Narodni poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić upozorio je da bi eventualne istrage o nekretninama i porijeklu novca pojedinih političara iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj mogle izazvati ozbiljne političke potrese. Gostujući u emisiji Dan uživo na televiziji N1, govorio je o neizvjesnom odnosu snaga u Narodnoj skupštini RS-a, prelascima opozicionih poslanika u vlast, mogućoj saradnji sa SDS-om i odnosima s novim političkim rukovodstvom Srbije.
Neizvjesna skupštinska većina
Konstitutivna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nije otklonila dileme o stvarnom broju poslanika koji podržavaju SNSD i njegove koalicione partnere. Iako vladajuće stranke najavljuju dvotrećinsku većinu, Vučinić smatra da će preciznija slika biti poznata tek tokom narednih parlamentarnih glasanja.
Posebno važnim smatra izbor delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, upravo će ti postupci pokazati koliko poslanika zaista podržava vladajući blok.
– Nije pitanje šta je pokazala današnja sjednica, pitanje je šta će pokazati naredna, kada bude delegirano pitanje izbora delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i u Dom naroda Bosne i Hercegovine. Tada će biti jasnija situacija s koliko poslanika Dodik i SNSD raspolažu – rekao je Vučinić.
Njegove procjene dolaze nakon političkih prelazaka koji su dodatno promijenili odnose između vlasti i opozicije u entitetskom parlamentu.
Prelasci poslanika
Vučinić je podsjetio na odluku poslanika Ćopića da napusti SDS i pristupi Ujedinjenoj Srpskoj, kao i na prelazak Snježane Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska u SNSD. Gvozden je potom izabrana za potpredsjednicu Narodne skupštine Republike Srpske.
Takvi potezi, prema njegovom mišljenju, otvaraju pitanje političkih motiva i odgovornosti izabranih predstavnika prema biračima. Podsjetio je na aferu Dva papka iz 2014. godine, nakon koje je izraz „preletači“ postao čest u političkim raspravama u Republici Srpskoj.
– Od 2014. godine i afere ‘Dva papka’ imamo pojavu tih takozvanih papaka, odnosno preletača, ljudi koji iz nekog razloga prelaze na drugu stranu. Nažalost, nemamo odgovor tužilaštva zašto to rade, da li zbog lične koristi ili im se više svidjela ideologija i program druge strane – naveo je.
Vučinić naglašava da se zbog mogućih novih prelazaka ne može pouzdano govoriti o budućoj snazi opozicije. Prema njegovim riječima, trenutno opozicione stranke imaju 24 poslanika, ali nije siguran hoće li taj broj ostati nepromijenjen.
Razgovori sa SDS-om
Lideri opozicionih poslaničkih klubova istovremeno pokušavaju pronaći model saradnje koji bi im omogućio osvajanje delegatskih mjesta u institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Vučinić je potvrdio da su predstavnici Liste za pravdu i red razgovarali sa Srpskom demokratskom strankom o međusobnoj podršci prilikom izbora delegata.
– Upravo smo danas imali razgovore sa Srpskom demokratskom strankom. Oni će predložiti Milana Aleksića iz Prnjavora da bude njihov delegat u Domu naroda. Njima nedostaju glasovi i svakako razgovaramo o tome da mi njih podržimo u toj namjeri, a oni nas da podrže za Vijeće naroda, gdje ćemo mi kandidovati Suzanu Rajković – otkrio je.
Ipak, naglasio je da konačan dogovor još nije postignut. Razgovore je opisao kao početni korak, uz napomenu da će eventualna saradnja zavisiti i od odluka nadležnih organa SDS-a.
Odbacio Dodikove tvrdnje
Posebno oštro Vučinić je reagovao na ranije tvrdnje Milorada Dodika da bi i on mogao napustiti opoziciju i priključiti se vladajućoj većini.
Takve navode nazvao je pokušajem političke manipulacije i izazivanja nepovjerenja među opozicionim biračima. Istakao je da ne postoji mogućnost da prihvati saradnju s političarima čije djelovanje godinama kritikuje.
– Ja s gnušanjem odbacujem takve navode. To je smiješna priča. Ne bi mi nikada palo na pamet da razmislim o takvom političkom transferu. Sve i da teoretski razmislim da to uradim, ne bih mogao u kuću ući poslije takve sulude odluke – poručio je Vučinić.
Dodao je da su ga nakon Dodikovih izjava kontaktirali brojni građani kako bi provjerili informacije o njegovom navodnom prelasku u vlast.
