Političke promjene u Washingtonu mogle bi otvoriti novo poglavlje u odnosima američkih institucija prema lobističkim aktivnostima povezanim s Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske. Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić upozorio je da se u američkom Kongresu pripremaju istrage o utjecaju lobista na Bijelu kuću, dok je istovremeno otkriveno da će Srbija početkom 2027. godine biti domaćin velikog okupljanja američkih konzervativnih političkih krugova.
Istrage u Kongresu
Govoreći u Dnevniku 2 Federalne televizije, Ivica Puljić osvrnuo se na političke promjene nakon američkih kongresnih izbora i mogućnost pokretanja istraga o lobističkim aktivnostima povezanim s administracijom Donalda Trumpa.
Prema njegovoj procjeni, novi odnos političkih snaga u Kongresu mogao bi dovesti do detaljnijeg preispitivanja kontakata između američkih zvaničnika, lobističkih kompanija i njihovih međunarodnih klijenata.
Posebno je izdvojio angažmane koje su finansirale vlasti Republike Srpske, navodeći da bi i oni mogli postati predmet interesovanja američkih zakonodavaca.
– U Kongresu se iduće godine očekuje pokretanje istraga o lobiranjima unutar Bijele kuće. U to se uklapa i Dodikovo lobiranje, koje će biti pod lupom novih zakonodavaca u Kongresu – rekao je Puljić.
Njegova izjava dolazi nakon izbora održanih 3. novembra 2026. godine, na kojima su, prema izvještaju, demokrati osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa.
Međutim, zasad nije potvrđeno da je protiv Milorada Dodika ili njegovih američkih lobista otvorena posebna kongresna istraga. Puljićeve informacije odnose se na očekivani pravac budućeg parlamentarnog nadzora.
Veze s Bijelom kućom
Jedan od razloga zbog kojih bi lobiranje za Republiku Srpsku moglo privući dodatnu pažnju jesu poslovne i političke veze pojedinih konsultantskih kompanija s ljudima iz Trumpovog okruženja.
Puljić je posebno ukazao na kompaniju Continental Strategy, koja je angažovana za zastupanje interesa Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.
U toj kompaniji radi Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, bivše šefice kabineta američkog predsjednika. Upravo su takve veze otvorile pitanja o mogućem utjecaju privatnih lobističkih interesa na donošenje odluka u Washingtonu.
– Podsjećam da su i lobisti koje je angažirao Milorad Dodik odgovorni za uvođenje strožih pravila, osobito oni koji su bili povezani s donedavno nedodirljivom šeficom osoblja Susie Wiles, čija kći lobira za entitet Republika Srpska – izjavio je Puljić.
Ipak, ova tvrdnja predstavlja Puljićevu ocjenu razloga za uvođenje novih pravila. Nije potvrđeno da je upravo angažman kompanije Continental Strategy bio neposredan povod za promjenu procedura u Bijeloj kući.
Kompanija je ranije navela da Katie Wiles nije lično zastupala interese Republike Srpske pred američkim državnim službenicima, već da je te kontakte obavljao njen kolega Alejandro Garcia.
Miller pooštrio pravila
Nakon što je Stephen Miller preuzeo funkciju šefa kabineta Donalda Trumpa, uvedena su strožija pravila za sastanke zaposlenika Bijele kuće s registrovanim lobistima.
Prema internom memorandumu o kojem je izvijestio američki Politico, službenici predsjedničke administracije moraju dobiti prethodno odobrenje Ureda pravnog savjetnika za sastanke s lobistima unutar kompleksa Bijele kuće kada se razgovara o vladinoj politici.
Dokument je zaposlenicima dostavila Alina Bulazel, zamjenica pomoćnika predsjednika i direktorica Ureda šefa kabineta.
Ured za odnose s javnošću određen je kao glavna kontaktna tačka za saradnju s vanjskim akterima.
Ova promjena znači da pristup pojedinim zvaničnicima više neće zavisiti samo od ranije uspostavljenih kontakata, nego i od formalnog odobrenja nadležnih službi.
Ipak, nova procedura ne predstavlja potpunu zabranu lobiranja. Ona također ne znači da su svi kontakti lobista s članovima Kongresa ili drugim američkim institucijama automatski onemogućeni.
Novac za lobiranje
Posebnu pažnju izazivaju finansijski detalji ugovora koje su vlasti Republike Srpske zaključivale s američkim konsultantskim kompanijama.
Prema dokumentima registrovanim u američkom Ministarstvu pravde, Continental Strategy angažovan je za mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.
Ugovor je obuhvatao aktivnosti povezane s organizovanjem sastanaka i uspostavljanjem odnosa s predstavnicima američke izvršne i zakonodavne vlasti.
Zbog takvih aranžmana ponovo se otvara pitanje koliko javnog novca vlasti Republike Srpske izdvajaju za političko predstavljanje u Washingtonu i kakvi su konkretni rezultati tih aktivnosti.
Dodatnu pažnju izazvao je angažman bivših Trumpovih savjetnika Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, koji su boravili u Bosni i Hercegovini tokom predizborne kampanje.
Nakon njihovog dolaska pojavila su se pitanja o finansiranju njihovih usluga i eventualnoj povezanosti s političkim aktivnostima SNSD-a.
