Konferencija za medije u Banjoj Luci pretvorila se u neprijatnu scenu kada je premijer Republike Srpske Savo Minić pokušao odgovoriti na novinarsko pitanje, ali ga je prekinuo predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Incident je ponovo otvorio pitanje stvarnog utjecaja stranačkog lidera na rad entitetskih institucija, posebno nakon što su se pojavile i druge situacije u kojima Dodik javno nastupa umjesto zvaničnika koji obavljaju najviše funkcije.
Novinar ostao bez odgovora
U središtu pažnje našao se novinar BHRT-a Vladimir Šušak, koji je na konferenciji za medije postavio pitanje o problemima u energetskom sektoru Republike Srpske. Njegovo pitanje bilo je upućeno premijeru Savi Miniću, od kojeg je tražio objašnjenje kako vlasti planiraju odgovoriti na poteškoće u proizvodnji električne energije.
Šušak je želio saznati gdje će se nabavljati električna energija potrebna za pokrivanje manjka na domaćem tržištu, po kojim cijenama i s kojim kompanijama će biti zaključivani ugovori. Pitanje se odnosilo i na nabavku opreme za rudnike uglja, od čijeg rada zavisi funkcionisanje termoelektrana.
Međutim, umjesto odgovora predsjednika Vlade, uslijedila je reakcija Milorada Dodika. Lider SNSD-a prekinuo je komunikaciju između novinara i premijera, nakon čega je došlo do verbalnog sukoba pred kamerama.
– Šta tebe briga – poručio je Dodik novinaru.
Šušak je odgovorio da javnost ima pravo dobiti informacije o radu energetskog sektora. Dodik je, međutim, nastavio s kritikama na račun novinara i televizije za koju radi.
– Ti ovdje nisi nikakva javnost. Naša je televizija Televizija Republike Srpske. Nas ne interesira Televizija BiH. Vi ovdje i ne trebate biti i vrati taj mikrofon jer ima ovdje drugih novinara – rekao je Dodik.
Premijer Savo Minić tako nije dobio priliku odgovoriti na pitanje koje mu je bilo postavljeno. Upravo taj trenutak postao je povod za raspravu o odnosu stranačkog rukovodstva i institucija izvršne vlasti.
Stranački lider i institucije
Milorad Dodik trenutno ne obavlja zvaničnu funkciju u institucijama Republike Srpske, ali kao predsjednik SNSD-a zadržava značajan politički utjecaj. Njegovi javni nastupi često se odnose na pitanja koja su u nadležnosti Vlade, Narodne skupštine ili drugih entitetskih organa.
Takva praksa ponovo je privukla pažnju tokom razgovora o formiranju nove Vlade Republike Srpske. Javnost je upravo od Dodika saznala informacije o planiranom održavanju konstitutivne sjednice Narodne skupštine i očekivanom roku za izbor nove izvršne vlasti.
U izjavi od 8. novembra Dodik je govorio o rasporedu institucionalnih aktivnosti i polaganju zakletve Željke Cvijanović.
– 16-og ujutru ćemo imati Parlament zato što poslijepodne se dešava konstitucija Predsjedništva, a Željka Cvijanović želi da prvo zakletvu položi pred svojim parlamentom – izjavio je Dodik.
Ovakvo saopćavanje institucionalnih planova izaziva pitanje gdje prestaje politički utjecaj predsjednika vladajuće stranke, a počinje samostalnost zvaničnika izabranih ili imenovanih na javne funkcije.
Predsjednik političke stranke može učestvovati u pregovorima i predstavljati stavove svoje organizacije, ali nema samostalna ustavna ovlaštenja da donosi odluke umjesto Vlade ili Narodne skupštine.
Izjava Željke Cvijanović
Odnos SNSD-a i institucija Republike Srpske nije nova tema političkih rasprava. Slična pitanja otvarana su i tokom ranijih mandata, kada su predstavnici ove stranke javno govorili o Dodikovom utjecaju na donošenje odluka.
Posebno se izdvaja izjava Željke Cvijanović iz 2014. godine, kada je obavljala funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske. Govoreći o kritikama da izvršna vlast slijedi Dodikove političke stavove, ona je otvoreno potvrdila da sluša predsjednika svoje stranke.
– Meni često kažu oni zlonamjerni pa Vlada ništa drugo ne radi nego sluša Milorada Dodika… pa naravno da slušam Milorada Dodika – izjavila je Cvijanović.
