Predstavnici SDA, Demokratske fronte i Stranke za Bosnu i Hercegovinu poslali su jasnu političku poruku nakon sastanka u Sarajevu, odbacujući mogućnost da Milorad Dodik svojim zahtjevima određuje uslove za formiranje nove vlasti. Tri stranke započele su pripreme za zajednički nastup u pregovorima na državnom i federalnom nivou, a posebno oštre reakcije izazvali su Dodikovi stavovi o Ustavnom sudu BiH i njegov pokušaj da unaprijed isključi pojedine političke partnere.
Početak političkih pregovora
U Sarajevu je održan sastanak delegacija Stranke demokratske akcije, Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Demokratske fronte, na kojem se razgovaralo o narednim koracima u procesu formiranja vlasti. Predstavnici ovih političkih subjekata nastoje usaglasiti zajedničke programske ciljeve kako bi prema drugim potencijalnim partnerima nastupili s konkretnim prijedlozima.
Sastanak nije bio posvećen konačnoj raspodjeli pozicija niti dogovoru o pojedinačnim funkcijama. U prvom planu bilo je organizovanje pregovaračkih timova koji bi trebali pripremiti programske smjernice i utvrditi pitanja oko kojih postoji saglasnost.
Potpredsjednik SDA Mirsad Zaimović objasnio je da su razgovori imali operativni karakter. Prema njegovim riječima, predstavnici tri stranke dogovorili su nastavak aktivnosti, a detaljniji pregovori uslijedit će nakon formiranja odgovarajućih timova.
– Sastanak je bio operativni. Danas tu nisu bili cijeli timovi. Uskoro će uslijediti sastanci na nivou timova. Ovo je bila priprema daljih pregovora oko uspostave vlasti i usklađivanja programa – rekao je Zaimović.
Ovakav pristup pokazuje da SDA, DF i SBiH žele najprije definisati zajedničku političku platformu. Tek nakon toga trebalo bi uslijediti konkretnije razmatranje mogućih koalicija i razgovori s drugim strankama koje bi mogle učestvovati u formiranju parlamentarnih većina.
Odbijeni Dodikovi uslovi
Jedna od najvažnijih poruka nakon sastanka odnosila se na predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegove ranije izjave o uslovima za formiranje državne vlasti. Zaimović je naglasio da tri stranke ne namjeravaju prihvatiti političke ultimatume koji bi mogli ugroziti njihove programske principe.
Potpredsjednik SDA poručio je da među učesnicima sastanka trenutno nema neslaganja koja bi predstavljala prepreku nastavku razgovora. Istovremeno je istakao da mogućnost uključivanja dodatnih partnera ostaje otvorena, ali da će o tome biti potrebno razgovarati na nivou stranačkih rukovodstava.
– Nećemo pristati na bilo kakva uslovljavanja sa druge strane. Da li će biti potrebe da uključimo još neke partnere, za to će trebati da uključimo lidere stranaka i timove, za sada nema problema nikakvih između ove tri stranke – rekao je Zaimović.
On je dodao da na pojedine Dodikove stavove nije potrebno ni reagovati. Time je sugerisao da političke izjave predsjednika SNSD-a ne bi trebale određivati pravac razgovora između stranaka koje pokušavaju uspostaviti zajednički nastup.
Zaimović se osvrnuo i na prethodni mandat, ocijenivši da je tadašnja vlast bila nametnuta. Naglasio je da su se SDA, DF i Stranka za BiH protivile takvom načinu njenog formiranja, što smatra važnim dijelom njihovog zajedničkog političkog iskustva.
Njegova ocjena prethodnog procesa formiranja vlasti predstavlja politički stav SDA, dok su odluke i okolnosti uspostavljanja ranijih parlamentarnih većina bile predmet različitih tumačenja. Za sada ostaje nepoznato kakav bi konkretan model buduće vlasti ove tri stranke mogle ponuditi ostalim političkim akterima.
Spor oko Ustavnog suda
Predstavnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Džemal Smajić bio je posebno oštar kada je govorio o zahtjevima Milorada Dodika koji se odnose na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Smajić je poručio da njegova stranka neće prihvatiti uslovljavanja kojima se traži rješavanje pitanja stranih sudija kao preduslov za politički dogovor.
Prema njegovom mišljenju, Dodikov zahtjev zadire u ustavna pitanja koja se ne mogu mijenjati političkim pritiscima. Naglasio je da takav pristup neće dobiti podršku zastupnika koji se zalažu za očuvanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Smajić je istovremeno potvrdio da su SDA, DF i SBiH opredijeljeni za uspostavljanje vlasti na različitim nivoima. Njihova ambicija obuhvata državne i federalne institucije, kao i kantone u kojima bi mogli osigurati potrebnu većinu.
