Američka konzervativna aktivistica i novinarka Evi Kokalari, poznata po povezanosti s pokretom MAGA, oštro je reagovala nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno potvrdio da se sastajao s Katy Wiles, kćerkom bivše šefice kabineta Bijele kuće Susie Wiles. Kokalari je otvorila pitanje mogućeg neprijavljenog lobiranja, sukoba interesa i nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, upozoravajući na političke veze između američkih lobista i rukovodstva Republike Srpske.
Dodikovo priznanje
Povod za reakciju Evi Kokalari bio je Dodikov intervju u emisiji Istraga sedmice na televiziji Hayat, tokom kojeg je govorio o kontaktima s Katy Wiles i razgovorima o međunarodnom predstavljanju Republike Srpske.
Dodik je potvrdio da su se sastajali i razgovarali o načinima na koje bi Republika Srpska mogla bolje predstaviti svoje političke poruke i historiju međunarodnoj javnosti. Upravo je taj dio njegovog nastupa izazvao pažnju američke aktivistice, koja smatra da se mora razjasniti priroda tih kontakata.
Kokalari je javno postavila pitanje predstavljaju li takvi razgovori lobističku aktivnost koja bi, prema američkim propisima, morala biti prijavljena nadležnim institucijama.
– Je li Milorad Dodik upravo javno priznao da se sastao s kćerkom Susie Wiles, Katy, u Republici Srpskoj kako bi razgovarali o tome kako bolje pozicionirati poruke i historiju njegove zemlje? Nije li to lobiranje? – upitala je Kokalari.
Njena reakcija uslijedila je nakon ranijih izjava predstavnika američke lobističke kompanije Continental Strategy, koji su tvrdili da Katy Wiles nije sarađivala s vlastima Republike Srpske.
Sporne izjave lobista
Prema ranijim objašnjenjima Continental Strategyja američkim medijima, Katy Wiles je u regiji boravila zbog drugog američkog klijenta, a ne radi aktivnosti povezanih s vlastima u Banjoj Luci.
Međutim, Dodikovo priznanje da su razgovarali o političkom predstavljanju Republike Srpske otvorilo je pitanje jesu li ranije informacije kompanije bile potpune i precizne.
Kokalari smatra da bi američke institucije trebale utvrditi kakva je bila priroda sastanaka, ko ih je organizovao i jesu li bili povezani s plaćenim lobističkim angažmanom.
Posebno je ukazala na činjenicu da ime Katy Wiles nije bilo navedeno u zvaničnim prijavama lobističkih aktivnosti kompanije Continental Strategy koje se odnose na Republiku Srpsku.
Ipak, sama činjenica da je održan sastanak ne dokazuje automatski kršenje američkog zakonodavstva. Za takav zaključak potrebno je utvrditi okolnosti kontakata, njihov sadržaj i eventualne zakonske obaveze prijavljivanja.
Pitanje američkog zakona
Jedno od centralnih pitanja koje je Kokalari otvorila odnosi se na američki Zakon o registraciji stranih agenata, poznat kao FARA.
Ovaj zakon propisuje obaveze registracije i prijavljivanja određenih aktivnosti osoba i organizacija koje djeluju u ime stranih nalogodavaca, uključujući pojedine političke i lobističke aktivnosti.
Kokalari smatra da bi američko Ministarstvo pravde trebalo ispitati jesu li kontakti Katy Wiles s Dodikom bili obuhvaćeni tim pravilima.
– Zašto ova aktivnost nije prijavljena Ministarstvu pravde (DOJ) u skladu sa zakonom FARA, i zašto je Continental Strategy tvrdio da Katy ne komunicira sa svojim klijentima iz Republike Srpske? – navela je ona.
Njena pitanja odnose se prvenstveno na moguću razliku između onoga što je kompanija prijavila američkim institucijama i aktivnosti koje je Dodik opisao tokom televizijskog gostovanja.
Za sada u dostavljenim informacijama nema potvrde da je američko Ministarstvo pravde utvrdilo bilo kakvo kršenje zakona u ovom slučaju.
Sukob interesa
Kokalari je posebno problematizovala porodičnu povezanost Katy Wiles s jednom od najutjecajnijih osoba iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Njena majka Susie Wiles obavljala je dužnost šefice kabineta Bijele kuće, što je funkcija koja podrazumijeva neposrednu saradnju s predsjednikom i značajan utjecaj na organizaciju rada njegove administracije.
Američka aktivistica smatra da takva porodična povezanost zahtijeva dodatnu pažnju kada je riječ o poslovnim kontaktima s političkim predstavnicima stranih država i entiteta.
Posebno je upozorila na mogućnost da lobističke aktivnosti povezane s politički osjetljivim međunarodnim pitanjima otvore ozbiljne dileme o sukobu interesa.