Transparency International BiH saopćio je 12. novembra da je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske odbilo dostaviti ugovor s dvojicom savjetnika, pozivajući se na povjerljivost dokumentacije.
Iz ove organizacije upozorili su da javnost ima pravo znati kako se troše budžetska sredstva i koje se usluge plaćaju novcem građana.
Dodikov odlazak u Chicago
Puljić se osvrnuo i na najnoviju posjetu Milorada Dodika Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je predsjednik SNSD-a najavljivao kontakte s predstavnicima Demokratske stranke.
Dodik je prethodno govorio da u Chicagu namjerava razgovarati s ljudima iz demokratskih političkih krugova.
Međutim, Puljić smatra da se ovom putovanju pridaje veći politički značaj nego što ga ono zaista ima.
Prema njegovoj ocjeni, posjeta je prvenstveno usmjerena prema domaćoj javnosti, dok nema dovoljno pokazatelja da Dodik uspostavlja značajne nove odnose s rukovodstvom američkih demokrata.
U tom kontekstu spomenuo je i bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha, koji više nema politički položaj unutar Demokratske stranke kakav je ranije imao.
Blagojevich se u međuvremenu približio Trumpovom političkom krugu, a njegovo ime povezivano je s lobističkim aranžmanima kompanije RRB Strategies za zastupanje interesa Republike Srpske.
Dodik zasad nije objavio imena konkretnih demokratskih zvaničnika s kojima namjerava razgovarati, zbog čega nije moguće potvrditi politički domet najavljenih susreta.
Novi plan za Srbiju
Osim informacija o mogućim istragama u Washingtonu, Puljić je otkrio i detalje o planiranom dolasku američke konzervativne političke konferencije CPAC na Balkan.
Prema najavi organizatora, prva konferencija CPAC Balkans trebala bi biti održana u Srbiji u januaru 2027. godine.
Riječ je o događaju koji bi trebao okupiti političke predstavnike i organizacije povezane s konzervativnim pokretima iz Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.
Među najavljenim učesnicima nalazi se i bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zajedno s drugim političkim predstavnicima iz regiona.
Organizatori su kao važne teme konferencije izdvojili nacionalni suverenitet, energetsku sigurnost i jačanje odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i balkanskih država.
Prema dostupnim informacijama, konferencija je prvobitno bila planirana za novembar, ali je njen termin pomjeren na januar naredne godine.
O održavanju skupa u Beogradu izvijestio je i BBC.
Politički značaj konferencije
CPAC predstavlja jednu od poznatijih političkih platformi američkog konzervativnog pokreta, a njegovo širenje na Balkan otvara mogućnost novih kontakata između političkih aktera iz regiona i američkih desno orijentisanih organizacija.
Puljić je najavljeni događaj opisao kao okupljanje desničarskih i nacionalističkih političkih krugova.
Posebno je zanimljivo da organizatori, pored Vučića, najavljuju i učešće predstavnika nove vlasti u Srbiji.
Takva najava pokazuje namjeru organizatora da razgovaraju s različitim političkim akterima, uprkos promjenama koje su uslijedile nakon izbora u Srbiji.
Ipak, zasad nisu poznati svi učesnici niti konkretni politički dogovori koji bi mogli proizaći iz konferencije.
Kesićeva podrška
U svom javljanju Puljić je spomenuo i Obrada Kesića, ambasadora Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji, koji je javno pozdravio najavu održavanja CPAC Balkans.
Njegov istup privukao je pažnju zbog diplomatske funkcije koju obavlja u ime Bosne i Hercegovine.
Puljić je ukazao na politički značaj činjenice da ambasador podržava događaj koji okuplja određene međunarodne političke krugove.
Međutim, nije objavljena zvanična odluka Predsjedništva BiH ili Ministarstva vanjskih poslova kojom bi podrška konferenciji bila predstavljena kao usaglašen stav državnih institucija.
Zbog toga Kesićev javni nastup treba razlikovati od zvanične vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Šta slijedi u Washingtonu?
Naredni mjeseci mogli bi donijeti dodatne informacije o načinu na koji su pojedine lobističke kompanije ostvarivale kontakte s Trumpovom administracijom.
Demokratski predstavnici u Kongresu najavljuju pojačan nadzor, dok nova pravila Stephena Millera već mijenjaju procedure sastajanja s lobistima u Bijeloj kući.
Za vlasti Republike Srpske posebno je značajno pitanje hoće li se buduće provjere odnositi i na ugovore zaključene s američkim kompanijama.
Istovremeno, Transparency International BiH nastavlja insistirati na transparentnosti finansiranja lobističkih aktivnosti javnim novcem.
Puljićeve informacije ukazuju na mogućnost da se Dodikovi američki angažmani nađu pod dodatnim političkim nadzorom, ali zasad nema potvrde o pokretanju posebne istrage protiv njega.
Dok se u Washingtonu očekuju novi potezi Kongresa, u Srbiji se priprema konferencija CPAC Balkans, koja bi mogla otvoriti dodatni prostor za kontakte američkih konzervativnih krugova s političarima iz regiona.
Za javnost u Bosni i Hercegovini ostaje posebno važno pitanje koliko su vlasti Republike Srpske potrošile na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, kome je novac isplaćen i kakve su konkretne rezultate ti angažmani donijeli.
Pogledajte PRILOG!