– Kako u državi, tako u Federaciji i onim kantonima gdje imamo većinu. Imali smo jučer ultimatum od Dodika da se mora riješiti pitanje Ustavnog suda, odnosno da se otjeraju strani suci. To je ustavna katergorija i neće naiči na prihvatanje bilo kojeg zastupnika od 23 u Predstanvičkom domu PSBIH koji su za BiH. Nema pristajanje na ultimatum Dodikive – rekao je Smajić.
Pitanje stranih sudija već godinama predstavlja jedno od najizraženijih neslaganja između SNSD-a i dijela političkih stranaka iz Federacije BiH. Dodik insistira na promjenama njihovog statusa, dok njegovi politički protivnici upozoravaju da se sastav Ustavnog suda mora posmatrati kroz postojeći ustavni okvir.
Ustav Bosne i Hercegovine propisuje sastav Ustavnog suda i način izbora njegovih članova. Devet sudija čini ovu instituciju, pri čemu troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Zbog toga eventualne promjene zahtijevaju odgovarajuću pravnu proceduru, a ne jednostranu odluku političkih stranaka. Smajićeva poruka pokazuje da bi upravo ovo pitanje moglo predstavljati jednu od ozbiljnih prepreka budućim pregovorima sa SNSD-om.
Oštar odgovor SNSD-u
Smajić se posebno osvrnuo na Dodikovu izjavu da Stranka za Bosnu i Hercegovinu ne može biti dio buduće državne vlasti. Takav stav predsjednika SNSD-a odbacio je kao pokušaj da se unaprijed određuje ko može, a ko ne može učestvovati u formiranju parlamentarne većine.
Predstavnik SBiH smatra da se političke okolnosti razlikuju od onih koje su postojale prilikom formiranja prethodne vlasti. Prema njegovoj ocjeni, Dodik više neće moći imati presudan utjecaj na izbor stranaka koje će predstavljati politički blok iz Federacije Bosne i Hercegovine.
– On je prije četiri godie birao “bošnjačku reprezentaciju”, to mu sada neće poći za rukom, jer sada pred sobom nema beskičmenjake, nego ozbiljne stranke – rekao je Smajić.
Ova izjava pokazuje da Stranka za BiH nastoji zauzeti čvrstu pregovaračku poziciju. Smajić je poručio da njegova stranka ne prihvata mogućnost da Dodik samostalno određuje sastav budućih političkih partnerstava.
Ipak, konačan sastav državne vlasti zavisit će od raspodjele mandata i mogućnosti da se osigura potrebna podrška u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Političke izjave pojedinačnih lidera ne mogu zamijeniti ustavne i zakonske procedure koje se primjenjuju prilikom izbora Vijeća ministara.
Zbog toga će budući pregovori morati pokazati postoji li mogućnost dogovora između stranaka koje imaju različite stavove o važnim državnim pitanjima. Posebno će značajno biti pitanje odnosa prema nadležnostima državnih institucija i provođenju ustavnih obaveza.
Poruka američke ambasade
Tokom obraćanja novinarima Smajić je govorio i o tvrdnjama da Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini ne podržava učešće Stranke za BiH u budućoj vlasti. Takve navode je odbacio, pozivajući se na komunikaciju koju su predstavnici njegove stranke imali s američkim diplomatama.
Prema njegovim riječima, održan je sastanak s predstavnicima Ambasade SAD-a, tokom kojeg je razgovarano i o informacijama koje su se pojavljivale u javnosti. Smajić tvrdi da su dobili odgovor koji demantuje navode o protivljenju američke diplomatske misije njihovom eventualnom učešću u vlasti.
– Dobili smo jučer demant iz Ambasade – rekao je Smajić.
On nije iznio dodatne detalje o sadržaju razgovora niti je predstavljen puni tekst odgovora Ambasade. Zbog toga se na osnovu njegove izjave ne može precizno utvrditi kakav je zvanični stav američkih diplomata o pojedinačnim koalicionim kombinacijama.
Ipak, Smajić je očigledno želio otkloniti tvrdnje koje bi mogle utjecati na političku poziciju Stranke za BiH tokom pregovora. Njegova poruka bila je da ne postoje potvrđene prepreke američke diplomatske misije za eventualno učešće te stranke u novoj vlasti.
