Evropska komisija upozorila je na ozbiljne probleme u radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, posebno na praksu prema kojoj se u politički osjetljivim predmetima odluke donose konsenzusom više tužilaca, što bi moglo ugroziti nezavisnost postupajućeg tužioca. Ove kritike dobile su dodatnu težinu nakon informacija portala Fokus da je u predmetu kupovine vile Milorada Dodika na beogradskom Dedinju navodno bila pripremljena optužnica, ali da ona nije podignuta nakon formiranja posebnog tužilačkog tima.
Upozorenje iz Bruxellesa
U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, objavljenom 4. novembra, posebno je problematizovan način postupanja u osjetljivim predmetima Tužilaštva BiH. Evropska komisija upozorila je da praksa zajedničkog odlučivanja više tužilaca može dovesti do neprimjerenog utjecaja na samostalnost tužioca kojem je predmet prvobitno dodijeljen.
Prema ocjeni Komisije, takav način rada nema odgovarajući zakonski osnov i može oslabiti individualnu odgovornost za donošenje tužilačkih odluka. Posebno je problematično kada se odluke u predmetima od velikog javnog interesa uslovljavaju saglasnošću drugih tužilaca.
Komisija je također upozorila na pogoršanje unutrašnjih odnosa u Tužilaštvu BiH nakon premještaja pojedinih tužilaca koji su radili na politički osjetljivim predmetima. U izvještaju se spominje i obustavljanje istraga u značajnim slučajevima bez dovoljno utemeljenog pravnog obrazloženja.
Ipak, Evropska komisija u tom dijelu izvještaja nije imenovala konkretne predmete niti tužioce. Povezivanje njenih nalaza s istragom o Dodikovoj vili na Dedinju zasniva se na informacijama koje je Fokus dobio od izvora iz pravosuđa.
Slučaj vile na Dedinju
Predmet koji se odnosi na kupovinu nekretnine Milorada Dodika u elitnom beogradskom naselju Dedinje godinama privlači pažnju javnosti. Prema navodima iz istrage i krivične prijave koje prenosi Fokus, vila je kupljena u maju 2007. godine, a njena vrijednost procjenjivana je između 750.000 i 850.000 eura.
Sumnje su se odnosile na način finansiranja kupovine, odnosno tvrdnje da je nekretnina prvobitno plaćena gotovinom, a da je transakcija naknadno predstavljena kao kreditni aranžman nekadašnje Pavlović banke.
Upravo je porijeklo novca i zakonitost finansijske dokumentacije bilo jedno od ključnih pitanja koja su se povezivala s ovim predmetom. Međutim, riječ je o navodima koji zahtijevaju dokazivanje u odgovarajućem postupku, a ne o pravosnažno utvrđenoj krivičnoj odgovornosti.
Prema informacijama Fokusa, istraga je došla do faze u kojoj je optužnica navodno već bila pripremljena, ali do njenog podizanja nije došlo.
Optužnica koja nije podignuta
Fokus, pozivajući se na više neimenovanih izvora iz pravosuđa, navodi da je tužiteljica Elvira Stanojlović završila pripremu optužnice u predmetu poznatom kao Vila Dedinje. Prema tim informacijama, optužnica je trebala biti podignuta krajem 2025. godine.
Međutim, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić potom je, prema navodima portala, formirao tim od više tužilaca koji su trebali postupati u istom predmetu. Optužnica nakon toga nije podignuta, dok je Stanojlović premještena u drugi odsjek.
O njenom premještaju ranije je izvještavao i Detektor, navodeći da je iz Odsjeka za korupciju prešla u Odsjek za organizovani kriminal. Taj medij potvrdio je i da je Stanojlović postupala u predmetu koji se odnosi na Dodikovu vilu.
Tužilaštvo BiH ranije je premještaje obrazložilo potrebom jačanja kapaciteta za rad na predmetima organizovanog kriminala, posebno onima koji uključuju dokaze iz kriptovanih aplikacija Sky i Anom.
Važno je naglasiti da informacije o premještaju tužiteljice ne predstavljaju nezavisnu potvrdu tvrdnje da je optužnica bila završena. Tužilaštvo BiH zasad nije potvrdilo Fokusove navode o pripremljenoj optužnici niti je konkretno objasnilo razloge zbog kojih ona nije podignuta.
Sporno novo uputstvo
Dodatnu pažnju izazvale su dopune uputstva za primjenu Pravilnika o orijentacionim mjerilima za rad tužilaca, koje je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo na sjednici održanoj 28. i 29. oktobra.
Prema objavljenom dokumentu, član 9a omogućava formiranje tužilačkih timova u složenim predmetima, posebno kada je riječ o organizovanom kriminalu, korupciji na visokom nivou, većem broju osumnjičenih ili svjedoka i međusobno povezanim istragama.
Posebno je značajan stav 2. člana 9a, prema kojem glavni tužilac može donijeti odluku o formiranju zajedničkog tužilačkog tima na obrazložen prijedlog postupajućeg tužioca ili rukovodioca odjela, ali i samoinicijativno, uz posebno obrazloženje.
