija. Rasprava se pritom nije odnosila samo na sadržaj zakonskih izmjena nego i na način njihovog donošenja.
Dodikov zahtjev za poništavanje odluka prethodnih visokih predstavnika zato obuhvata i širi politički spor o njihovim ovlaštenjima. Ipak, u najnovijoj objavi nije pojedinačno naveo Inckove odluke koje želi staviti van snage.
Osporavanje Kristijana Šmita
Kristijan Šmit također je već duže vrijeme predmet Dodikovih političkih kritika. Predsjednik SNSD-a osporava njegov legitimitet, pozivajući se na pitanje imenovanja i uloge Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
S druge strane, Šmit obavlja funkciju visokog predstavnika u okviru postojećeg međunarodnog institucionalnog aranžmana. Njegovo imenovanje i ovlaštenja predmet su političkih i pravnih sporova, ali Dodikovo nepriznavanje ne znači samo po sebi prestanak važenja odluka koje donosi.
Upravo su odluke visokog predstavnika bile jedan od izvora političkih sukoba između rukovodstva Republike Srpske i međunarodnih institucija. Dodik je u više navrata tvrdio da takvi postupci zadiru u nadležnosti domaćih organa vlasti.
Njegova najnovija objava pokazuje da od tog stava ne odustaje. Umjesto pojedinačnog osporavanja određenih odluka, sada zahtijeva njihovo šire poništavanje i proglašavanje ništavnim.
Međunarodni okvir
Ured visokog predstavnika uspostavljen je u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji Aneks 10 uređuje civilno provođenje mirovnog rješenja. Visoki predstavnik ima zadatak da prati i olakšava provođenje civilnih aspekata sporazuma te koordinira aktivnosti u okviru svojih nadležnosti.
Kasnije su, kroz zaključke Vijeća za provođenje mira, definisana dodatna ovlaštenja poznata kao bonske ovlasti. Njihova primjena tokom godina izazivala je različite političke i pravne rasprave u Bosni i Hercegovini.
Dodikova kritika zasniva se na stavu da odluke koje nisu prošle domaću parlamentarnu proceduru ne bi trebale proizvoditi pravne posljedice. Nasuprot tome, postojeći međunarodni okvir predviđa posebnu ulogu visokog predstavnika u provođenju civilnog dijela mirovnog sporazuma.
Ova dva pristupa predstavljaju suštinu dugogodišnjeg spora između političkog rukovodstva SNSD-a i OHR-a. Jedna strana insistira na ograničavanju međunarodnih ovlaštenja, dok se druga poziva na obaveze i mehanizme uspostavljene mirovnim sporazumom.
Šta slijedi u UN-u?
Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija zakazana za 30. oktobar predstavlja priliku za razmatranje političke i sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Izvještaj OHR-a jedan je od dokumenata koji se dostavljaju u okviru tog procesa.
Dodikova reakcija pokazuje da se predsjednik SNSD-a protivi načinu na koji OHR predstavlja političke odnose u zemlji. Njegove optužbe odnose se na vjerodostojnost izvještaja, ovlaštenja visokog predstavnika i pravni status ranije donesenih odluka.
Međutim, nije potvrđeno da će Vijeće sigurnosti razmatrati prijedlog za poništavanje odluka Kristijana Šmita, Valentina Incka ili drugih visokih predstavnika. Dodikova očekivanja zato ostaju politički zahtjev, a ne najava već dogovorenog postupka.
Za eventualnu promjenu međunarodnog okvira djelovanja OHR-a bili bi potrebni odgovarajući institucionalni i pravni koraci. Samo održavanje sjednice i razmatranje izvještaja ne predstavljaju osnov za automatsko ukidanje ranije donesenih odluka.
Dodik je, uprkos tome, još jednom jasno pokazao da pitanje OHR-a ostaje među njegovim glavnim političkim prioritetima. Njegova poruka upućena uoči sjednice Vijeća sigurnosti dodatno potvrđuje nastavak sukoba oko nadležnosti međunarodnih predstavnika i budućnosti njihovog djelovanja u Bosni i Hercegovini.