Formiranje nove vlasti u Bosni i Hercegovini nakon izbora suočava se s ozbiljnim političkim i proceduralnim izazovima, a posebno neizvjesna situacija vlada u Federaciji BiH zbog popunjavanja Kluba Srba u Domu naroda federalnog Parlamenta. Dodatnu neizvjesnost donijelo je ponovno brojanje glasova u Drvaru, gdje je razlika od samo dva glasa promijenila raspodjelu mandata i zakomplikovala političke kalkulacije stranaka koje nastoje osigurati utjecaj na formiranje buduće vlasti.
Neizvjesnost u Federaciji
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara upozorila je da postizborni procesi neće biti jednostavni, prvenstveno zbog nepoznanica oko konačnog sastava Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Dok su odnosi političkih snaga u klubovima bošnjačkog i hrvatskog naroda jasniji, raspodjela mandata među delegatima iz reda srpskog naroda još nije u potpunosti definisana.
Bradara smatra da će upravo ta okolnost dodatno usporiti razgovore o uspostavljanju nove vlasti, budući da se konačan sastav Doma naroda mora utvrditi prije završetka pojedinih važnih institucionalnih procedura.
– Mislim da ovo sad komplikuje situaciju jer će biti teško popuniti Klub Srba. Klubovi Hrvata i Bošnjaka su jasni, ali Srba nije. Morat ćemo sačekati Centralnu izbornu komisiju – kazala je Bradara.
Njena izjava ukazuje na značaj odluka Centralne izborne komisije BiH, koja će imati važnu ulogu u konačnoj raspodjeli delegatskih mjesta.
Problem popunjavanja mandata
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sastoji se od delegata koji se biraju posredno, odnosno kroz kantonalne skupštine, a ne neposrednim glasanjem građana za ovaj zakonodavni dom.
Svaki od klubova konstitutivnih naroda ima po 23 delegata, dok se njihova raspodjela provodi prema pravilima koja uzimaju u obzir izborne rezultate i nacionalnu strukturu izabranih kantonalnih zastupnika.
Problem nastaje kada u pojedinim kantonalnim skupštinama nema dovoljno izabranih predstavnika određenog konstitutivnog naroda za popunjavanje predviđenih mjesta.
U ovom slučaju posebno je izražen nedostatak zastupnika srpske nacionalnosti u određenim kantonima, zbog čega nije moguće odmah popuniti sva delegatska mjesta prema početnoj raspodjeli.
Centralna izborna komisija tada mora primijeniti propisana pravila za raspodjelu preostalih mandata, što može utjecati na konačan odnos političkih snaga u Klubu Srba.
Zbog toga stranke koje računaju na određeni broj delegata još nemaju potpunu izvjesnost o tome koliko će predstavnika imati u ovom klubu.
Dva presudna glasa
Posebnu pažnju izazvalo je ponovno ručno brojanje glasova u Drvaru, na području Kantona 10, gdje je izuzetno mala razlika promijenila raspodjelu jednog mandata.
Prema informacijama iz izvornog izvještaja, razlika od svega dva glasa dovela je do toga da SNSD izgubi mandat koji je pripao Srpskoj naprednoj stranci, označenoj skraćenicom SNP.
Takav rezultat pokazuje koliko i najmanje promjene u izbornim rezultatima mogu imati značajne posljedice u sistemu posrednog izbora delegata.
Na prvi pogled, riječ je o samo jednom mandatu u kantonalnoj skupštini. Međutim, njegov politički značaj može biti znatno veći ukoliko utiče na mogućnost izbora delegata u federalni Dom naroda.
Upravo zbog toga rezultati iz Drvara izazvali su dodatnu pažnju političkih stranaka koje pokušavaju procijeniti budući odnos snaga u Klubu Srba.
Ipak, promjena jednog kantonalnog mandata ne znači automatski da je konačna većina u tom klubu već određena. Za takav zaključak potrebno je sačekati završetak svih relevantnih izbornih i delegatskih procedura.
Borba za političku većinu
Klub Srba u Domu naroda FBiH ima važnu ulogu u funkcionisanju federalnih institucija, posebno prilikom postupaka koji se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Zbog toga sastav ovog kluba nije samo pitanje raspodjele delegatskih mjesta, nego i važan faktor u pregovorima o budućem rukovodstvu entiteta.
Političke stranke nastoje osigurati dovoljan broj delegata kako bi mogle učestvovati u predlaganju kandidata i ostvarivanju potrebne podrške za institucionalne odluke.
U takvim okolnostima svaki mandat može dobiti dodatnu političku težinu, posebno kada je odnos između suprotstavljenih političkih grupacija neizvjestan.
Neizvjesnost oko Kluba Srba zato se odražava i na šire pregovore o formiranju vlasti u Federaciji BiH.
Međutim, konačan ishod neće zavisiti isključivo od jednog kantona, nego od ukupne raspodjele delegata i dogovora političkih aktera nakon potvrđivanja izbornih rezultata.
Čovićevi koalicioni planovi
Dok se u Federaciji očekuje rasplet oko popunjavanja Doma naroda, političke stranke istovremeno razmatraju mogućnosti uspostavljanja nove vlasti na državnom nivou.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara poručila je da će HDZ BiH prilikom izbora budućih partnera posebnu pažnju posvetiti njihovom odnosu prema evropskim integracijama.
Prema njenim riječima, ubrzavanje evropskog puta Bosne i Hercegovine trebalo bi biti jedan od najvažnijih zadataka nove državne koalicije.