DF povukao granicu
Generalni sekretar Demokratske fronte Džanan Đonlagić iznio je posebno jasan stav kada je riječ o mogućim koalicionim partnerima. Prema njegovim riječima, DF je spreman učestvovati u formiranju vlasti isključivo sa strankama koje su tokom prethodnog mandata bile u opoziciji.
Đonlagić je naglasio da se takav pristup odnosi na sve nivoe vlasti. Demokratska fronta, kako je poručio, ne razmatra mogućnost saradnje sa strankama Trojke, čijim se politikama protivila tokom prethodnog perioda.
– Stranke Trojke, barem što se nas tiče, nisu opcija. Stav DF-a je da obnašanje vlasti dolazi samo u obzir sa strankama koje su bile opozicija – rekao je Đonlagić.
Ovakva poruka predstavlja jedan od najkonkretnijih političkih uslova iznesenih nakon sastanka. Dok SDA i Stranka za BiH naglašavaju potrebu usaglašavanja programa i odbacivanja Dodikovih ultimatuma, DF već sada jasno određuje s kojim političkim subjektima ne želi pregovarati o zajedničkom obavljanju vlasti.
Takav stav mogao bi značajno utjecati na moguće koalicione kombinacije. Ukoliko Demokratska fronta ostane pri svojoj poziciji, buduća većina morala bi biti formirana bez stranaka koje čine Trojku, barem kada je riječ o učešću DF-a.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje mogu li politički subjekti koji su djelovali u opoziciji osigurati dovoljan broj mandata za uspostavljanje stabilne vlasti. To će zavisiti od parlamentarnih odnosa i eventualnih dogovora s drugim strankama.
Zajednički politički ciljevi
Iako su učesnici sastanka nastupili s različitim naglascima, njihove izjave pokazuju određene zajedničke političke pozicije. SDA, DF i Stranka za BiH žele usaglasiti programe prije početka šireg pregovaračkog procesa, a istovremeno odbacuju mogućnost prihvatanja ultimatuma koji bi bili suprotni njihovim stavovima.
Posebno se izdvajaju pitanja funkcionisanja državnih institucija, odnosa prema Ustavnom sudu BiH i budućeg sastava parlamentarnih većina. Upravo bi te teme mogle imati značajnu ulogu tokom razgovora s drugim političkim subjektima.
Ipak, predstavnici tri stranke nisu iznijeli detaljan zajednički program. Nisu predstavljene ni konkretne mjere iz oblasti ekonomije, javnih finansija, socijalne politike ili drugih pitanja koja će buduća vlast morati rješavati.
To pokazuje da se pregovori još nalaze u početnoj fazi. Formiranje stranačkih timova trebalo bi omogućiti detaljnije definisanje prioriteta i usaglašavanje stavova o pitanjima koja će biti važna za eventualni koalicioni sporazum.
Naredni politički koraci
Nakon sastanka u Sarajevu očekuje se nastavak razgovora na nivou pregovaračkih timova. Njihov zadatak bit će priprema zajedničkih programskih smjernica koje bi SDA, DF i Stranka za BiH mogle predstaviti potencijalnim partnerima.
Posebno važan izazov predstavljat će pronalaženje političkih subjekata s kojima postoji dovoljno zajedničkih stavova za formiranje parlamentarne većine. Istovremeno će biti potrebno uskladiti različite pristupe koalicionim odnosima, naročito nakon što je DF isključio mogućnost saradnje s Trojkom.
Odbacivanje Dodikovih zahtjeva o Ustavnom sudu BiH pokazuje da tri stranke ne žele započeti pregovore prihvatanjem uslova koje smatraju neprihvatljivim. Međutim, eventualni razgovori o formiranju državne vlasti zahtijevat će dogovore koji uključuju i druge političke aktere.
Sastanak u Sarajevu zato predstavlja početak procesa čiji ishod još nije poznat. Zajednički nastup SDA, DF-a i Stranke za BiH mogao bi otvoriti prostor za novu političku većinu, ali će njeno formiranje zavisiti od konkretnih dogovora, parlamentarnih odnosa i sposobnosti da se prevaziđu postojeće političke razlike.
Poruke upućene Miloradu Dodiku pokazuju da predstavnici ovih stranaka žele zauzeti čvrstu poziciju prije nastavka pregovora. Hoće li takav pristup rezultirati uspostavljanjem nove vlasti, bit će jasnije nakon što stranački timovi predstave zajedničke programske ciljeve i započnu razgovore s potencijalnim partnerima.
