Narodna skupština Republike Srpske izabrala je Ninu Bukejlović i Snježanu Gvozden za potpredsjednice entitetskog parlamenta, a njihovo imenovanje obilježile su rasprave o nacionalnom izjašnjavanju, političkim prelascima i odnosima unutar vladajuće koalicije. Posebnu pažnju izazvale su izjave Bukejlović o njenom porodičnom porijeklu, ali i oštre međusobne optužbe Snježane Gvozden i lidera Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića.
Izbor rukovodstva
Na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske nastavljeno je konstituiranje rukovodstva parlamenta, nakon što je Nenad Stevandić ponovo dobio podršku za funkciju predsjednika NSRS-a.
Za njegov izbor glasala su 52 poslanika, 19 ih je bilo protiv, dok je pet bilo suzdržano. Time je Stevandić osigurao novi mandat na čelu entitetskog parlamenta, uz podršku vladajuće koalicije.
Nakon izbora predsjednika pristupilo se imenovanju potpredsjednica iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Za obje funkcije predložene su kandidatkinje koje podržavaju stranke vladajuće većine, a glasanje je pokazalo da koalicija raspolaže značajnom parlamentarnom podrškom.
Ipak, sjednica nije protekla bez političkih polemika, posebno zbog ranijih stranačkih opredjeljenja izabranih potpredsjednica i njihovih izjava tokom rasprave.
Porodično porijeklo
Nina Bukejlović izabrana je za potpredsjednicu Narodne skupštine Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda sa 57 glasova za, tri protiv i pet suzdržanih, prenose Vijesti.ba.
Njeno imenovanje privuklo je pažnju zbog činjenice da se do 2018. godine izjašnjavala kao Srpkinja, dok je sada izabrana na funkciju predviđenu za predstavnika bošnjačkog naroda.
Tokom skupštinske rasprave Bukejlović je govorila o svom porodičnom porijeklu, objašnjavajući da potječe iz porodice u kojoj su zastupljena oba naroda.
Navela je da je njen otac Srbin, a majka Bošnjakinja, te da oba naroda doživljava kao svoja. Time je odgovorila na pitanja koja su se pojavila u vezi s njenim nacionalnim izjašnjavanjem i kandidaturom.
– To se kod nas nikada nije gledalo – kazala je Bukejlović.
Njen nastup pokazao je da pitanje nacionalne pripadnosti može postati predmet političke rasprave čak i kada osoba javno govori o vlastitom porodičnom identitetu.
Od SDS-a do SNSD-a
Politički put Nine Bukejlović također je bio predmet pažnje tokom izbora skupštinskog rukovodstva. Ona je ranije bila predsjednica Omladine Srpske demokratske stranke, a potom je prešla u Savez nezavisnih socijaldemokrata.
Njen prelazak iz SDS-a u SNSD predstavlja jednu od promjena stranačke pripadnosti koje su obilježile njenu političku karijeru. Sada je, uz podršku vladajuće većine, dobila jednu od najvažnijih funkcija u rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske.
Posebnost njenog imenovanja ogleda se u činjenici da je izabrana kao predstavnica bošnjačkog naroda, iako se ranije drugačije nacionalno izjašnjavala.
U Bosni i Hercegovini nacionalno izjašnjavanje predstavlja lično pravo pojedinca, dok se političke rasprave o takvim pitanjima često intenziviraju prilikom raspodjele funkcija koje su povezane s predstavljanjem konstitutivnih naroda.
Novi politički prelazak
Za potpredsjednicu Narodne skupštine Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izabrana je Snježana Gvozden, koja je dobila 53 glasa za i tri protiv.
Njeno imenovanje uslijedilo je nakon što je napustila Pokret Sigurna Srpska i pristupila SNSD-u, čime je dodatno ojačana parlamentarna pozicija vladajuće koalicije.
Gvozden je u Narodnu skupštinu ušla preko kompenzacione liste, a njen odlazak iz stranke Draška Stanivukovića izazvao je oštre reakcije.
Lider PSS-a smatra da je riječ o političkom potezu kojim je iznevjereno povjerenje koje joj je ranije ukazano. Posebno je kritikovao okolnosti njenog dolaska do poslaničkog mandata i kasnijeg prelaska u vladajuću stranku.
Stanivuković je ocijenio da je Gvozden unovčila njegovo lično povjerenje, a najavio je i podnošenje krivičnih prijava.
Njegove optužbe dodatno su zaoštrile odnose između bivših stranačkih saradnika, dok je Gvozden tokom skupštinske rasprave iznijela vlastitu verziju događaja.