– Tražit ćemo partnere koji žele evropsku budućnost BiH. Imamo iste ciljeve – da ljudi bolje žive u ovoj zemlji, vladavinu prava i sve ono za šta smo se do sada zalagali – poručila je Bradara.
Ovakva poruka dolazi u trenutku kada još nije jasno koje će političke stranke uspjeti usaglasiti programsku i parlamentarnu većinu potrebnu za formiranje Vijeća ministara BiH.
HDZ BiH nastoji evropske integracije postaviti kao zajednički politički cilj budućih partnera, ali će konkretni koalicioni dogovori pokazati koliko su njihove pozicije zaista usklađene.
Odnos HDZ-a i SNSD-a
Posebnu pažnju izaziva dugogodišnja politička saradnja HDZ-a BiH i SNSD-a, odnosno njihovih lidera Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Ove dvije stranke tokom prethodnih godina sarađivale su na različitim nivoima vlasti, uprkos značajnim razlikama u javno izraženim političkim prioritetima.
HDZ BiH evropske integracije redovno predstavlja kao jedan od svojih strateških ciljeva, dok su potezi i izjave rukovodstva SNSD-a često izazivali političke sporove oko funkcionisanja državnih institucija i provođenja reformi.
Zbog toga se postavlja pitanje na koji način bi eventualna nova saradnja ove dvije stranke utjecala na evropsku agendu Bosne i Hercegovine.
Kritičari takvog partnerstva smatraju da se deklarativna podrška evropskom putu teško može uskladiti s politikama koje dovode do institucionalnih blokada.
S druge strane, konačan odnos budućih koalicionih partnera prema evropskim reformama moći će se procjenjivati na osnovu konkretnih dogovora, zakonodavnih prijedloga i odluka koje budu donosili.
Za sada nije poznato kakav će biti konačan sastav državne koalicije niti koje će stranke uspjeti osigurati potrebnu podršku.
Neslaganja oko ministarstava
Dodatnu pažnju izazvale su i različite poruke iz vrha HDZ-a BiH o raspodjeli ministarskih pozicija na državnom nivou.
Prema navodima iz izvornog izvještaja, Lidija Bradara ranije je potvrdila da je HDZ zainteresovan za pozicije ministra vanjskih poslova i ministra finansija.
Međutim, predsjednik stranke Dragan Čović nakon sastanka u Mostaru izjavio je da još nije održan konkretan sastanak posvećen raspodjeli ministarskih funkcija.
Takve izjave ne moraju nužno značiti da postoji otvoreni sukob unutar stranke, ali pokazuju razliku između javno izraženih kadrovskih interesa i formalnih koalicionih pregovora.
Političke stranke mogu imati vlastite prioritete prije nego što započnu zvanični razgovori o podjeli resora.
Ipak, u trenutku kada je formiranje vlasti već opterećeno neizvjesnošću, svaka izjava o budućim ministarskim pozicijama dodatno privlači pažnju političkih partnera i javnosti.
Ko odlučuje o vlasti?
Rasplet postizbornih pregovora zavisit će od više međusobno povezanih procesa, među kojima je posebno važno konačno utvrđivanje sastava federalnog Doma naroda.
Centralna izborna komisija BiH mora završiti procedure koje se odnose na raspodjelu preostalih delegatskih mandata, nakon čega će političke stranke imati jasniju sliku o odnosu snaga.
Istovremeno će se nastaviti razgovori o formiranju parlamentarne većine i raspodjeli odgovornosti u izvršnoj vlasti.
U takvoj situaciji rezultat ponovnog brojanja glasova u Drvaru predstavlja jedan od pokazatelja koliko tijesni izborni odnosi mogu zakomplikovati planove političkih stranaka.
Za SNSD je gubitak mandata važan u kontekstu nastojanja da osigura što snažniji utjecaj u federalnim institucijama, dok će HDZ BiH morati uzeti u obzir konačnu raspodjelu političkih snaga prilikom pregovora o vlasti.
Međutim, nije potvrđeno da su samo dva glasa iz Drvara definitivno odlučila o budućoj koaliciji ili spriječila određeni politički dogovor.
Odgovor će biti poznat tek nakon završetka izbornih procedura i postizanja eventualnih koalicionih sporazuma.
Neizvjesna politička završnica
Bosna i Hercegovina tako ulazi u novu fazu postizbornih pregovora u kojoj se prepliću izborna matematika, institucionalne procedure i politički interesi stranaka.
Dok Lidija Bradara upozorava na poteškoće s popunjavanjem Kluba Srba, HDZ BiH istovremeno najavljuje potragu za partnerima koji će podržati evropsku budućnost države.
SNSD se suočava s promijenjenim izbornim okolnostima u pojedinim sredinama, dok se konačan odnos snaga u federalnom Domu naroda još utvrđuje.
U takvim okolnostima ni politički planovi Dragana Čovića i Milorada Dodika ne mogu se posmatrati odvojeno od odluka nadležnih izbornih institucija i rezultata pregovora s drugim strankama.
Razlika od dva glasa u Drvaru pokazala je koliko pojedinačni mandati mogu biti značajni za širu političku sliku.
Ipak, konačan odgovor na pitanje ko će formirati novu vlast i kakvu će ulogu u njoj imati HDZ BiH, SNSD i ostali politički akteri zavisit će od ukupnog rasporeda delegata i sposobnosti stranaka da osiguraju potrebnu parlamentarnu podršku.