Vučinić tvrdi da poslanici njegovog kluba neće mijenjati političku stranu. Naveo je da klub čine Zagorka Grahovac, Igor Crnadak, Lazar Radan i on te da namjeravaju nastaviti opoziciono djelovanje.
Problemi unutar opozicije
Govoreći o oktobarskim izborima, Vučinić je priznao da opozicione stranke nisu provele zajedničku analizu izbornih rezultata. Smatra da je nedostatak koordinacije doprinio podjelama i nastupu u više političkih kolona.
Posebno je izdvojio činjenicu da su opozicione stranke imale dva kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Prema njegovoj ocjeni, takva situacija otežala je ostvarivanje zajedničkog političkog cilja.
Vučinić je izrazio žaljenje zbog nedostatka jedinstva, ali je istovremeno upozorio da formalno okupljanje stranaka nema smisla ukoliko među njima ne postoji iskreno povjerenje.
– Meni je iskreno žao što nema jedinstva u opoziciji, ali jedinstvo po svaku cijenu ne treba postojati ako nije iskreno. Mislim da se situacija polako, ali sigurno čisti – rekao je.
Kao jedan od problema naveo je i strah dijela građana koji egzistencijalno zavise od zaposlenja u javnom sektoru. Smatra da opozicija mora pronaći zajedničke političke ciljeve, bez obzira na ranije nesuglasice.
Odnosi sa novom Srbijom
Vučinić se osvrnuo i na političke promjene u Srbiji, posebno komentarišući najave predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića o saradnji s novim vlastima u Beogradu.
Smatra da se ne smije zanemariti raniji odnos Milorada Dodika i Stevandića prema studentskim protestima i političkim protivnicima Aleksandra Vučića.
– Ne bi se smjelo zaboraviti gdje su bili Milorad Dodik i Nenad Stevandić tokom kampanje. Ne bi se smjelo zaboraviti gdje su bili godinama prije toga i kakvim su imenima nazivali studente i Studentsku listu – izjavio je.
Istovremeno je otkrio da Lista za pravdu i red već uspostavlja kontakte s predstavnicima Studentske liste u Srbiji. Prema njegovim riječima, razgovori su usmjereni na jačanje buduće političke saradnje, ali nije želio otkrivati dodatne pojedinosti.
Naglasio je da institucionalni odnosi Republike Srpske i Srbije moraju funkcionisati bez obzira na to koje političke stranke obavljaju vlast.
Nekretnine i porijeklo novca
Najozbiljnije upozorenje Vučinić je iznio govoreći o mogućim posljedicama političkih promjena u Srbiji po pojedine predstavnike vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Prema njegovoj ocjeni, eventualno pokretanje istraga o imovini političara, posebno nekretninama koje posjeduju na teritoriji Srbije, moglo bi izazvati značajne političke posljedice.
– Mislim da se veliki potres može napraviti ako se počnu istraživati nekretnine po Srbiji određenih ljudi iz vladajuće koalicije i porijeklo novca – zaključio je Vučinić.
On pritom nije imenovao konkretne političare, naveo sporne nekretnine niti predstavio dokaze o eventualno nezakonitom porijeklu imovine.
Njegova izjava zato predstavlja političko upozorenje o mogućim istragama, a ne potvrdu da su nadležni organi već utvrdili nepravilnosti ili pokrenuli postupke protiv određenih osoba.
Ipak, Vučinić smatra da bi upravo pitanje porijekla novca moglo postati posebno osjetljivo ukoliko nove vlasti u Srbiji odluče detaljnije ispitivati imovinske i finansijske veze pojedinih političkih funkcionera.
Moguće političke posljedice
Vučinićeve izjave pokazuju da opozicija u Republici Srpskoj ulazi u novi parlamentarni period suočena s unutrašnjim podjelama, prelascima poslanika i neizvjesnošću oko raspodjele delegatskih mjesta.
Istovremeno, promjene političkih odnosa u Srbiji otvaraju prostor za nove kontakte opozicionih predstavnika s političkim strukturama u Beogradu.
Za Vučinića bi posebno značajno moglo biti eventualno ispitivanje porijekla imovine pojedinih političara iz Republike Srpske, iako zasad nije iznio konkretne podatke koji bi potvrdili postojanje nezakonitosti.
Dok se u Narodnoj skupštini RS-a očekuju nova glasanja koja će pokazati stvarnu snagu vladajuće većine, opozicija pokušava usaglasiti nastup u izboru delegata i očuvati preostale poslaničke klubove.
Hoće li se upozorenja o nekretninama i porijeklu novca pretvoriti u konkretne pravosudne postupke, zavisit će od eventualnih dokaza i odluka nadležnih institucija, a ne od samih političkih izjava.