Optužbe protiv Stanivukovića
Snježana Gvozden nije ostala dužna lideru Pokreta Sigurna Srpska, nego je tokom obraćanja u Narodnoj skupštini iznijela ozbiljne optužbe na njegov račun.
Tvrdila je da je Stanivuković, zajedno sa svojim saradnicima, učestvovao u političkim aktivnostima koje su bile usmjerene protiv opozicionih kandidata na izborima u Republici Srpskoj.
Prema njenim navodima, takvo djelovanje bilo je prisutno još tokom izbora 2022. godine, kada je kandidatkinja opozicije Jelena Trivić izgubila predsjedničku utrku.
Gvozden je također optužila Stanivukovića za postupke koji su, prema njenom mišljenju, išli na štetu Branka Blanuše u izbornoj utakmici protiv Siniše Karana.
Takve tvrdnje predstavljaju ozbiljne političke optužbe, ali u dostavljenim informacijama nisu navedeni nezavisni dokazi koji bi potvrdili njihovu tačnost.
Navodne instrukcije
Najviše pažnje izazvala je izjava Snježane Gvozden o navodnim instrukcijama koje su članovi Pokreta Sigurna Srpska dobili tokom izborne kampanje 2026. godine.
Prema njenim tvrdnjama, stranačkim predstavnicima bilo je poručeno da ne pružaju podršku opozicionom kandidatu Branku Blanuši, iako se očekivalo da opozicione političke strukture djeluju zajednički.
Gvozden je navela da je zatražila objašnjenje takve odluke, nakon čega je, kako tvrdi, dobila odgovor koji je ukazivao na moguće buduće političke dogovore sa SNSD-om.
– Dobili smo 2026. godine instrukciju u PSS-u da ne radimo za Branka Blanušu. Na moje pitanje zašto se to radi, odgovor je bio da je to visoka politika i da se poslije izbora ide u koaliciju sa SNSD-om ako vladajući dopuste da Draško bude premijer – izjavila je Gvozden, prenose Vijesti.ba.
Ova tvrdnja posebno je značajna jer sugeriše da su, prema njenom tumačenju, pojedini politički potezi unutar opozicije mogli biti povezani s mogućnošću kasnijeg dogovora s vladajućom koalicijom.
Međutim, riječ je o izjavi bivše članice PSS-a koja se sada nalazi u SNSD-u, zbog čega je za potpunu sliku potrebno uzeti u obzir i eventualni odgovor Draška Stanivukovića na konkretne navode.
Odnosi u opoziciji
Međusobne optužbe Gvozden i Stanivukovića ukazuju na ozbiljne političke sukobe koji su nastali nakon njenog prelaska u vladajuću koaliciju.
Stanivuković tvrdi da je iznevjereno njegovo povjerenje, dok Gvozden nastoji dovesti u pitanje njegov odnos prema opozicionim kandidatima i ranijim političkim dogovorima.
Njene tvrdnje o mogućoj saradnji PSS-a sa SNSD-om posebno su osjetljive jer se odnose na političke odnose između stranaka koje su javno nastupale s različitih pozicija.
Ipak, bez dodatnih dokaza nije moguće zaključiti da su navodne instrukcije zaista postojale ili da je bio postignut dogovor o budućoj raspodjeli funkcija.
Istovremeno, prelazak Gvozden u SNSD pokazuje koliko promjene stranačke pripadnosti pojedinih poslanika mogu utjecati na odnose snaga u entitetskom parlamentu.
Nova skupštinska većina
Izbor Nine Bukejlović i Snježane Gvozden potvrdio je da vladajuća koalicija ima dovoljno glasova za imenovanje svojih kandidata na važne parlamentarne funkcije.
Dok je Bukejlović dobila podršku 57 poslanika, za Gvozden su glasala 53, što pokazuje da se broj glasova razlikovao zavisno od kandidature.
Ponovni izbor Nenada Stevandića i imenovanje dvije potpredsjednice predstavljaju važan korak u formiranju rukovodstva novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske.
Ipak, političke polemike koje su pratile sjednicu pokazale su da odnosi između vlasti i opozicije ostaju opterećeni međusobnim optužbama, posebno kada je riječ o prelascima poslanika i njihovim ranijim stranačkim aktivnostima.
Dok je Bukejlović govorila o vlastitom porodičnom porijeklu i pripadnosti dvama narodima, Gvozden je svoj nastup iskoristila za iznošenje ozbiljnih tvrdnji o političkom djelovanju bivših saradnika.
Tako je sjednica, osim izbora skupštinskog rukovodstva, otvorila i nova pitanja o odnosima unutar opozicije, političkim prelascima i budućem funkcionisanju parlamentarne većine u Republici Srpskoj.