– Pogotovo kada vaša vlastita majka drži jednu od najmoćnijih pozicija u vladi Sjedinjenih Američkih Država. U kojem trenutku ovo postaje ozbiljan problem nacionalne sigurnosti i sukoba interesa? – zaključila je Kokalari.
Time je pitanje Dodikovih kontakata s američkim lobistima povezala sa širim problemom transparentnosti političkog utjecaja u Washingtonu.
Njena izjava predstavlja upozorenje i zahtjev za razjašnjenjem okolnosti, a ne zvaničnu procjenu američkih sigurnosnih institucija.
Proruski politički utjecaj
U svojoj reakciji Kokalari je otvorila i pitanje političke orijentacije rukovodstva Republike Srpske, posebno zbog Dodikovih dugogodišnjih odnosa s Rusijom.
Smatra problematičnim da američka lobistička kompanija zastupa interese političkih aktera koje opisuje kao proruske i čije stavove smatra suprotnim američkoj vanjskoj politici.
Kokalari je izrazila zabrinutost da finansijski interesi lobističkih kompanija mogu doći u sukob s vanjskopolitičkim prioritetima Sjedinjenih Američkih Država.
Pritom je postavila pitanje granica prihvatljivog lobiranja, naročito kada se ono odnosi na političke predstavnike koji održavaju bliske odnose s Moskvom.
Međutim, angažovanje američkih lobističkih kompanija za strane klijente samo po sebi nije nezakonito. Ključno je poštovanje propisa o registraciji, transparentnosti i prijavljivanju aktivnosti.
Zbog toga se pitanja koja je otvorila Kokalari prvenstveno odnose na moguće nepravilnosti u prijavljivanju kontakata i potencijalni sukob interesa.
Hiljade dolara mjesečno
Prema informacijama objavljenim u izvornom tekstu, kompanija Continental Strategy od februara 2026. godine prima 35.000 američkih dolara mjesečno za zastupanje interesa Republike Srpske u Washingtonu.
Takav angažman pokazuje da vlasti u Banjoj Luci izdvajaju značajna sredstva za međunarodno lobiranje, nastojeći ostvariti kontakte s političkim krugovima u američkoj prijestolnici.
Posebnu pažnju izaziva podatak da se ime Katy Wiles nije nalazilo u zvaničnim FARA prijavama povezanima s tim ugovorom.
Upravo zbog toga Dodikova izjava o njihovim sastancima postala je predmet javnih pitanja o transparentnosti i eventualnim obavezama prijavljivanja.
Za potpunu procjenu bilo bi potrebno utvrditi je li Katy Wiles na tim sastancima djelovala u ime kompanije, drugog klijenta ili u nekom drugačijem svojstvu.
Odluka Ustavnog suda
Dodatnu dimenziju cijelom slučaju daje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 24. septembra 2026. godine, donesena povodom apelacije Denisa Zvizdića.
Prema navodima iz izvornog teksta, Ustavni sud proglasio je neustavnim finansiranje lobističkih aktivnosti iz budžeta Republike Srpske kada su one usmjerene na ciljeve suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine.
Sud je, kako se navodi, naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi RS-a i entitetskim predstavništvima u inostranstvu da obustave takve aktivnosti i budžetska plaćanja.
Ova odluka posebno je značajna u kontekstu međunarodnih lobističkih ugovora koje vlasti Republike Srpske finansiraju javnim sredstvima.
Ipak, zabrana se odnosi na aktivnosti obuhvaćene sudskom odlukom, pa bi za ocjenu konkretnog ugovora bilo potrebno utvrditi njegovu svrhu i sadržaj.
Pitanja bez odgovora
Reakcija Evi Kokalari otvorila je više pitanja o Dodikovim kontaktima s američkim lobistima, posebno o ulozi Katy Wiles i mogućem utjecaju njene porodične povezanosti s bivšim vrhom Bijele kuće.
Najvažnije pitanje ostaje jesu li sastanci o kojima je Dodik govorio predstavljali aktivnosti koje su morale biti prijavljene američkom Ministarstvu pravde.
Istovremeno, pažnju privlači razlika između Dodikovih javnih izjava i ranijih objašnjenja kompanije Continental Strategy o ulozi Katy Wiles.
Za sada nema dovoljno informacija za zaključak da je došlo do kršenja američkog zakonodavstva ili da su Dodikovi kontakti predstavljali stvarnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Ipak, javna reakcija aktivistice povezane s pokretom MAGA pokazuje da aktivnosti lobista angažovanih za Republiku Srpsku izazivaju pitanja i unutar američkih konzervativnih političkih krugova.
Hoće li ta pitanja dovesti do dodatnih objašnjenja kompanije Continental Strategy ili postupanja nadležnih američkih institucija, ostaje da se vidi.