Ova izjava ponovo se spominje u kontekstu Dodikovog nastupa na konferenciji za medije, kada je preuzeo riječ umjesto premijera Minića. Kritičari takvog odnosa smatraju da se time smanjuje institucionalna samostalnost zvaničnika.
S druge strane, politička povezanost predsjednika vladajuće stranke i funkcionera koji dolaze iz iste političke organizacije uobičajena je u parlamentarnim sistemima. Ključno pitanje jeste poštuju li se pritom zakonske nadležnosti i odgovornost nosilaca javnih funkcija.
Opozicija upozorava
Na način funkcionisanja institucija osvrnuo se i narodni poslanik Slaviša Marković. On smatra da je problematično kada jedan politički lider ima presudan utjecaj na rad različitih nivoa vlasti.
Marković je upozorio da građani moraju razmotriti kakav institucionalni sistem žele i koliko su zadovoljni postojećim odnosima između političkih stranaka i javnih funkcija.
– Ono što je zabrinjavajuće za Republiku Srpsku i njenu budućnost da je upravo ta politika dobila podršku na prethodnim izborima. Tako da je i na građanima da odgovore sami sebi žele li da imamo državu u kojoj će vladati institucije ili državu u kojoj vlada jedan čovjek, što imamo svih ovih godina na političkoj sceni – rekao je Marković.
Njegova ocjena predstavlja kritiku načina na koji vladajuća stranka ostvaruje politički utjecaj. Posebno je usmjerena na odnos između formalnih nadležnosti institucija i stvarnog procesa odlučivanja.
Upravo je incident s novinarom BHRT-a postao primjer koji opozicioni predstavnici koriste kako bi ukazali na potrebu jasnijeg razgraničenja političke i institucionalne odgovornosti.
Upozorenja političkih analitičara
Politikolog Velizar Antić također smatra da je utjecaj Milorada Dodika na institucije Republike Srpske znatno veći od onoga što proizlazi iz njegove trenutne formalne funkcije. Prema njegovoj ocjeni, najvažnije institucije djeluju pod snažnim utjecajem rukovodstva SNSD-a.
– Bilo da se radi o Narodnoj skupštini, predsjedniku ili Vladi Republike Srpske, institucije su apsolutno potčinjene Miloradu Dodiku i vrhu njegove stranke. Sve dok je on na vlasti, on je ta centralna institucija koja je zarobila sve ostale, koje bi trebale da rade svoj posao, a ne rade ga – ocijenio je Antić.
Sličnu zabrinutost iznio je politički analitičar Milenko Dačević, koji upozorava na dugoročne posljedice sistema u kojem se politička moć koncentrira oko jednog pojedinca.
– Ustav odavno nije nikakva živa riječ, već je samo mrtvo slovo na papiru. Ako nastavimo ovako, proći ćemo kao sve zemlje koje su gradile svoju budućnost i opstanak na kultu pojedinca i ličnosti, a koje su došle u neku vrstu rasipanja, disolucije, degradiranja, opšteg društvenog, a ne samo ekonomskog propadanja. To je problem iz koga se nećemo dugoročno oporaviti – upozorio je Dačević.
Ove ocjene predstavljaju stavove sagovornika o političkom sistemu Republike Srpske. Njihove kritike usmjerene su na pitanje može li institucionalni poredak funkcionisati nezavisno od političke volje predsjednika vladajuće stranke.
Pitanje političke odgovornosti
Scena s konferencije za medije otvorila je i pitanje odgovornosti javnih funkcionera prema građanima. Premijer Republike Srpske nadležan je za rad Vlade, dok novinari imaju pravo postavljati pitanja o javnim politikama, trošenju budžetskog novca i funkcionisanju javnih preduzeća.
Problemi u energetskom sektoru posebno su važni jer mogu utjecati na cijene električne energije, poslovanje privrede i svakodnevni život stanovništva. Zbog toga pitanja o nabavci struje, opremi i finansiranju energetskih projekata predstavljaju teme od javnog interesa.
Dodikovo prekidanje novinara i preuzimanje odgovora umjesto premijera izazvalo je kritike upravo zato što se radilo o pitanjima iz nadležnosti izvršne vlasti. Javnost je umjesto traženih informacija svjedočila sukobu između političkog lidera i predstavnika medija.
Incident je tako postao dio šire rasprave o odnosu SNSD-a i institucija Republike Srpske. Dok Dodik nastavlja javno predstavljati političke i institucionalne planove, ostaje pitanje koliko prostora za samostalno djelovanje imaju zvaničnici koji formalno snose odgovornost za njihovo provođenje.