Takvo rješenje otvara pitanje koliko glavni tužilac može utjecati na organizaciju postupanja u pojedinačnim predmetima, naročito kada su u pitanju istrage koje izazivaju veliki politički i javni interes.
Još značajnija odredba nalazi se u članu 9b, koji reguliše način odlučivanja unutar tužilačkog tima.
Konsenzus i saglasnost
Prema članu 9b, stav 3, članovi tužilačkog tima odlučuju konsenzusom o svim pitanjima važnim za postupanje u predmetu, uključujući i vrstu konačne tužilačke odluke.
Ukoliko konsenzus nije moguće postići, odluku donosi rukovodilac tima, ali uz saglasnost glavnog tužioca i obavezu njegovog obavještavanja o svim važnim pitanjima.
Upravo je ovaj dio uputstva posebno osjetljiv u kontekstu upozorenja Evropske komisije. Iako je predviđen mehanizam kojim se može prevazići neslaganje među članovima tima, konačna odluka rukovodioca ipak je uslovljena saglasnošću glavnog tužioca.
To otvara pitanje da li takva procedura može ograničiti samostalnost postupajućeg tužioca i omogućiti dodatni utjecaj na odluke u politički osjetljivim predmetima.
Međutim, samo postojanje takve odredbe ne dokazuje da je ona zloupotrijebljena u predmetu Dodikove vile. Za takav zaključak bile bi potrebne konkretne informacije o postupcima i odlukama donesenim tokom istrage.
Odgovor VSTV-a
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH odbacuje tumačenja prema kojima novo uputstvo nužno dovodi do blokiranja tužilačkih predmeta. Iz ove institucije navode da je cilj izmjena unapređenje saradnje među tužiocima i kvalitetnije postupanje u složenim istragama.
Prema njihovom obrazloženju, odlučivanje konsenzusom omogućava razmjenu stručnih mišljenja i korištenje različitih znanja i iskustava članova tima. Istovremeno, smatraju da je predviđen način donošenja odluke i kada zajednički stav nije moguće postići.
VSTV posebno naglašava da je rukovodilac tima tužilac kojem je predmet dodijeljen putem sistema TCMS, čime se, prema njihovom stavu, zadržava individualna odgovornost za postupanje.
Iz Vijeća tvrde da je novo uputstvo rezultat konsultacija s glavnim tužiocima u Bosni i Hercegovini i da njegov cilj nije ograničavanje tužilačke nezavisnosti, nego uspostavljanje jedinstvenih standarda rada.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje odnosa između samostalnosti postupajućeg tužioca i obaveze pribavljanja saglasnosti glavnog tužioca kada članovi tima ne mogu postići konsenzus.
Tužilaštvo bez odgovora
Fokus je od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražio komentar kritika Evropske komisije, ali i konkretno objašnjenje zbog čega u predmetu kupovine Dodikove vile nije podignuta optužnica.
Iz Tužilaštva su odgovorili da je u toku detaljna analiza izvještaja Evropske komisije, posebno njegovih dijelova koji se odnose na rad pravosudnih institucija.
Najavili su i održavanje kolegija tužilaca sredinom narednog mjeseca, na kojem bi trebale biti razmotrene pozitivno ocijenjene prakse, kao i oblasti u kojima su potrebna poboljšanja.
Iz ove institucije poručili su da nastavljaju aktivnosti povezane s evropskim integracijama i saradnju s međunarodnim pravosudnim partnerima, uključujući Ured evropskog javnog tužioca i Eurojust.
Međutim, u dostavljenom odgovoru nisu konkretno razjašnjeni navodi o pripremljenoj optužnici, formiranju tužilačkog tima i premještaju tužiteljice koja je postupala u predmetu.
Pitanje odgovornosti
Slučaj Dodikove vile na Dedinju ponovo je otvorio pitanje transparentnosti rada Tužilaštva BiH i načina na koji se donose odluke u predmetima od velikog javnog interesa.
Posebno je važno razlikovati tvrdnje neimenovanih izvora o navodno pripremljenoj optužnici od činjenica koje su zvanično potvrđene. Premještaj tužiteljice i postojanje pravila o formiranju timova jesu dokumentovani, ali iz toga se ne može automatski zaključiti da je istraga namjerno zaustavljena.
Jednako tako, činjenica da optužnica nije podignuta ne znači da je sud odlučivao o Dodikovoj krivičnoj odgovornosti. Bez potvrđene optužnice i odgovarajućeg sudskog postupka nema osnova govoriti o sudskoj odluci o krivici, niti o hapšenju kao utvrđenom ili najavljenom ishodu.
U središtu cijelog slučaja ostaje pitanje može li sistem timskog odlučivanja, posebno kada je potrebna saglasnost glavnog tužioca, utjecati na nezavisnost tužilaca koji vode osjetljive istrage.
Dok VSTV insistira na tome da novo uputstvo unapređuje efikasnost rada, Evropska komisija upozorava na rizike koje takav način odlučivanja može predstavljati za tužilačku samostalnost.
Zbog toga će daljnja objašnjenja Tužilaštva BiH biti važna ne samo za predmet vile na Dedinju nego i za šire pitanje odgovornosti, nezavisnosti i povjerenja javnosti u pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.
Pogledajte foto:


