Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić odbacio je optužbe o nezakonitom djelovanju u aferi „Spengavanje“, poručivši da nema razloga strahovati od mogućeg krivičnog procesuiranja. Nakon što je saslušan u svojstvu osumnjičenog, predsjednik SDP-a u razgovoru za Novu BH govorio je o spornim prepiskama, imenovanju rukovodstva Federalne uprave policije i postupcima nadležnih tužilaštava.
Nikšić odbacuje optužbe
Gostujući u razgovoru s novinarom Vladom Marićem, federalni premijer osvrnuo se na aferu koja već duže vrijeme izaziva pažnju javnosti. Posebno je komentarisao navode o mogućem utjecaju na policijske aktivnosti i tvrdnje koje su se pojavile nakon objavljivanja spornih komunikacija.
Na pitanje strahuje li da bi i sam mogao biti uhapšen, odnosno „spengan“, kako se navodi u jednoj od poruka povezanih s aferom, Nikšić je odgovorio da za takav scenario ne vidi nikakvo opravdanje.
– Ma ne bojim se. Naravno da neću biti spengan. Sami ste dobro rekli, takozvana afera ‘spengavanje’. Od silne halabuke, izdaje, korupcije, kriminala, spengavanja, na kraju nema ništa, ni od čega. Dobili smo potvrdu u nadležnom tužilaštvu kako nema ništa oko tog spengavanja. Dakle, nisam nikome pakovao, nikome namještao, nikoga hapsio – kazao je Nikšić.
Premijer je tako kategorično odbacio mogućnost da je učestvovao u namještanju hapšenja ili korištenju policijskih institucija za obračune s pojedincima. Smatra da su optužbe koje su se pojavljivale u javnosti bile znatno ozbiljnije od onoga što je, prema njegovom tumačenju, dosad utvrđeno u postupcima nadležnih organa.
Ipak, njegove izjave predstavljaju stav osumnjičenog, dok konačne odluke o eventualnoj krivičnoj odgovornosti pripadaju pravosudnim institucijama.
Istraga POSKOK-a
U središtu aktuelnog postupanja Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, poznatog kao POSKOK, nalazi se i pitanje imenovanja rukovodstva Federalne uprave policije.
Posebna pažnja usmjerena je na imenovanje Vahidina Munjića za vršioca dužnosti direktora FUP-a. Nikšić tvrdi da je riječ o postupku koji spada u nadležnosti izvršne vlasti i da prilikom donošenja odluke nije bilo nezakonitog djelovanja.
Govoreći o tome, osvrnuo se i na sumnje da je zajedno s drugim zvaničnicima učestvovao u nedozvoljenom dogovaranju imenovanja.
– Ali eto, sad su našli da sam se ‘udružio’ zajedno s ministrom unutrašnjih poslova i još nekoliko saradnika da imenujem v. d. direktora Federalne uprave policije. Naravno, to je pravo tužilaštva da radi svoj posao. Ja smatram da je posao vlasti da popunjava takve pozicije i da imenuje – rekao je Nikšić.
Prema njegovom objašnjenju, imenovanje rukovodilaca institucija predstavlja redovnu obavezu nadležnih organa vlasti. Zbog toga smatra da sama činjenica da je učestvovao u donošenju takve odluke ne može predstavljati osnov za zaključak o krivičnom djelu.
Međutim, predmet istrage nije nužno samo pitanje formalne nadležnosti za imenovanje. Za pravosudni postupak važno je i jesu li prilikom donošenja odluke poštovane zakonske procedure te postoje li dokazi o eventualnoj zloupotrebi službenog položaja.
Ranija odluka tužilaštva
Nikšić je tokom razgovora podsjetio da je pitanje zakonitosti imenovanja ranije bilo predmet razmatranja Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Prema njegovim riječima, prijava je podnesena u vrijeme kada POSKOK još nije počeo raditi, zbog čega je postupalo tada nadležno kantonalno tužilaštvo.
Premijer tvrdi da je u tom postupku utvrđeno kako opisano postupanje ne predstavlja krivično djelo. Posebno je naglasio razliku između zaključka da nema dovoljno dokaza za krivično djelo i ocjene da određeno postupanje uopće nema obilježja krivičnog djela.
– Pri čemu, kada smo izvršili to imenovanje, imali smo prijavu koju je razmatralo tada nadležno tužilaštvo, kantonalno, jer nije bilo POSKOK-a, i utvrdilo da nije krivično djelo. Dakle, nisu oni utvrdili da nema dokaza da smo mi uradili krivično djelo, nego da to nije krivično djelo. Tako da sam siguran da tu ne postoji nikakvo pravno uporište i umišljaj. Ali ja, naravno, ne mogu utjecati na odluku tužilaštva – zaključio je Nikšić.
Ovakvim objašnjenjem pokušao je ukazati na razloge zbog kojih vjeruje da aktuelna istraga neće rezultirati njegovim krivičnim procesuiranjem.
Istovremeno je priznao da nema mogućnost utjecati na odluke tužilaštva, koje samostalno procjenjuje prikupljene dokaze i eventualno postojanje osnova za daljnje postupanje.
Važno je naglasiti da ranija tužilačka ocjena, onako kako ju je Nikšić predstavio, ne predstavlja automatski konačan odgovor na sva pitanja koja se mogu pojaviti u novom predmetu. Za takav zaključak bilo bi potrebno uporediti činjenični i pravni obuhvat oba postupka.
Sporne prepiske
Afera „Spengavanje“ dospjela je u fokus javnosti u oktobru 2025. godine, nakon objavljivanja komunikacija u kojima su se spominjali visoki zvaničnici Federacije Bosne i Hercegovine.
Među imenima koja su se pojavila u javnosti bili su Nermin Nikšić, tadašnji vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidin Munjić i drugi federalni funkcioneri.
Objavljene prepiske izazvale su pitanja o mogućem utjecaju političkih predstavnika na rad policijskih institucija, kadrovska imenovanja i postupanje prema pojedinim osobama.
Posebnu pažnju privukli su navodi koji su se odnosili na moguću zloupotrebu službenog položaja, trgovinu utjecajem i eventualno neovlašteno dijeljenje povjerljivih informacija.
U javnosti su se pojavile i sumnje povezane sa zapošljavanjem i imenovanjima u federalnim institucijama, zbog čega je slučaj dobio širu političku i pravosudnu dimenziju.
Ipak, objavljivanje spornih poruka i postojanje istrage ne predstavljaju dokaz da su osobe koje se u njima spominju počinile krivična djela.
Saslušanje osumnjičenog
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Nikšić saslušan u svojstvu osumnjičenog, što predstavlja važan procesni podatak u ovom predmetu.
Takav status znači da nadležni organi provjeravaju postojanje osnova sumnje u vezi s određenim postupanjem. On, međutim, ne podrazumijeva da je krivična odgovornost utvrđena niti da će nužno uslijediti podizanje optužnice.
Nikšić je u televizijskom nastupu nastojao objasniti zbog čega smatra da nema razloga za strah od daljnjih pravosudnih koraka.
Njegova odbrana zasniva se prvenstveno na tvrdnji da nije učestvovao u namještanju hapšenja i da je imenovanje vršioca dužnosti direktora FUP-a bilo u skladu s nadležnostima izvršne vlasti.
Premijer se pritom pozvao i na ranije postupanje Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, koje je, prema njegovim riječima, već razmatralo zakonitost spornog imenovanja.
Ipak, konačna procjena zavisit će od dokaza kojima raspolaže POSKOK i pravnih zaključaka nadležnih tužilaca.
Političke posljedice
Afera je izazvala značajnu pažnju i zbog Nikšićeve funkcije predsjednika Vlade Federacije BiH i lidera SDP-a.
Svaka istraga u kojoj se spominju najviši predstavnici izvršne vlasti otvara pitanje povjerenja javnosti u rad institucija, posebno kada su predmet provjera postupci povezani s policijskim rukovodstvom.
Za političku javnost važno je utvrditi jesu li imenovanja u Federalnoj upravi policije provedena u skladu sa zakonom i jesu li postojali nedozvoljeni utjecaji na donošenje odluka.
Nikšić insistira na tome da nije prekršio zakon i da nema razloga očekivati njegovo hapšenje. S druge strane, nadležno tužilaštvo ima pravo i obavezu provjeriti sve okolnosti koje smatra relevantnim za predmet.
Upravo zbog toga političke izjave i pravosudni postupak potrebno je posmatrati odvojeno.
Hoće li biti procesuiran?
Nakon Nikšićevog televizijskog istupa ostaje otvoreno pitanje kakav će biti konačan ishod istrage.
Premijer tvrdi da nije učestvovao u nezakonitim aktivnostima i da ne postoji pravni osnov za njegovo procesuiranje. Posebno odbacuje navode o namještanju hapšenja, ističući da nikome nije pakovao niti koristio policijske institucije protiv drugih osoba.
Međutim, njegova uvjerenost u vlastitu nevinost ne predstavlja odluku nadležnog tužilaštva.
Prema informacijama iz izvornog izvještaja, nije potvrđeno da je protiv Nikšića podignuta optužnica niti da je donesena odluka o njegovom hapšenju.
Zato se u ovom trenutku ne može pouzdano tvrditi hoće li postupak rezultirati optužnicom, obustavom istrage ili nekim drugim procesnim ishodom.
Ono što je izvjesno jeste da će se rasprava o aferi „Spengavanje“ nastaviti sve dok nadležne institucije ne razjasne okolnosti spornih imenovanja i drugih navoda koji su dospjeli u javnost.
Nikšić je svoju poziciju javno iznio i kategorično odbacio optužbe. Sada je na pravosudnim organima da, nezavisno od političkih izjava i pritisaka javnosti, utvrde postoje li dokazi za daljnje krivično postupanje.

