Raspored kandidatskih listi za izbor delegata iz Tuzlanskog kantona u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine otvorio je ozbiljna pitanja o političkoj strategiji SDA, Demokratske fronte i Stranke za BiH. Prema analizi dostavljenih listi, način na koji su ove stranke rasporedile svoje kandidate mogao bi ih ostaviti bez potrebne podrške u Klubu Srba, čime bi značajan utjecaj na izbor rukovodstva Federacije BiH pripao njihovim političkim konkurentima.
Tri kandidatske liste
Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine dostavljene su tri liste za izbor delegata iz reda srpskog naroda iz Skupštine Tuzlanskog kantona. Riječ je o postupku koji ima značaj za budući sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ali i za političke odnose prilikom formiranja izvršne vlasti.
Na prvoj listi nalaze se kandidati Socijaldemokratske partije BiH Slađan Ilić i Radojka Stojak. Drugu listu čine Žarko Vujović iz Stranke za BiH i Monika Novaković iz SDA, dok je na trećoj listi kandidatkinja Demokratske fronte Dragana Bosankić.
Tuzlanski kanton u Klub Srba federalnog Doma naroda delegira ukupno tri predstavnika. Upravo zbog broja raspoloživih mandata i načina raspoređivanja kandidata, dostavljene liste postale su predmet političkih kalkulacija.
Prema procjeni iznesenoj u analizi ovog izbornog postupka, najveće izglede za osvajanje mandata imaju nosioci triju listi. To bi značilo da će Tuzlanski kanton u Klubu Srba predstavljati Slađan Ilić, Žarko Vujović i Dragana Bosankić, pod uslovom da konačna raspodjela potvrdi takav ishod.
Sporna politička računica
Najviše pažnje izazvala je druga kandidatska lista, na kojoj se Žarko Vujović nalazi ispred Monike Novaković. Takav raspored otvorio je pitanje zbog čega je SDA pristala da njena kandidatkinja bude druga na zajedničkoj listi sa predstavnikom Stranke za BiH.
Prema kritičkoj analizi ovog poteza, Vujović je imao povoljnu poziciju za osvajanje mandata i bez dodatne podrške SDA. Zbog toga se postavlja pitanje da li je glas koji je mogao biti iskorišten za drugačiju raspodjelu kandidata zapravo potrošen na učvršćivanje njegovog položaja.
Ukoliko se ostvare predviđanja o izboru nosilaca sve tri liste, Monika Novaković neće osvojiti mandat u federalnom Domu naroda. Takav ishod predstavljao bi važan element u procjeni političke strategije SDA i njenih partnera.
Ipak, konačna raspodjela mandata zavisi od propisane izborne procedure i rezultata glasanja. Zbog toga se političke posljedice dostavljenih listi mogu analizirati, ali ih ne treba predstavljati kao već službeno potvrđen rezultat.
Uloga Žarka Vujovića
Posebnu pažnju u cijelom slučaju privlači politička biografija Žarka Vujovića, koji se sada nalazi na listi Stranke za BiH. Njegov dosadašnji politički put obilježile su promjene stranačke pripadnosti, zbog čega je i ranije bio predmet političkih rasprava.
Vujović je politički djelovao u SDP-u, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu. Iz te stranke je kasnije isključen, a politički angažman nastavio je u Stranci za Bosnu i Hercegovinu.
Upravo zbog takve biografije kritičari postavljaju pitanje opravdanosti ustupaka koji su mu omogućeni prilikom sastavljanja kandidatskih listi. Smatraju da su stranke okupljene oko SDA i DF-a morale pažljivije procijeniti dugoročne posljedice međusobnih dogovora.
Međutim, sama promjena stranačke pripadnosti ne predstavlja dokaz nezakonitog postupanja. Ključno pitanje u ovom slučaju odnosi se na političku opravdanost rasporeda kandidata i njegov utjecaj na buduće odnose u Domu naroda.
Presudnih jedanaest delegata
Najvažnija posljedica ovakvog rasporeda mogla bi se pokazati prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Klubovi konstitutivnih naroda u federalnom Domu naroda imaju posebnu ulogu u postupku predlaganja kandidata za te funkcije.
Za samostalno predlaganje kandidata iz odgovarajućeg kluba potrebna je podrška najmanje jedanaest delegata. Upravo taj broj predstavlja ključnu granicu u političkim pregovorima o izboru rukovodstva Federacije.
Prema analizi rasporeda mandata, blok SDA, DF i Stranka za BiH mogao bi ostati bez mogućnosti da samostalno osigura potrebnih jedanaest potpisa u Klubu Srba. Takav ishod značajno bi ograničio njihov manevarski prostor prilikom pregovora o formiranju vlasti.
Posebno je važno što se ne radi samo o jednom delegatskom mjestu, nego o mogućnosti utjecaja na postupak izbora entitetskog rukovodstva. Razlika između dovoljnog i nedovoljnog broja potpisa može imati znatno veće političke posljedice od samog rasporeda mandata.
Posljedice za SDA
Za SDA bi ovakav razvoj događaja mogao predstavljati ozbiljan problem u pregovorima s budućim koalicionim partnerima. Iako stranka raspolaže značajnom političkom podrškom, sastav klubova u Domu naroda određuje koliko samostalno može djelovati u pojedinim ustavnim procedurama.
Ukoliko njeni politički partneri ne budu imali potrebnu podršku u Klubu Srba, SDA će morati računati na dogovore s drugim strankama. Time bi njena pregovaračka pozicija mogla biti slabija nego što bi bila uz drugačiji raspored delegata.
Analiza posebno problematizira činjenicu da je SDA prihvatila zajedničku listu na kojoj njen kandidat nije nosilac. Takav potez tumači se kao ustupak Stranci za BiH, čije bi političke posljedice mogle zahvatiti čitav blok.
Ipak, iz dostavljenih informacija nije poznato kakvi su konkretni dogovori prethodili sastavljanju listi. Bez tih podataka nije moguće pouzdano utvrditi sve razloge zbog kojih su stranke odabrale upravo ovakav raspored.
DF i Stranka za BiH
Demokratska fronta u ovom izbornom postupku nastupa sa zasebnom listom na kojoj se nalazi Dragana Bosankić. Prema očekivanoj raspodjeli, ona bi trebala osvojiti jedan od tri mandata koja pripadaju Tuzlanskom kantonu.
Stranka za BiH, s druge strane, nastupa kroz zajedničku listu sa SDA, pri čemu je Žarko Vujović postavljen na prvo mjesto. Takva pozicija daje mu prednost u odnosu na Moniku Novaković ukoliko lista osvoji jedan mandat.
Ovakav raspored pokazuje da zajednički politički interes ne mora uvijek značiti jednaku raspodjelu koristi među partnerima. Stranke mogu postići dogovor koji pojedinim kandidatima osigurava povoljniji položaj, ali istovremeno mijenja ukupnu pregovaračku snagu koalicije.
U ovom slučaju posebno je sporno pitanje da li je politički blok mogao ostvariti povoljniji rezultat drugačijim sastavljanjem listi. Dostavljeni podaci ukazuju na moguću stratešku grešku, ali ne sadrže potpunu računicu koja bi dokazala da je alternativni raspored sigurno donosio dodatni mandat.
Ko dobija utjecaj?
Ukoliko blok SDA, DF i Stranka za BiH ne uspije osigurati jedanaest delegata u Klubu Srba, važniju ulogu u predlaganju kandidata mogli bi dobiti predstavnici drugih političkih stranaka. U analizi se posebno izdvajaju SNSD, HDZ BiH i SDP.
Njihov eventualni utjecaj zavisit će od ukupnog sastava Kluba Srba i mogućnosti postizanja međustranačkih dogovora. Sama činjenica da jedan politički blok nema dovoljan broj potpisa ne znači automatski da drugi blok ima potpuno samostalnu kontrolu nad izborom.
Ipak, gubitak mogućnosti samostalnog predlaganja kandidata predstavlja značajan politički nedostatak. Stranke koje raspolažu potrebnom podrškom mogu imati važniju ulogu u pregovorima i odlučivanju o rukovodstvu Federacije.
Zbog toga se izbor delegata iz Tuzlanskog kantona ne može posmatrati isključivo kao lokalno kadrovsko pitanje. Njegove posljedice mogu se odraziti na odnose političkih stranaka na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine.
Ključ buduće vlasti
Predsjednik i potpredsjednici Federacije imaju važnu ulogu u ustavnom postupku formiranja entitetske izvršne vlasti. Zbog toga mogućnost njihovog predlaganja predstavlja značajan instrument političkog utjecaja.
Stranke koje ne mogu samostalno osigurati potrebne potpise moraju tražiti podršku drugih delegata. Takvi pregovori često podrazumijevaju šire političke dogovore, koji se ne ograničavaju samo na izbor pojedinih funkcionera.
Upravo zato raspored kandidata iz Tuzlanskog kantona izaziva pažnju i izvan ovog kantona. Odluka o tome ko će biti nosilac liste može utjecati na raspodjelu političke moći u federalnim institucijama.
Za sada je izvjesno da su CIK-u dostavljene tri kandidatske liste, dok će konačni sastav delegacije biti utvrđen kroz odgovarajući izborni postupak. Tek nakon toga moći će se precizno sagledati ukupan odnos snaga u Klubu Srba.
Politička cijena dogovora
Cijeli slučaj pokazuje koliko sastavljanje kandidatskih listi može biti važno za kasnije formiranje vlasti. Naizgled ograničen dogovor između nekoliko stranaka može imati posljedice koje se protežu daleko izvan jednog kantona.
Prema iznesenoj analizi, SDA, DF i Stranka za BiH nisu dovoljno pažljivo procijenile utjecaj svojih odluka na mogućnost dostizanja jedanaest delegata. Ukoliko se takva procjena potvrdi, njihov dogovor mogao bi olakšati političkim konkurentima preuzimanje inicijative u izboru rukovodstva Federacije.
Međutim, tvrdnja da je ovim potezom vlast već prepuštena SNSD-u, HDZ-u i SDP-u bila bi preuranjena. Za takav zaključak potrebno je poznavati konačnu raspodjelu mandata, broj raspoloživih potpisa i buduće političke dogovore.
Ono što dostavljene liste već sada pokazuju jeste da izbor delegata iz Tuzlanskog kantona ima znatno širi značaj od popunjavanja tri mjesta u Domu naroda. Konačan ishod mogao bi pokazati da li je riječ o opravdanom koalicionom dogovoru ili strateškom propustu koji će SDA, DF i Stranku za BiH skupo koštati u pregovorima o budućoj vlasti.

